DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 89 <-- 89 --> PDF |
stoljeća tj. od vremena kada je feudalizam na oštroj silaznoj liniji. 8. »Nadzorništvo za pošumljivanja krasa«, osnovano 1878. godine 1947. godine zamijenjeno je Upravama za pošumljavanje i melioracija krša u Rijeci i u Splitu. Praksa za obnovu šume na degradiranom dijelu Kraškog područja trebala ´je biti pomognuta Institutom za pošumljivanja i meloraciju krša, koji je također osnovan 1947. godine sa sjedištem u Splitu. Da te ustanove nisu prestale djelovati već nakon tri odnosno pet godina danas bi se mogao dati odgovor, koji se tipovi degradiranih šuma, počam od šibljaka ili gariga dalje, mogu pretvoriti u »gospodarske« sastojinske oblike a koji ne. Rezultati prvih izvedenih podmladnih (resurekcionih) sječa kao i sadnja hrastovog žira pokazala su da tome stoje na putu prirodna ograničenja (primjer podmladne sječe hrastovog džbunjaka kod sela Polače nedaleko Knina ili sadnja hrastovog žira kod Muca, pa i sadnja žira na Krku kojeg je četrdesetih godina prošlog stoljeća obavio Josip Ressel). 9, Osnivanje »prvih šumskih kultura u kontinentalnom dijelu Hrvatske« datumirano je početkom XIX. stoljeća. To se vjerojatno odnosi na Laudonov ga´j u Lici na Krbavskom polju, jer je u Šumarskoj enciklopediji navedeno, da je taj gaj podignut za vrijeme francuske vladavine, tj. za vrijeme postojanja »Provincija Ilirske pokrajine« (1809— —1914). Međutim Laudon nije bio francuski nego austrijski vojnik a oko 1750. godine bio je kapetan u ličkoj krajiškoj pukovniji,1 dakle 60 godina prije francuske vladavine. Prije Ilirije planirana su pošumljivanja u istoj Pukovniji i u drugoj polovini XVIII. stoljeća2 a da li je od toga što ostvareno ostaje otvoreno pitanje odnosno trebalo bi provjeriti na 1 Potočić , 2.: Laudov gaj. šumarski list CXIV (1990), str. 195. 2 K o s o v i ć, B.: Prvi šumarski stručni opis i nacrt šuma na Velebitu i Velikoj Kapeli. Ibid. XLVVIII (1914), str. 306. lokalitetima koji se navode kod Kosovića. Utjecaju francuske vladavine može se pripisati podizanje borove kulture Bosiljevo na području tadanje Slunjske krajiške pukovnije, koja je, prema Tomiću, 3 nastala tako, da se »od 1828 do 1842. godine 214 ralih pustare pretvorilo u prekrasan borik« ... Isto tako, bilježi Tomić, »u Babinoj gori, si. nar, slunjskoj regimenti... su ponajviše na brazde posijali borovo seme« a ima jedna dolina, na kojoj su posijali želud (hrastov žir) s najboljim uspjehom«. 10. Posebno priznanje zaslužuje zamisao, da se u ovoj knjizi nađe i tekst, koji nas upoznaje, kako su stablo i šuma našli odjeka u likovnoj ili pisanoj umjetnosti. Taj »zadatak« povjeren je slikaru, povjesničaru umjetnosti i piscu akademiku Matko P e i ć u, koji je svoj prikaz naslovi »Feljton o stablu i šumi«. Prvi dio je s naslovom »stablo i šuma u svjetskoj likovnoj umjetnosti« a drugi dio s naslovom »Stablo i šuma u hrvatskoj književnosti i likovnoj umjetnosti«. Kao svi Peićevi tekstovi tako se i ovaj čita sa zanimanjem i bez poteškoća upoznavajući šumare, kakva je »uloga stabla i šume«, objekta rada i zvanja, »formiranju motiva i izraza u svjetskoj i hrvatskoj književnosti.« I više, jer »Slavoniji, jednoj od najbogatijih hrvatskih regija šumom, pripala je čast da baš njezin sin, veliki knjiženvik renesanse Jan Panonije Česmički bude izabran za prvog pjesničkog predstavi jača ne samo šume nego uopće stabla kao originalnog organizma Prirode. Čitajući njegovu pjesmu ´Stablo govori´, treba imati na umu da to piše pisac svjetske, renesansne naobrazbe. Koliko god je to pjesma botanička, šumarska, ona je i duboko filozofska. Govori o tragičnoj ljudskoj sudbini, o teškoći čovjeka kojemu je život nalik životu stabla« (str. 303). Pjesma se 3 T o m i ć, A, nadzornik lugovah u c. kr. narodnoj ogulinskoj regimenti br. 3: PREDLOG kako da se občuvaju šume u potrebitom stalištu, i kojih se pri tom pravilah deržati valja. List mesečni horvatsko-slavonskog Gospodarskog Družtva, 1843. u br. 9, 11. i 12. 175 |