DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 80 <-- 80 --> PDF |
To su: — Naputak za rad okružnih šumarskih ureda (1827), — Rasprava o povijesti šuma na Krasu i uzrocima njegove obešumljenosti (1831) te — Službene opaske o predloženom Prijedlogu o organizaciji primorskih šumskih i rentnih gospodarstava (1836). Državne šume u Istri, prema Resselu, bile su Motovunska šuma (2.800 kat. rali od čega 787 rali hrastovih sa zakrivljenim deblima, dakle posebno traženih za ondašnju brodogradnju), do 1854. godine u državnom posjedu šuma Kontija (uz Limski kanal) kao i manji kompleksi Velika i Mala Kornerija te Vidorno. Pod upravu u Motovunu spadala je i šuma Dletvo kod Klane te 170 kat. rali hrastovih sasto´jina na otoku Krku u predjelima Gardnja, Spina i Monkjel8 Motovunska šuma, koja se nalazila s obje strane rijeke Mirne, bila je izvrgnuta poplavama s velikim količinama nanosa iz obešumljenog perimetra rijeke, potakla je Ressela da izradi projekt odvodnjavanja. Naglasili smo »nalazila se s obje strane rijeke Mirne«, jer gradnjom ceste prije dvadeset godina na lijevoj strani Mirne s usporednim kanalom danas se šuma nalazi samo s desne strane kanala (korita Mirne). Prigodom tih radova utvrđeno je da se žilište stabala nalazilo i do 80 cm ispod razine tla, tj. godišnji nanos iznosio je u prosjeku gotovo 1 cm. Usput navodimo da je niveleta dna kanala viša od niveleta prirodnog korita Mirne te novo korito ne utječe na visinu razine podzemnih voda. U mornaričkoj upravi U ljeto 1838. godine, Ressel prelazi u Mornaričku upravu, brodograđevnoj jedinici sa sjedištem u Trstu. Radna mjesta su mu bila u Motovunu, Veneciji i Trstu. Zadaća šumarskog stručnjaka bila je obskrba drvom potrebnim za gradnju brodova, a znamo da je tada drvo bilo još jedini građevinski materijal koji se koristio u tu svrhu. Posebno su bili traženi zakrivljeni dijelovi stabala (debla i jačih grana) pa su se u tu svrhu poduzimale i određene uzgojne mjere za proizvodnju (rast na deblu) potrebnih količina. Korišćena je gotovo isključivo hrastovina. Radom u MU Ressel počinje nakon odgovarajućeg tečaja u venecijanskom brodogradilištu i položenog ispita u svojstvu mornaričkog šumarskog agenta u Motovunu. Kasnije je postavljen za predstojnika Mornaričke šumarske agenture u Motovunu. Agentura, tj. uprava, nalazila se u Motovunu, jer su tada pod MU prešle sve državne šume. Iz Motovuna premješten je 1843. godine u intendaturu mornaričkog skladišta u Veneciji (Intendatur der Marinenmagazin) a odatle u centralu u Trstu u svojstvu mornaričkog šumarskog podintendanta. Godine 1855. imenovan je intendantom uz povišenje godišnje plaće na 1000 forinti, koja je do tada, i to od prvog dana službovanja, iznosila 780 forinti11. Taj iznos dodijeljen je kao mirovina i njegovoj udovici te ima po današnjoj terminologiji, značenje priznanja za životno djelo Josipu Resselu jer je inače mirovina udovice iznosila ispod polovice plaće. 8 U publikaciji »Statistika šuma i šumske privrede za 1938. godinu« (Jugoslavije) državni šumski posjed na otoku Krku iznosio je 105 ha. !> Prema podacima u novinama »Laibacher Zeitung« (Lljubljanske novine) iz 1828. godine (1. godište) prosječna cijena vagana (61,5 litra) pšenice iznosila je 5 forinti 56 krajcera, prosa 3 for. 5 kr., zobi i for. i 21 3/4 kr. a 1 funta (0,5775 kg) govedine stajala je 5,5 krajcera. 166 |