DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 83 <-- 83 --> PDF |
— isušivanje jezera i močvarnih područja i privođenje njihovih površina poljodjelskoj proizvodnji, — naseljavanje nenaseljenih područja, — osnivanje rudarskih poduzeća, — osiguravanje žitnih rezervi, — osnivanje velikih tvornica, — osiguravanje posudbe novca vlasnicima nekretnina za poboljšanje njihovog gospodarstva i kuća, — utvrđivanje rijeka za plovnost, — osiguravanje vlasničkih nekretnina od šteta požara i voda a stoke od zaraznih bolesti, — osnivanje štedionica, — osnivanje ubožnica i — stipendiranje školovanja nadarene omladine. Da li je potreban komentar? ZAKLJUČNA RIJEČ Josip Ressel spada u malobrojni krug onih, kojih se misaonost i aktivnost očitovala na tako različitim područjima ljudskog djelovanja. Josip Ressel bio je vrstan šumarski stručnjak, bio je izumitelj širokog dijapazona, ekonomist s idejama koje zavređuju visoku ocjenu. Bio je i humanist, jer je u svim svojim zamislima mislio i na široke narodne slojeve. Međutim, sveukupno njegovo djelovanje ostalo bi zabilježeno samo u enciklopedijama i leksikonima da nije izumio vijak (propeler) za pogon brodova. Brodski vijak osigurao mu je slavu, kao što mu je bez sumnje za vrijeme života donio i najviše ogorčenja. Ogorčenja, zbog toga jer se najprije trebao izboriti da svoj izum i praktički demonstrira, jer ga je razočarala, ne njegovom krivnjom, prva vožnja pokusnog broda, pa su njegov izum drugi iskoristili. Doživio je uplovljavanje prvog takvog broda u tršćansku luku 1840. godine bez spomena svoga imena. Nije doživio prvo značajno javno priznanje, priznanje admirala Tegethofa , koji je izjavio da je austrijska mornarica izvojevala pobjedu u bitci kod Visa 1866. godine, zahvaljujući pogonu s vijkom Josipa Ressela, nekadašnjeg đaka mariabrunške šumarske akademije. Brodski vijak je onaj izum Josipa Ressela koji sprečava da se od vremena do vremena razgrne zavjesa povijesti i mladim generacijama oživi njegov lik i njegovo djelo. Od stotinu bibliografskih naslova o Resselu, njih 54 već u naslovu upućuje da je prvenstveno riječ o Resselü kao izumitelju brodskog vijka. Za upoznavanje cjelokupnog života i djelovanja Josipa Ressela na raspolaganju je knjiga ekonomiste prof. dr. Vladimira Murka : JOSIP RESSEL, življenje in delo izašla u Ljubljani 1957. godine, dakle o stotoj godišnjici Resselove smrti. U toj knjizi navedeno je i 69 bibliografskih jedinica, čiji se popis dopunjuje u prilogu ovog portreta. Jedinice izašle do 1945. godine nalaze se ubilježene u kartoteci bibliografskih jedinica u časopisima i novinama za područje bivše Jugoslavije, LEKSIKOGRAFSKOG ZAVODA »MIROSLAVA KRLEŽE« u Zagrebu. |