DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 81     <-- 81 -->        PDF

S dužnosti intendanta Ressel je želio otići u mirovinu koju je zatražio u proljeće
1857. godine, smatrajući da za dobro vršenje dužnosli nije više dovoljno
zdrav. Međutim liječnik je bio protivnog mišljenja i tako je dalje ostao na poslu,
ali ne zadugo. Smrt ga je snašla 10. listopada iste, 1857., godine. Umro je u Ljubljani,
kamo je došao službeno iz Trsta, nakon petodnevnog bolovanja zbog tifusa.
U Ljubljani je i pokopan.


Na dužnosti u Mornaričkoj upravi Ressel se nije ograničio samo na neposredne
poslove obskrbe brodogradilišta potrebnim drvom, nego je svoj rad usmjerio
i na duže vremensko razdoblje, na podizanje i uzgoj hrastovih šuma za brodograđevno
drvo i za buduća vremena. Poseban dokaz o tome je i njegov »Nacrt
o obnovi šuma na obćinskim površinama« u Istri. Ovaj »Nacrt...«, opsega 63
stranice, datumiran je sa 6. lipnja 1842. godine, a bit će obrađen, kao i ostali
prije navedeni elaborati, u posebnom prikazu.


Proizvodnju zakrivljenog brodograđevnog drva uzgojnim mjerama u sastojim
Ressel je već 1836. godine predložio Mornaričkoj upravi, dakle već prije nego
li je prešao uslužbu te uprave. To znači, da je kao šumar nastojao uzgojnim mjerama
proizvodnju usmjeriti prema potrebama tržišta, jer takvo drvo nije trebalo
samo tršćanskom brodogradilištu nego i drugima izvan austrijske carevine. U ono
vrijeme brodogradnji je trebalo 90% zakrivljenog drva, a samo 10% ravnog.
Uviđajući nesrazmjer između sve veće potražnje brodograđevnog drva i iscrpljenosti
raspoloživih sastojina za sječu, predlaže 1847. godine izradu brodskih
rebara od željeza umjesto od drva, no to nije za njegova života ostvareno. 1854.
godine patentirana je njegova kemijska smjesa za konzerviranje drva, također u
vezi s brodogradnjom.


Za sječu predlaže perzijski način po kojem se stabla određena za sječu tijekom
ljeta prstenuju pri žilištu. Svrha prstenovanja je da se spriječi dotok vode u
deblo i postigne gubitak suvišne vlage iz drvne mase još prije sječe. Predlaže
sekcijsko utvrđivanje drvne mase deblovine umjesto tada uobičajenog stablimičnog.
Dužinu sekcija predlaže s 10 stopa (3,10 cm) kao točniju od stabličnog premjera.
Naime, stabličnim premjerom drvna masa veća je za 3,3% u odnosu na
stvarnu odnosno uz primjenu sekcijskog mjerenja.


Ressel — izumitelj


Prema Dimitz-u10 Ressel se već u topničkoj školi bavio projektiranjem upravljivog
balona, a iz 1812. godine datiraju nacrti vijka za pogon brodova. To je vrijeme
kada se snaga vjetra za pogon brodova počela zamjenjivati snagom pare
ti. jedrenjake zamjenjuju parobrodi. Prvi parobrod, »Clermont«, zaplovio je 1807.
godine", ali je bio potiskivan pomoću kola s lopaticama smještenih sa svake strane
broda. Prvi brod na pogon vijkom, »Archimedes«, zaplovio je 1839. godine, tj. 27
godina nakon prve zamisli o primjeni vijka u te svrhe, a 15 nakon dobijanja patentne
isprave. Razlog tome je manje pomanjkanje invencije, a više potejenjivanje
pretpostavljenih za taj njegov rad. Tako je zabilježeno12, da je za vrijeme
službovanja u Pleterju na Krki provjeravao uporabivost svog pronalaska. Prvi
pokus na moru, u Tršćanskom zaljevu izveden je 1. srpnja 1829. godine brodom
»Civetta«. Djelomično je uspio, jer kada je postigao brzinu od 6 NM pukla


10 L. Dimitz : Der berühmste und die »Attesten« aus der Forstlehranstahlt Marianbrun. Centralblatt
für das gesamte Forstwesen zugleich Organ für forstliche Versuchswesen, 1888, str. 268—275.


11 Hrvatska enciklopedija 3. knjiga, Zagreb 1942.


12 F. S e v n i k, op. cit. str. 301.


167