DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 90 <-- 90 --> PDF |
u cijelosti nalazi u sklopu Peićevog teksta. Koji su autori još navedeni, i citirani, treba vidjeti u samoj knjizi. K tekstu priloženo je i nekoliko reprodukcija u vezi s temom a posebno ističemo reprodukciju slike, »Šetnje u šumi« Adolfa Waldingera (Osijek, 1843— —1904) te dvi´je suvremenika, šumara P o s a v c a. Od K. Posavca reprodukcije su u boji i to »drvo uz potok« i »tetrijeb «. Priložene su i pjesme akademika pjesnika Dragutina Tadijanovića, koji je studirao i šumarstvo, pjesnika Ivana Gorana Kovačića i šumara Milana Krmpotića. 11. Kako je u podnaslovu ovog prikaza navedeno, tekst je dopunjen s 280 ilustracija — fotografija. Uz izuzetak nekoliko, kao onih s početka našeg stoljeća Etienne-a iz slavonskih hrastovih šuma te nekih drugih, sve su u boji vrlo dobre reprodukcije. Dobru reprodukciju omogućio je i kvalitetan, bezdrvni papir. Autori fotografija i broj pojedinih autora naprijed su navedeni. Uz članove Šumarskog fakulteta brojne su i fotografije i onih iz operative kao A. Frkovića, T Starčcvić, mladog K. Arača i dr. Ova je knjiga dakle omogućila, da brojne fotografije dođu na vidjelo, da afirmiraju kako autore tako i naše šume i prirodu uopće i u najširoj javnosti a nemali broj ubrajaju se u vrhunske te djelatnosti. Izdvojiti pojedine prelaze okvir ovog prikaza a od toga izuzimam foto Đ. Rauša Premužićeve staze na Velebitu i to na njezinom najtežem dijelu man´je za izvođenje a više za trasiranje/´ Duhovit je ovitak knjige: na prednjoj stranici mlada (srednjodobna) hrastova sastojina a kada pređemo knjigu na kraju »nađemo se« u prastaroj, još neiskorišćivanoj, sastojini, sastojini koju je ovjekovječio Etienne. U knjizi su i dva kartografska priloga, u tekstovnom dijelu »položajni nacrt 4 O inicijatoru, projektantu i realizatoru velebitske transverzale duge 65 km, od Planinarskog saveza Hrvatske nazvana Premužićeva staza, vidi Šum. list 1980. br. 5—6, str. 287—290. šume općine si. i kr. grada Zagreba na Sljemenu« iz 1931. godine te kao samostalan prilog »Karta šumskih zajednica Republike Hrvatske« koju su priredili 1. Trinaistić, Đ. Rauš, J. Vukelić i J. Medvedović. Mjerilo, 1:500.000, i izrada u boji rasprostranjenja pojedinih šumskih zajednica povezanih s brojevima u legendi omogućena je lahka orijentacija na njoj. ZAKLJUČAK Izdavači monografije »Šume u Hrvatskoj «, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Javno poduzeće »Hrvatske šume «, zadužili su ne samo šumarsku nego cjelokupnu hrvatsku javnost. Zadužili, jer knjiga, reprezentativno opremljena, pruža informacije o hrvatskim šumama i djelatnostima koje osiguravaju proizvodnju drvne mase i njezinu zaštitnu — ekološku funkciju. Omogućuje i pogled u prošlost hrvatskog šumarstva od unazad dva i pol stoljeća tj. od vremena kada se šumi počinje posvećivati elementarna briga kao društvenog, općenarodnog dobra a ne samo kao dobra pojedinca ili pojedinih staleža, feudalaca. Ova monografija trebala bi se naći u svakoj, osobito osnovnoj, škoii jer će, posebno zbog brojnih ilustracija, olakšati nastavnicima govoriti ne samo o šumi nego i o prirodi uopće.-"´ To je, vjerojatno, bila namjera i izdavača, jer naklada iznosi 5000 primjeraka. Konačno, nesporno je da »šumu treba štiti od svih koji uživaju blagodati, tj. od cijelog društva, a najmanje od šumara i šumarskih organizacija. Katastrofalna onečišćenja zraka, vode i tla, hidromelioracioni radovi, izgradnja cesta, dalekovoda, plinovoda, kanala i dr. utječu na brzo propadanje šuma, a da na to šumari koji gospodare šumama nemaju nikakvog utjecaja«. (Matić — Skenđerović, str. 95). Oskar Piškori 5 Učiteljica u jednoj splitskoj osnovnoj školi pedesetih godina djeci u I. razredu o šumi govorila je prema tekstu u dječjoj enciklopediji »Znanje i radost«, koju je 1943. godine izdao Hrvatski izdavački bibliografski zavod u Zagrebu. |