DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 92 <-- 92 --> PDF |
šumarski priručnik da iz njega pogledom u tablicu odredi promjer i tako dobije predodžbu o debljini. Ova primjedba ne odnosi se samo na Ž. Španjola nego i na druge autore, koji će možda iz praktičnosti mjeriti opseg mjesto promjera (uvijek se ne može na raspolaganju biti promjerka, a posebno ne ona preko 100 cm). 3. Pod naslovom »Interakcije metoda rada, radnih uvjeta i proizvodnosti rada pri sječi i izradi drva u proredama sastojina « Ivan M a r t i n i ć prikazao je rezultate istraživanja provedenih u jednodobnoj 47-godišnjoj sastojini kitnjaka, bukve i graba u Bilo gori, u 26. odjelu gospodarske jedinice Novigradska planina. Proređivana je sastojina s »približno 750 stabala po ha«, prosječni prsni promjer doznačenih stabala 20 cm. »Sastojina se nalazi na brdovitom terenu, izrazito ispresjecana strmim jarcima u smjeru sjever — jug s rasponom nagiba između 10 i 40 stupnjeva«. Za ispitivanja za sječu i izradu korištena su 1542 stabla. Autor je svojim istraživanja obuhvatio radno vrijeme, radne uvjete, potrošnju goriva i maziva, motornih ulja, opterećenja radnika bukom motorne pile te oštećenja stabala sječom i izvlačenjem. Kako cilj ovog prikaza nije rekapitulirati sve rezultate provedenih ispitivanja to nam je konstatirati, da »svako posječeno stablo ima za posljedicu jedno oštećeno stablo«. Obaranjem se, navodi autor, nepovratno oštećuje velik broj stabala (lomovi, izvale) a privlačenjem po vitalnost stabla najčešće lakša ili neznatna oštećenja. Pitanje je, međutim, da li je veća šteta ako se stablo prelomi ili izvali ili ošteti na žilištu, pa i na deblu. U prvom slučaju veći dio drvne mase može se iskoristiti a u drugom ozljeda može olakšati patogenih organizama u stablo te ga, u krajnoj liniji, također dovesti do propasti uz istodobno stvaranje žarišta infekcije. Udio oštećenja pojedinih dijelova stabla iznosi: žilišta 71%, korijena 4%, debla 20% i kroš nje 5%, a po vrsti oštećenja 48% oguljena kora, 37% zgnječena kora, i 13% lom — izvala i 2%, lom grana. »U usporedbi s konjskom zapregom, privlačenje adaptiranim velikoserijskim traktorom uzrokovalo je dvostruk o (podvukao O. P.) brojnija oštećenja« konstatira autor time da »obujam oštećenja raste s većom mehaniziranošću rada«. To znači, da u šumi mehanizacija ima granice u koliko se ne želi u krajnjem slučaju degradirati šumu. Stoga vratiti u šumu i konja u čemu nismo prvi. U Njemačkoj i Skandinavskim zemljama radi već 3000 sprega uz upotrebu »šumskih traktora«, a i u Francuskoj, kako čitamo u časopisu Forets de France et Action forestiäre (list za privatne šumoposjednike), za privlačenje tanjih sortimenata na pomoćno stovarište koristit će se konji. Korišćenjem konja smanjuju se troškovi privlačenja, zaštićuje tlo od erozije i oštećenja žilišta debla jedna je od tvrdnji. Zaprega konjske vuče troši 0,6 kW/h energije prema potrošnji šumskog, dakle lakšeg, traktora od l,6kW/h. 4. Četvrti i sedmi članak je Đure R a uš a : »Hortikultura ruralnog područja istočne Slavonije u općinama Vinkovci, Vukovar i Županja« te »Vegetacija ritskih šuma uz rijeku Dravu od Varaždina do Osijeka s težištem na varaždinske podravske šume«. U prvonavedenom članku, Hortikultura ruralnog područja ..., autor je opisao zelenilo, drvorede i perivoje u 70 sela od ukupno 75 u navedene tri općine, danas sela u Vukovarsko-srijemskoj županiji, sa stanjem 1985. godine. Sva sela prikazana su i kartografski. U tim nasadima, prema zbroju autora, utvrđeno je 117 dendroflornih vrsta od čega tri povijuše (glicinija — Wisteria sinensis, divlja vinova loza — Vitis vinifera i dvornik — Polygonatum baldschuanicum, svaka u po jednom primjerku). S po jednim primjerkom nalazi se još 34 vrsta, od dva do 10 primjeraka 42 vrste itd. Najveći broj stabala je pitomog oraha (65), obič |