DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 79 <-- 79 --> PDF |
venskog jezika, dakle jezika naroda s kojim je živio i u kojem je djelovao. Da je kao takav bio prihvaćen i od naroda, potvrđuje i zgoda s jednog službenog obilaska šuma u Gorjancima, Naime, tom prilikom napali su ga pljačkaši, ali kada su saznali tko je on, vratili su sve stvari.1 Kotarski šumari imali su nadzor nad općinskim i privatnim šumama te upravu državnih šuma. Kotarska šumarija u Pleterju upravljala je državnom šumom pod nazivom »Naukovna — vjerska zaklada«, posjedom bivšeg samostana u Pleterju, kojeg je ukinuo car Josip II. (1770—\1&0).:´ Šumski posjed sastojao se od dva kompleksa. Nizinskog uz donju Krku hrastovih sastojina, Krakovskog gozda površine 6000 kat. rali i brdskih bukovih u Gorjancima. Uz ostale poslove Ressel je za tu šumu izradio i gospodarsku osnovu s projektom izvoznih puteva i vlaka. Kako je to bila prva osnova, izvršio je i unutarnju podjelu, dakle jedan opsežan posao. Uz redovni rad Ressel je u to vrijeme na realnoj gimnaziji u Novom Mestu držao nastavu iz krasnopisa´1 i izdao dvije brošure. To su: — Anleitung zur schnellen und richtligen Flächeninhalts — Berechning für Forstund Landsvermessen (Wien, 1817) i — Entwurf einen Distanzmessers (Wien, 1820), tj. Naputak za brzo i ispravno utvrđivanje površina šuma i polja« i »Nacrt mjerila ,v, razmake (udaljenosti)«. K. k. illyrische Staatsgüter Administration (Carska i kraljevska ilirska administracija uržavnih dobara) u Trstu 1819. godine raspisala je natječaj za šumarskog pristava u Provincijalnoj upravi državnih posjeda u Primorju sa sjedištem u Trstu, na kojeg se odazvao i Ressel, ie dobio to mjesto. Krajem 1820. godine napušta Pleterje. U provincijskoj upravi državnih posjeda za Primorje Na Jadran se austrijska carevina proširila prema dogovoru antinapoleonove koalicije država na BEČKOM KONGRESU održanom 1815. godine nakon poraza Napoleona u bitci kod Leipziga. PU djelovala je na području Carskog namjesništva u Trstu koje je pokrivalo napoleonsku pokrajinu Istru, Slovensko Primorje, Goricu i Gradišku. U središnjici PU-e Ressel je radio od 1821. do 1835. godine. Premješten je u Motovun 1835. g. za upravitelja državnih šuma u Istri, i na toj dužnosti ostaje do ljeta 1838. godine. Ressel i na novoj dužnosti radi na uređivanju državnih šuma kao Trnovskog gozda te onih na Bovskom. I tu su bili prvi uređaj ni radovi što je značilo utvrđivanje posjedovnog stanja, kartiranja, užih taksacijskih radova s određivanjem smjernica gospodarenja. Ressel dotadašnje čiste sječe zamjenjuje oplodnim ili prebornim, propisuje uzgojne radove i prorede u cilju povećanja kvalitetnog prirasta. Kako je »šuma bez puteva kao ptica bez krila« (Nenadić), planira i mrežu izvoznih puteva i drugih izvoznih uređaja, a za Trnovski Gozd od 1823. godine vodi računa da se projekti i ostvare. Iz tog vremena u bečkom Tehničkom muzeju sačuvani su i neki elaborati7. ´t VI. Murko, op. cit. » rTako je dobro Isusovačkog reda, Kutjevo, po njegovom ukinuću 1773, postaje državna svojina pod tinancijskom upravom a 187U. godine predana je na korišćenje »Vjerozakonskoj i naukovnoj zakladi«. i Krasnopis kao predmet bio je u osnovnoj školi te I. i II. razredu gimnazije (današnji V. i VI. razred osnovne škole) i u Hrvatskoj sve do tridesetih godina XX. stoljeća. 7 VI. Murko: op. cit. |