DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ski rat u Zagrebu je kupio, na Staroj Pešćenici, ulici ispod željezničke pruge, neku kuću s malim stanovima, dakle sa slaboimućnim stanarima. Prvi čin kao kućevlasnika bio je, da je snizio stanarinu! 3. U zborniku su našla mjesto i dva rada akademika Mirka Vidakovića (i suradnika), jedan za »čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj« i drugi o »podizanju klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka...« Početak brige o genskim resursima šumskog drveća na međunarodnom planu datira od 1971. godine a provodi se preko organizacije FAO. Ta briga je potaknuta zbog sve intenzivnijeg iskorišćivanja šuma te ugroženosti šume od raznih vanjskih utjecaja (zagađenost zraka, urbanizacija itd.). Autor je izložio načine čuvanja genskih resursa, što je do sada učinjeno kod nas te sastavio popis ugroženih vrsta s gradacijom I. (najugroženije) do III. — »vrste, njdhove rase ili grupe stabala koje predmijevamo da će im se areal u budućnosti smanjiti« (str. 147). Navedimo neke vrste prema preg ledu na str. 150. U I. grupi ugroženosti nalazi se Pinus nigra ssp. dalmatica, Abies alba i Populus nigra; u II. grupi su pojedine grupe stabala ili populacija Picea abies, pa Betulalus nigra »thevestina« nus avium i još neke; među inim, Quercusbur (Qu. robur var. je u II. grupu), Acerpseudoplatanus. pubescens, Popu( žuti jablan), Pruu trećoj grupi su, ilex i Quercus rotardiflora uvršten platanoides i A. Kako »unutar nekoliko decenija postoje problemi prirodne obnove lužnjakovih sastojina«, jer je urod žira vrlo nepravilan s peridiocitetom punog uroda i preko deset godina, to se za osiguranje dovoljnih količina sjemena pristupilo osnivanju klonskih sjemenskih plantaža, za sada, kako se izvješćuje u odnosnom radu, na području, bivših, Š. G. »Krndija « i Š. G. »Papuk«. Osim ovog Zbornika A. Levakovića život i rad kao šumara u posebnoj knjizi prikazan je i Josipa Kozarca. Oskar Piškorić 3 Josip B a 1 e n : Josip Kozarac, o tridesetoj godišnjici njegove smrti. Izdalo Jugoslavenskom šumarsko udruženje, Zagreb 1936. Dr. Lojze Čampa: BRANKO KOROŠEC: GOZDOVI SLOVENIJE Slovenska literatura o šumarstvu bogatija je za još jednu knjigu — povijesnu monografiju Branka K o r o š c a : GOZDOVI SLOVENIJE SKOZI ČAS — prostorske registrature in mapiranja gozdov do leta 1828. Svrha i sadržaj monografije proizlaze iz bivšeg istraživačkog programa Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije. Jedno od istraživanja bilo je usmjereno u proučavanje povijesti, šumarske geodezije i kartografije. To je istraži SKOZI CAS vanje bilo povjereno Branku Korošcu, poznatom slovenskom povjesničaru — kartografu, koji je rezultate svog višegodišnjeg sistematičnog i detaljnog rada na tom području sakupio i oblikovao u književno djelo koje je sada objavljeno. U tu je svrhu bilo potrebito otkriti, obraditi i pripremiti mnogo, do tada još nepoznatih arhivskih gradiva u zemlji i izvan nje, koja se odnose na sadašnji slovenski nacionalni i kulturni prostor. Knjiga je dakle objavljena u zaista pravom |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 97 <-- 97 --> PDF |
trenutku kada se šumarska struka poistovjećuje s nespornim povijesnim činjenicama i ravnopravnim ulaskom u društvo razvijenih naroda. Ovo književno djelo predstavlja važan doprinos povijesti šumarstva u slovenskom nacionalnom prostoru; pored kronološkog prikazivanja posebno naglašava tehničko-kartografski vidik razvoja šumkih karata, šumskoposjedničkih mapa i nacrta, razvoja šumskog katastra te šumskogospodarskih nacrta. Svrha istraživanja je upozoriti na šumu u povjesno-razvojnom smislu i u izražajnosti ihnografske, horografske i topografske kartografije, u zemljišnoporeskim operatima, katastrima te istovremenim pojedinačnim predstavljanjima veleposjedničkih topografskih mapa. Za znanstvenu je javnost važna prije svega mnogoslojevitost kartografskog prikazivanja, te isto tako i opisivanje povijesnih prilika u kojima se razvijala šumarska, geodetska i kartografska djelatnost. Nesumnjivo je da je iskusnom autoru uspjelo predstaviti doista bogatu i zanimljivu dokumentaciju, stručnu i znanstvenu izražajnost tradicije, uz dovoljno izvornih kritičkih procjeno naše prošlosti objektivno postavljene u šira i za današnje vrijeme važna povijesna događanja. Sadržaj knjige podijeljen je na opisni dio sastavljen iz šest poglavlja povijesno- razvojnih sukcesija, i na dio koji se odnosi na karte, na 36 karata (u boji i crno-bijelih) s komentarima. Knjiga ukupno sadrži preko 150 stranica s prijevodima sažetaka na jezike susjednih država, te pregledom svih dostupnih izvora gradiva i literature. Potrebito je napomenuti da za knjigu postoji veliko zanimanje i u susjednim državama s obzirom da se radi o nekadašnjem zajedničkom prostoru. Predstavljeno književno djelo u danom je opsegu i sadržaju nadmašilo prvotni okvir dogovora o ishodišnom istraživanju. Sadržajno predstavlja novost svojevrstan način analitičkog prosuđi vanja načina mapiranja i kartiranja šuma prije pojave tzv. terezijanskog katastra u Sloveniji. U slovenskoj historiografiji dosada nismo poznavali djelo koje bi šumu i šumarstvo obrađivalo i sa stajališta interdisciplinarne znanosti — kartografije. Upravo u tome je i šire značenje tog djela čijim je objavljivanjem nesumnjivo učinjen novi korak ka širenju spoznaja o tom povijesnom i stručnom segmentu šumarstva u Sloveniji. Obrađeno gradivo u knjizi jednako je zanimljivo (i poučno) i za srodna područja koja obrađuju prostor (geodeziju, katastar, poljoprivredu, uređivanje prostora, urbanizam, zaštitu okoline, prirodno i kulturno naslijeđe i drugo). Vrijednost knjige je utoliko veća što je u studijskoj pripremi drugi dio te analitičke rasprave koji obrađuje razdoblje nakon nastanka zemljišno-poreskog katastra sve do treće agrarne reforme nakon 1945. g. Knjigu je izdao ČZP Kmečki glas u Ljubljani, Celovška 43´, u travnju 1993. g. u nakladi od 1000 primjeraka. U izdavačkom poduzeću ju je moguće još naručiti. Knjigu toplo preporučujemo prije svega djelatnicima na području šumarstva, djelatnicima na već gore spomenutim srodnim područjima, povjesničarima, geografima, arhivarima, općinama, kulturnim radnicima, nastavnicima i svima ostalima koje će knjiga privući. Knjiga je posebno zanimljiva i za hrvatske čitatelje i to ne samo za stručnjake već i za sve one koji se zanimaju za povijesne događaje na više od 500 km dugoj slovensko-hrvatskoj državnoj granici. Ljubljana, travanj 1993. Dr. Lojze Čampa, dipl. inž. gozd., Institut za gozdno in lesno gospodarstvo pri Biotehniški fakulteti v Ljubljani, Večna pot 2, Slovenija |