DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 94 <-- 94 --> PDF |
u nas na stablima hrasta kitnjaka utvrđena gljiva Cryptonectria (Endothia) parasitica (Murr.) Barr, inače općepoznata gljiva i uzročnik raka kestenove kore pitomog kestena. Ova gljiva pronađena je u više sasto´jina hrasta kitnjaka i pitomog kestena u Petrovoj gori. Đuro R a u š i Joso V u k e 1 i ć objavili su »Bibliografiju radova istraživača Zavoda za istraživanja u šumarstvu Šumarskog fakulteta u Zagrebu za razdoblje 1986—1990.« Oskar Piškorić ZBORNIK RADOVA O ANTUNU LEVAKOVIĆU HAZU Centar za znanstveni rad Vinkovci Vinkovci, 1992. U organizaciji Centra za znanstveni rad HAZU dne 6. i 7. prosinca 1990. godine održan je u Vinkovcima, sjedištu Centra, znanstveni skup o ANTUNU LEVAKOVIĆU, profesoru Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Taj skup zabilježen je i u Šumarskom listu br. 6—9 /1991. Dvi´je godine kasnije, krajem 1992. godine, uz novčanu potporu Javnog poduzeća HRVATSKE ŠUME, dovršeno je i tiskanje Zbornika govora i referata — radova održanih na tom skupu. Ovim Zbornikom obilježena je ujedno i 20. obljetnica rada Centra. Zato se u Zborniku nalazi i izvještaj akademika Dušana Klepc a o dvadesetogodišnjem radu Centra te bibliografija Centra koju su obradili Katica Č or kalo, upraviteljica Centra, Nikola S e g e d i i Vlasta Š a 1 i ć. Prve stranice Zbornika sadrže »pozdravne riječi«: akademika Dušana Klepca , voditelja Centra, akademika Jakova Sirotkovića, predsjednika JAZU, Prof. dr. Šime Meštrovića, dekana Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dipl. iiiž. Tihomira Zovka , predsjednika Skupštine općine Vinkovci, dipl. inž. Slavka Horvatinovića, predstavnika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Republike Hrvatske, dr. Jose G r a č a n a, direktora Šumarskog instituta Jastrebarsko, dipl. inž. Mirka Andrašeka, predsjednika Poslovnog odbora »Slavonske šume« Vinkovci, i dipl. inž. Ivana Oštrica. Akademik Dragutin Tadijanović: Riječ o Spomenici Dionizija Švagelja.1 Slijede referati: D. Klepac: Prof. dr. Antun Levaković, utemeljitelj moderne dendrometrije. K. Čorkalo : Podrijetlo i školovanje Antuna Levakovića, V. Hren : Normalna raspodjela stabala po visinskim stupnjevima i dobnim razredima u lužnjakovim šumama zajednice Genistonelatae — Quercetum roboris Horvat (Tip II-G-20), A. Pranjić : Izvori pogrešaka u inventuri šuma i mogućnost brze kontrole dobivenih rezultata s osvrtom na Levakovićeva istraživanja, 1 Dionizije Švagelj bio je direktor Centra do svoje smrti 1985. godine. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 95 <-- 95 --> PDF |
K. Be/, a k: Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta praćene Levakovićevim analitičkim izrazima, N. Segedi : Primjenljivost Levakovićeve »funkcije rastenja« uz današnje (tehničke) mogućnosti, N. Lukić : Primjena Levakovićeve formule rasta u dendrokronologiji, R. K r i ž a n e c: Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate, M. Vidaković: Čuvanje genetskih resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj, i M. Vidaković i sur.: Radovi na podizanju sjemenske plantaže na području Š. G. »Krndija« i Š. G. »Papuk«. U treći dio Zbornika uvrštena je, već navedena »BIBLIOGRAFIJA Centra za znanstveni rad HAZU — Vinkovce (1791— —1990.)« koju su pripremili Katica Č o r- k a 1 o, Nikola Segedi i Vlasta Š a 1 i ć. Između prvog i drugog dijela nalazi se fotografija prof. Levakovića s »potpisom prof. dr. Antuna Levakovića snimljenom iz Indeksa predavanja slušača Dragutina Tadijanovića-, upisanom u Gospodarsko-šumarskom fakultetu dne 13. listopada 1925«, kojim se potvrđuje ljetni semestar šk. g. 1925/26. te govor akademika Dušana K 1 e p c a pred rodnom kućom prof. dr. Antuna Levakovića u Rokovcima održanom 6. prosinca 1990. Pozdravne riječi u prvom redu bile su upućene uz 20-u obljetnicu rada Centra, a na jubilej prof. Levakovića osvrnuli se inž. T. Zovak, po struci šumar, prof. Š. Meštrović, a inž. I. Oštrić svoj govor posvetio je prof. Leavkoviću i »našim profesorima ondašnjeg doba, koji su nas obrazovali ne samo stručno nego i politički«. Levaković je, naglasio je inž. Oštrić »uvijek živio u znanosti, u svojim idejama, rješavajući svoje ´skrižalje´... i za kavanskim stolom«. 2 Akademik Dragutin Tadijanović prekinuvši studije šumarstva posvetio se književnosti (Zabilježeno za buduće generacije čitatelja Sum. lista). Prikazati sadržaj pojedinih referata o primjeni Levakovićevih »formula« premašuje svrhu ovog prikaza. Stoga samo jedna rečenica prof. Klepca da je »zahvaljujući razvoju elektronike s modernom kompjutorskom tehnikom, primjena Levakovićevih formula, nekad za šumarsku praksu neprihvatljiva, danas postala gotovo redovito pomagalo u kubiciranju stabala, u konstrukciji tablica drvnih masa, tarifa, visinskih krivulja, krivulja rasta itd.« (str. 18). Odgovor na pitanje zašto su »Levakovićeve invencije ostale uglavnom na papiru sve dok se nisu pojavila elektronska računala« nalazimo u činjenici, da je »potrošak vremena za izračunavanje ... parametara ... prema Levakovićevim procjenama uz određene kontrole trajao 8—10 sati« (str. 16). Iz zanimljivog, i za upotpunjavanje biografije Levakovića prikaza K. Č o rkal o izdvajamo, da je njegov djed Toma kao graničarski vojnik došao iz Like i udomio se u Slavoniji, u selu Retkovci, a nakon dvije godine preselio se u Rokovce. Osnovnu školu polazio je u susjednim Andrijaševcima u kojoj se, bez sumnje, isticao svojim umnim sposobnostima kada je na poticaj posjednika Mihaljkovića, koji je bio i školski nadzornik te predsjednik školskog odbora pošao na daljnje školovanje u vinkovačku gimnaziju. Kako je u obitelji Levakovića bilo devetoro djece to se Antun ne bi mogao školovati da mu Mihaljković nije osigurao stipendiju od Brodske imovne općine. Zanimljivo je, da je iz matematike imao četiri godine ocjenu »dobar« (ni Tesia ni´je bio dobar matematičar u gimnaziji), ali svih osam razreda iz grčkog i latinskog jezika ocjena je bila »izvrstan«. »U Šokadiji je«, piše autorica, »živo kolektivno pamćenje... pa se pamtilo i prepričavalo da su ga ljeti u rana jutra viđali s knjigom u ruci seljaci i pastiri kad su u svitanje kretali u polja i šume« (str. 31). Ovo je prilika zabilježiti još jednu osobinu A. Levakovića. Pred drugi svjet |