DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ski rat u Zagrebu je kupio, na Staroj Pešćenici, ulici ispod željezničke pruge, neku kuću s malim stanovima, dakle sa slaboimućnim stanarima. Prvi čin kao kućevlasnika bio je, da je snizio stanarinu! 3. U zborniku su našla mjesto i dva rada akademika Mirka Vidakovića (i suradnika), jedan za »čuvanje genskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj« i drugi o »podizanju klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka...« Početak brige o genskim resursima šumskog drveća na međunarodnom planu datira od 1971. godine a provodi se preko organizacije FAO. Ta briga je potaknuta zbog sve intenzivnijeg iskorišćivanja šuma te ugroženosti šume od raznih vanjskih utjecaja (zagađenost zraka, urbanizacija itd.). Autor je izložio načine čuvanja genskih resursa, što je do sada učinjeno kod nas te sastavio popis ugroženih vrsta s gradacijom I. (najugroženije) do III. — »vrste, njdhove rase ili grupe stabala koje predmijevamo da će im se areal u budućnosti smanjiti« (str. 147). Navedimo neke vrste prema preg ledu na str. 150. U I. grupi ugroženosti nalazi se Pinus nigra ssp. dalmatica, Abies alba i Populus nigra; u II. grupi su pojedine grupe stabala ili populacija Picea abies, pa Betulalus nigra »thevestina« nus avium i još neke; među inim, Quercusbur (Qu. robur var. je u II. grupu), Acerpseudoplatanus. pubescens, Popu( žuti jablan), Pruu trećoj grupi su, ilex i Quercus rotardiflora uvršten platanoides i A. Kako »unutar nekoliko decenija postoje problemi prirodne obnove lužnjakovih sastojina«, jer je urod žira vrlo nepravilan s peridiocitetom punog uroda i preko deset godina, to se za osiguranje dovoljnih količina sjemena pristupilo osnivanju klonskih sjemenskih plantaža, za sada, kako se izvješćuje u odnosnom radu, na području, bivših, Š. G. »Krndija « i Š. G. »Papuk«. Osim ovog Zbornika A. Levakovića život i rad kao šumara u posebnoj knjizi prikazan je i Josipa Kozarca. Oskar Piškorić 3 Josip B a 1 e n : Josip Kozarac, o tridesetoj godišnjici njegove smrti. Izdalo Jugoslavenskom šumarsko udruženje, Zagreb 1936. Dr. Lojze Čampa: BRANKO KOROŠEC: GOZDOVI SLOVENIJE Slovenska literatura o šumarstvu bogatija je za još jednu knjigu — povijesnu monografiju Branka K o r o š c a : GOZDOVI SLOVENIJE SKOZI ČAS — prostorske registrature in mapiranja gozdov do leta 1828. Svrha i sadržaj monografije proizlaze iz bivšeg istraživačkog programa Instituta za gozdno in lesno gospodarstvo Slovenije. Jedno od istraživanja bilo je usmjereno u proučavanje povijesti, šumarske geodezije i kartografije. To je istraži SKOZI CAS vanje bilo povjereno Branku Korošcu, poznatom slovenskom povjesničaru — kartografu, koji je rezultate svog višegodišnjeg sistematičnog i detaljnog rada na tom području sakupio i oblikovao u književno djelo koje je sada objavljeno. U tu je svrhu bilo potrebito otkriti, obraditi i pripremiti mnogo, do tada još nepoznatih arhivskih gradiva u zemlji i izvan nje, koja se odnose na sadašnji slovenski nacionalni i kulturni prostor. Knjiga je dakle objavljena u zaista pravom |