DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 88 <-- 88 --> PDF |
vara stvarnosti, jer je taj tečaj bio DVOGODIŠNJI. 3. U poglavlju »iskorištavanje šuma« nalazi se niz statističkih podataka od »strukture drvne mase po vrstama drveća u Hrvatskoj, strukture izrađenih sortimenata prema namjeni u državnim šumama « u 1990. godini ili »razvoja brojnog stanja motornih pila u iskorišćivanju šuma u razdoblju 1977—1989. godine«, itd. Autor je dao i pregled »eksploatacijskih parametara traktora« ali i fotografiju »razornog djelovanja traktora na slabonosivim tlima nizinskih poplavnih šuma«. Možemo vidjeti i fotografiju konja samaraša tj. koji na samarima iznose ogrjevno ili kratko drvo iz sječine do pomoćnog stovarišta. U okviru teksta »pregleda povijesti hrvatskih šuma i šumarstva « nalazi i foto iz početka izvlačenja hrastovog trupca konjima. Ta slika nesumnjivo asocira isključivo na prošlost. Međutim prema časopisu »La foret francaise et 1 Action forestiere« (1992) konj se danas vraća u šumu za izvlačenje posebno tanjih sortimenata. 4. U »zaštiti šuma« najznačajni štetnici entomofaune i bolesti razdvojeni su i opisani odvojeno za kontinentalne šume i šume Jadranskog područja, te slijedi prikaz štetnika i bolesti šumskog sjemenja te »integralne zaštite šuma«. Zašto u literaturi nije navedena knjiga prof. dr. Zl. Vajd e Integralna zaštita šuma, izašla 1971. godine? 5. Koga zanima stanje lovne divljači i mogućnosti odstrela naći će ga u prikazu »Lovna fauna hrvatskih šuma«. Dva su statistička pregleda, jedan za sva lovišta a jedan za lovišta poduzeća »Hrvatske šume« za stanje 1990. godine. Šumarstvo gospodari na svega 10% površina svih lovišta, ali se u njima nalazi pretežni dio visoke divljači, oko 50%, uz izuzetak srneće koje se nalazi nešto ispod 10%; fazana u državnim lovištima tri je postotka od ukupnog broja u svim lovištima, a zeca i trčke samo 2%. Priložena je i statistika trofeja iz Hravtske nagrađenih na Međunarodnoj izložbi lovačkih trofeja 1981. godine u Zagrebu. Tekst je dopunjen s 25 vrlo efektnih fotografija, visoke i niske divljači sve u boji osim dvije,zatim čeke i lovačkog dvorca »Spačva« pod snijegom od deset autora. 6. U »Zaštićenim prirodnim objektima ...« navedeni su 7 i ukratko opisani nacionalni parkovi a od specijalnih rezervata šumske vegetacije navedena su 32 a opisana 15. Naveden je i Velebit — park prirode i svjetski rezeravat biosfere, te planina Biokovo. Ovome je dodan i popis zaštićenih pojedinih biljnih i životinjskih vrsta. Tekstu o planini Biokovo treba dodati, da za nju postoji i posebna periodika — ACTA BIOCOVICA — koju je pokrenuo prirodoslovac fra dr. Jure R a- di ć u okviru Instituta »Planine i more« u Makarskoj. U drugom svesku A. B-a, ložena je i statistika trofeja iz Hrvatske vio je svoja istraživanja »hrastova blokovskog područja (str. 1—103) i sadrži radove više šumara (I. S p a i ć a, M. V idakovića, P. Fukareka, Ž. Vrdoljaka, V. Šabića i M. Rukavine). A.B. su omogućila da se nakon 30 godina rezultati istraživanja šumske vegetacije Biokova, na osnovu 36 primjernih ploha, koje su u okviru tadašnjeg Instituta za eksperimentalno šumarstvo JAZU-a obavili D. J e d 1 o v s k i i Ž.Vrdol j ak. Tekst o park-šumi Jankovac korigira se time da »stara šuma obične bukve« zauzima manji dio i to u gornjem dijelu i okvir je proplanka i jezgra. Veći dio su sastojine starosti oko 100 godina uzgojene nakon sječe za osiguranje potrebnog drva za staklanu vlasnika tog dijela papučkih šuma grofa Jankovića. 7. Kao koautor »Pergleda povijesti hrvatskih šuma i šumarstva« naglašavam da je osnovna težnja, radi ograničenosti prostora, ograničena na periodizaciju ne samo po vremenu nego i prostoru od 17. |