DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Šumarski i lovački muzeji — N. Lukić , Feljton o stablu i šumi — M. P e i ć, Pjesme o šumama — D. Tadijanović, 1. G. Kovač i ć i M. Krmpotić, Forests of Croatia — sažetci, Kazalo pojmova i imena, Autori fotografija. Samostalna karta u mjerilu 1:500.000 karta šumskih zajednica Republike Hrvatske. Autori fotografija su: K. Arač — 11, Arhiv Brijuni — 1, Arhiv katedre za uzgajanje šuma — 5, Ž. Borzan — 3, f. Cicnjak — 1, A. Dokuš — 5, I. Đuričić — 4, T. Đuričić — 1, Etienne — 13, A. Frković — 15, M. Glavaš — 1, M. Gradečki — 2, P. Gul — 1, M. Harapin — 4, B. Hrašovec — 3, A. Huber — 2, N. Komlenović — 4, A. Kopešić — 1, Ž. Koprolčec — 1, R. Kran´jčev — 5, A. P. B. Krpan — 9, A. Krstinić — 3, B. Mayer — 5, P. Miljovski — 1, I. Mrzi jak — 2, Đ. Nikolandić — 1, V. Novak — 1, Ž. Oreškovič — 2, S. Orlić — 2, K. Posavec — 2, B. Prpić — 7, M. Rac — 8, D. Raguž — 2, Đ. Rauš — 14, T. Starčević — 19, F. Šabić — 1, Č. Šilić — 2. Ž. Španjol — 3, A. Tomašević — 1 i J. Vukelić — 46. KOMENTAR Usporedi li se naslov knjige — Šume u Hrvatskoj — i njezin sadržaj vidi se, da ona sadrži više od prikaza naših šuma; sadrži informacije o svim elementima proizvodnje drvne mase tj. elemente o kojima ovisi rast i prirast šumskog drveća i sastojina, te sadržaje koji nisu odlučni za razvo´j šumskih sastojina (iskorišćivanje, zaštićeni prirodni objekti u hrvatskim šumama, npr.). Možebitna primjedba, da se sve to nalazi i u Šumarskoj enciklopediji nema opravdanja, jer je ŠE zadnji svezak izašao 1987. godine a prvi sedam godina prije a tijekom nekoliko godina postignuti su i novi rezultati na obrađenim područjima, kako svjedoči i citi rana literatura. K tome o oplemenjivanju i prehrani drveća govori se samo o onome što se, da tako kažemo, praktički odnosi na naše vrste i naše šume. B. Maye r npr., naglašava da se prikazuje stanje »šumskih tala Republike Hrvatske pri kraju XX. stoljeća«, jer su »tijekom posljednja tri desetljeća prikupljene o tlima Republike Hrvatske znanstvene spoznaje najšireg gospodarskog i ekološkog značenja.« Uz navedeni sadržaj potrebno je dodati: 1. Mjesto naslova »biljni svijet hrvatskih šuma« bolje bi odgovarao »šumske zajednice«. K navedenoj literaturi treba dodati, da je autorica, — Hruška — Dell´ U o m o, rezultate svojih istražiavnja o »pokrovu Moslavačke gore« objavila 1977. godine u Šumarskom listu. 2. U tekstu »uređivanje šuma« nalaze se i podaci o broju gospodarskih jedinica po područjima, o šumskom fondu u pojedinim područjima razvrstan po dobnim (za jednodobne) ili dcbljinskim (za preborne šume) razredima i razlLičeno za državne od privatnih šuma; po područjima dani su i podaci o godišnjem etatu za I/l polurazdoblje od 1986. do 1995. godine — dakle to je sažeta najnovija statistika. Za čitanje prosječne drvne zalihe i prosječnog godišnjeg prirasta (tabl. 4.) potrebno je pročitati i Napomenu ispod tablice. Iskazanu površinu od 600 000 ha čistina za pošumljavanje, iako ´je bio ograničen prostor za cjelokupni tekst, trebalo je makar kratko obrazložiti. Na pitanje, zašto tekst potpisuje čak osam autora odgovor nalazimo u činjenici, da je obrađen povijesni razvoj (uređivanja šuma), izmjera šuma u Hrvatskoj, kartografija šuma, tipološka osnova uređivanja šuma i, kako je već navedeno, šumsko bogatstvo i razvoj. Navod, da se »pri Šumarskoj akademiji osniva dugogodišnji geodetski tečaj« (str. 139, 1. stupac zadnji red) ne odgo 173 |