DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 93 <-- 93 --> PDF |
ne smreke (61), šljive (56), bagrema (52), obične breze (49), žalosne vrbe (69), srebrnolisne lipe (46), azijske tuje (46), itd. Od ostalih vrsta navodim još pančićevu omoriku, ´japansku soforu, ginko i paulovniju. Brojnost vrsta omogućuje i uvid u mogućnost uspijevanja pojedinih vrsta te je tako putokaz za izbor vrsta kod budućih sadnji, obnova ili novih nasada. Na više mjesta autor i sugerira izbor vrsta. Tako npr., mjesto smreke (Picea abies), koja se pokazala nepovoljnom vrstom, predlaže sadnju piramidalnog pačempresa ili piramidalne tuje (str. 197), a kao preporuku možemo smatrati i rečenicu da »vrlo lijepi primjerci cera pokazuju dekorativna svojstva te vrste« (str. 185). »Zanimljiva je listača sofora« (str. 188) ali, s dodatkom, ne samo kao dekorativno drvo nego i s medonosnim cvjetovima i to u mjesecima srpanj/kolovoz tj. u vrijeme, kada je oskudica na drugoj pčeldnoj paši. »Suvisla« istraživanja vegetacije ritskih šuma uz rijeku Dravu od granice Slovenije do ušća kod Aljmaša obavljao je kontinuirano od 1985. godine do danas« bilježi prof Rauš. Posebni poticaj bio je gradnja hidroelektrana, jer se tim zahvatima, gradnja kanala i akumulacionib jezera, bitno mijenja i vodni režim. Tako se od manjka ili viška podzemnih voda suše bijela vrba, crna topola, bijela joha i rjeđe bijela topola a uz njih nastaju promjene i u nižoj vegetaciji. Prema tome ova istraživanja na pojedinim lokalitetima zabilježila su stanja, koja će se u budućnosti i bitnije izmijeniti. Autor je pronašao sedam prirodnih šumskih zajednica i zabilježio kulture crnog oraha (u dvije gospodarske jedinice b. varaždinskog Šumskog gospodarstva ukupne površine 144,93 ha) te vrba, topola, bagrema, crne johe i običnog bora, dakako sve na području ritskih šuma. 5. Dva članka ima i Uroš G o 1 u b ović. Iz jednog, »Istraživanja ekonomskih posljedica sušenja jele u Gorskom kotaru (Tip I-C-40)« vidi se da je masa deblovine do 24 m visine za 7% manja od mase deblovine zdravog stabla s posljedicom za 20,2%. manje pilanske oblovine kao najvrednijeg sortimenta. Kako je udio trupaca »F« kvalitete u oboljeloj sastojini za oko 12% manji u odnosu na zdrave to se u novčanom iznosu odrazuje s manjkom od 15,4%. »Istraživanja količinskih i vrijednosnih gubitaka u oboljelih sastojina hrasta lužnjaka« drugi je članak U. Golubovića. Zaključak ´je istraživanja gubitaka da »u slučaju sušenja hrastovih sastojina ukupni količinski gubici na drvnoj masi iznose 32,67% (oko 33%.), a vrijednosni 43,84%. (oko 44%), što je znatno i zabri njavajuće«. 6. Milan Glavaš 1 Marija H a 1 a m- b e k istraživali su »štetne gljive na lužnjaku i kitnjaku nekoliko godina, i to u njihovom cijelom arealu« i rezultate tih istraživanja za »neke od gljiva utvrđenih na bolesnim stablima obiju vrsta hrastova « saopćili su u članku s naslovom »MIKOZE HRASTA LUŽNJAKA I KITNJAKA «. Neke od gljiva specifične su za jedan, neke za drugi a određeni broj napada obje vrste. Od pojedinih vrsta navodimo traheomikozu Ophiostoma quercus (Georgev.) Nannf. kao »prvu gljivu koja naseljava ozljede živih stabala, panjeve, čeone strane trupaca i druge ostatke u šumi« prouzroku´jući plavilo bijeli hrastovine. Ova se gljiva, između ostalih stotinu, nalazi i na razvijenom žiru odakle može prijeći i na ponik (mladu biljku) uzrokujući njegovo venuće. Armilarillaria mellea (Vahl. ex Fr.) Karst, uzrokuje brzo trulež drva bijeli stojećih sušaca i oborenog drva pa stoga treba suha stabla što prije posjeći i drvo izvesti iz šume. Tako i »na sve navedene gljive (u članku) možemo utjecati jedino toliko da gospodarskim mjerama podržavamo što bolju vitalnost stabla i cijelih sastojina. Jedino se izravno možemo boriti protiv hrastove pepelnice« završne su rečenice autora. Dodajmo i novost, pa i zanimljivost, da je »prvi put |