DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 18 <-- 18 --> PDF |
U graf. 4 donosimo visinsku krivulju za crni bor i zelenu duglaziju gdje su vidljive upečatljive razlike u korist zelene duglazije. REZULTATI ISTRAŽIVANJA U 29. godini života najniža visina stabla duglazije iznosila je 11,000 m, dok je najviša visina iznosila 20,50 m. Visina srednje plošnog stabla iznosi 17,81 m, čiji je prsni promjer 25 cm. Drvna masa iznosi 230 m:!/ha. U 29. godini života najniža visina stabla crnoga bora iznosila je 7,00 m, dok je najviša visina iznosila 13,00 m. Visina srednjeg plošnog stabla iznosi ll,60m, čiji je prsni promjer 20 cm. Drvna masa iznosi 160,60 m:i/ha. Broj stabala duglazije iznosi 678/ha, a prosječni volumen stabala 0,340 m:!. Broj stabala crnoga bora iznosi 822/ha, a prosječni volumen stabala 0,195 m3. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 21 <-- 21 --> PDF |
T o in a š e v i ć, A., 1990. b.: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljivanje, Glas. šum. pokuse 26, 393—404, Zagreb. Hummel F. C„ & Christie J. M. 1957.: Metods used to construct the revised yield tables for conifersin Creat Britanin. Forest research, London. V i d a k o v i ć, M., 1982.: Četinjače, morfologija, varijabilnost, Zagreb. Growth of Austrian pine cultures (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) and American douglas fir (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) at the location of the Poreč forest office Summary In this paper the author compares the growth of the autochthonous species (Austrian pine) and the allochthonous species (American Douglas fir) in the area of the Poreč Forest Office in the Kontija location, in the 29th year of existence. Cultures were raised on geological parent rock of Jurassic limestones, on which terra rossa had formed in the Mediterannean climate conditions. Key words : Austrian pine, American Douglas fir, limestone, terra rossa, climate, mean diameter, height growth, diameter growth, volume of wood. EUROPSKI ŠUMARSKI INSTITUT Nezavisno i nedržavno istraživačko tijelo Europski šumarski institut (engl. EFI), je osnovan i započet će svoje aktivnosti u Joensuu u Finskoj. Svrha novog međunarodnog istraživačkog instituta je vođenje zadataka orijentiranih na multidisplinarna šumarska istraživanja na europskoj razini s ciljem da zadovolji potrebe tijela koja donose odluke u Europi. Djelatnost Instituta Glavne zadaće Instituta bit će analize šumskih resursa, snabdijevanje drvom i zdravstveno stanje šuma, kao i prognoze budućeg razvoja europskih šuma. Posebna pažnja posvetit će se interakciji između proizvodnje drva i ostalih oblika upotreba šuma. U istražiavnjima će se naglašeno uvažavati ekološko gledište problema. Institut će također razvijati metode istraživanja, standarde i terminologiju sa zadaćom da se osiguraju mogućnosti usporedbi različitih proučavanja stanja šuma. Organizacijska struktura Instiut će usko surađivati sa međunarodnim organizacijama i nacionalnim znanstveno-istraživačkim institucijama, te djelovati kao banka podataka i informacijsko središte o šumama Europe. Budući da će Institut podmirivati potrebe tijela koja donose odluke, bitni su kontakti sa rukovodećim osobama u politici upravi, administraciji i poslovanju. Finska vlada će inicijalno financirati Institut i osigurati mu značajnu podršku u razdoblju uhodavanja aktivnosti i njihova dostizanja do stabilne razine. 107 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ne može uspijevati na konkretnoj lokaciji. Naravno, poznato nam je da su takve postaje izložene oštećenjima čovjeka u prvom redu, zatim od stoke i divljači i si., no to je jedini put ako hoćemo imati stvarne podatke a rizik smanjiti na minimum. Ako takve terenske, pokretne meteorološke postaje ne možemo uspostaviti tijekom cijele godine, bilo bi korisno kada bismo iste uspostavili tijekom vegetacijskog razdoblja ili barem za vrijeme ljetnih mjeseci (VI, VII, VIII), kad na krasu vladaju velike suše i visoke temperature. Na području GS Kontija Šumarija Poreč zelena duglazija dala je najbolje rezultate glede proizvodnje drvne mase, prirasta u debljinu i visinu, kao i uporabne vrijednosti drveta, posebice u građevinarstvu. Na onim lokalitetima krasa, čija su edafska i klimatska obilježja podjednaka kao što su u predjelu Kontija, zelenu duglaziju možemo preporučiti kao vrstu za pošumljivanje, jer je njena prednost u odnosu na crni bor očita. Dakako, općekorisne funkcije šume ni ovdje ne smijemo zanemariti. Općekorisne funkcije šume još uvijek nisu dobile onu valorizaciju u društvu koju zaslužuju. Moramo znati da život na našem zelenom Planetu ne bi opstao da nemamo šume. S tog razloga uvijek je potrebno i nužno istaknuti ulogu šume u životu uopće, a posebno čovjeka. Na degradiranom i devastiranom krasu i zelenu duglaziju trebamo smatrati pionirskom vrstom poput alepskog i crnog bora. Zadaća pionirskih vrsta leži u tome da poprave fizikalna i kemijska svojstva tla i da na taj način omogući autoktonim vrstama kao najstabilnijim elementima ekosustava krasa da ponovno zauzmu svoje mjesto, tj. da se obnove prirodne šume kao najstabilniji dio krajobraza. LITERATURA Anić, M., 1945.: Dendrologija, skripta, pp. 163, Zagreb. B a š i ć, F., 1977.: Tla sekcije Rovinj II (rukopis) Viša poljoprivredna škola Križevci. Bertović , S., 1975.: Prilog poznavanja odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta, biologica VII/2 89—215. Gračanin , M, 1951.: Sistematika tala. Pedologija III- dio, Zagreb. Horvat , A., 1965. a.:Pošumljivanje degradiranih površina sjetvom, Šum. list 5— —6., 213—225. Horvat , A., 1965- b.: Melioracije degradiranih šumskih terena, svezak I., krš, skripta pp 178, Zagreb. Klepac , D., 1963.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. Marušić , R., 1987.: Plantažni i intenzivni zasadi četinjača brzoga rasta (duglazija, borovac, crni bor, korzički bor i brucijski bor). Diplomski rad, Viša šumarska škola u Karlovcu. Matić , S. & Prpić , B., 1983.: Pošumljavanje, Zagreb. Mar an dini, R., 1958.: La sperimentazione della Douglasia in Europa Monti e bosehi, 7—8., 346—352. Pa vari , A., 1958.: La Douglasia verde in Italia. Pranjić , A. & Lukić , N. 1990.: Razvoj stabala crnoga bora i hrasta medunca istarskog područja. Glasnik za šumske pokuse 26, Zagreb. Prpić , B., 1986.: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svijetlu. Glas., šum. pokuse, posebno izdanje 2 69—77 Zagreb. Ra uš, Đ., 1987.: Šumarska fitocenologija, Zagreb. Š k o r i ć, A., et o 1987: Pedosfera Istre, Zagreb. Š panoi , Ž., 1992.: Zaštita prirode u općini Rab. Glasnik šum. pokuse 28: 49— —132, Zagreb. Toma še vic, A., 1990. a.: Cedars in Yugoslavia. International cedar syposium. 22—27 October 1990. Antalya Turkey, pp 7 ref. 10. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Iz priloženih mjernih podataka vidljivo je da je na lokalitetu Kontije u 29. godini starosti zelena duglazija pokazala odličan uspjeh, te tako premašuje austr. crni bor u: — rastom u visinu u prosjeku za . . . 6,20 m — rastom u debljinu u prosjeku za . . 5,00 cm — prosječni volumen stabala za . . . 0,145 m3 — drvnom masom za 70,00 rhVha Dakako, i uporabna vrijednost zelene duglazije glede visine stabla, prsnog promjera, te pravnosti debla, daleko nadmašuje crni bor. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Zelena duglazija unijeta je u Europu davne 1825. godine, kada su donesene prve manje količine sjemena. Kraj prošlog stoljeća počinje se jako upotrebljavati za pošumljavanje starog Kontinenta. Tako se unaša u Englesku, Belgiju, Holandiju, Njemačku, Francusku, Švicarsku i Italiju (R. Morandini). U Velikoj Britaniji Hummel F. C. i Chris te J. M. 1957. izdaju prirasno-prihodne tablice za četinjače. Prema tim tablicama na I. bonitetu u starosti od 60 godina, visina iznosi 33 m, a na petom bonitetu 21 m. U pedesetoj godini drvna masa na I. bonitetu iznosi 1080 m3, a na V. bonitetu 570 m3. A. P a v a r i navodi da je za područje Italije optimalna zona za duglaziju između hladne zone Castanetuma i tople zone Fagetuma. U našim se krajevima zelena duglazija po prvi puta unosi u sastojinskom obliku na području Šumarije Poreč u šumskom predjelu Kontija 1962.—1965. godine. Danas, nakon 29. godina, pionirski rad pošumljivanja u Kontiji upućuje na određena razmišljanja glede proširenja broja vrsta za pošumljivanje krasa. U konkretnom primjeru utvrdili smo nesumljivu mogućnost uzgoja zelene duglazije u zapadnoj Istri, što je svakako jedan mali, ali značajni pomak u proširenju izbora vrsta za pošumljivanje krasa. Dakako, šumarski stručnjak mora dobro procijeniti gdje se ova konkretna vrsta može unositi na temelju poznavanja biološko-ekoloških uzgojnih svojstava vrste koju unaša. Pretpostavka je da na prostranom području krasa Hrvatske još ima lokaliteta za uzgoj zelene duglazije, pa bi bilo korisno da se ova vrsta barem u pokusnom obliku počne u nas unašati. Primjer Kontije govori u prilog zelene duglazije u odnosu na crni bor, a i druge vrste koje su tamo unašane. Znamo da osim boljeg tla i klima ima veoma značajan utjecaj na uspijevanje zelene duglazije ,posebno relativna zračna vlaga. Svi relevantni klimatski elementi danas su dobiveni u najbližim meteorološkim postajama. Znamo da su te postaje udaljene od naših objekata ponekad desetak kilometara. Postavlja se pitanje valjanosti klimatskih podataka dobivenih na tim udaljenim postajama od objekata rada, jer je znano da se u našem radu moraju znati mikroklimatski uvjeti, koji se najčešće bitno razlikuju od makroklimatskih uvjeta. Da bismo imali prave meteorološke elemente trebali bismo kopirati razvijeni svijet i nastojati nabaviti pokretne terenske meteorološke postaje, koje bi nam dale prave podatke temeljem kojih bismo točno mogf?i znati da li s klimatskog aspekta određena vrsta može ili pak |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 17 <-- 17 --> PDF |
lene duglazije veća je za 70,10 ur/ha u odnosu na crni bor. Veće visine zelene duglazije pravnost debla stvorili su bolji kvalitet drvne mase u smislu njene upotrebne vrijednosti (Klepa c 1963). U Graf. 1 prikazana je distribucija promjera (do 10 cm) broja stabala, iz kojeg vidimo da je distribucija za zelenu duglaziju unimodalna desne asimetrije, dok je za crni bor distribucija broja stabala unimodalna lijeve asimetrije (Pranji ć i ostali 1990). Distribucija temeljnica graf. 2., te distribucija volumena, graf. 3., također govore u prilog zelene duglazije. DISTRIBUCIJA VOLUMENA VOLUME DISTRIBUTION šumarija - Forest district: Poreč Gospodarska jedinica - Management unit: Kontija Odjel - Division: 56 Graf.- Graph 3 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 16 <-- 16 --> PDF |
DISTRIBUCIJA TEMELJNICE BASAL AREA DISTRIBUTION šumarija - Forest district: Poreč Gospodarska jedinica - Management unit: Kontija Odjel - Division: 56 Iz navedenog prikaza u tab. 1. i grafikona 1, 2. i 3., jasno se vidi da je zelena duglazija na području Šumarije Poreč G. J. Kontija odjel 1.56 dala u svojoj 29 godini života vrlo dobre rezultate, uočljivo bolje od crnog bora. Tako je npr. zelena duglazija proizvela drvnu masu od 230,74 m3/ha, dok je crni bor proizveo drvnu masu od 160,64 m:!. Dakle, drvna masa kod ze |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 15 <-- 15 --> PDF |
bora. Plohe su veličine 0,5 ha (70,71 X 70,71 m). Na svakoj plohi odredili smo strukturne elemente (broj stabala, temeljnicu i volumen). Na istraživanim plohama izmjerili smo promjere svih stabala od 9 cm na više s točnošću od 1 cm. Mjerenje visina obavili smo visinomjerom Blüme-Leiss, tako da smo iz svakog debljinskog stupnja izmjerili 3—6 visina s točnošću od 0,5 m. Na temelju terenske izmjere i obrade podataka dobili smo strukturne elemente za pokusne plohe, čije podatke donosimo u tab. 1., te u grafikonima 1, 2. i 3. DISTRIBUCIJA PROMJERA DIAMETER DISTRIBUTION šumarija - Forest district: Poreč Gospodarska jedinica - Management unit: Kontija Odjel - Division: 56 Graf.- Graph 1 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Tablica 1. Struktura pokusne ploheStructure of experimental plot(Površina plohe 0,5 ha) Šumarija-Forest district: Poreč Šumski predjel-Management unit: Kontija Odjel-Division: 56 d 1,30Duglazija(Pseudotsuga menziesii) N G V N Crni bor (Pinus nigra) G V 1011121314151617181920 7 10 11 9 4 10 11 10 9 17 18 0,05 0,09 0,12 0,12 0,16 0,18 0,22 0,23 0,23 0,48 0,57 0,28 0,52 0,72 0,73 0,39 1,17 1,52 1,60 1,66 3,57 4,26 15 6 9 12 11 24 27 32 38 37 43 0,12 0,06 0,10 0,16 0,17 0,42 0,54 0,73 0,97 1,05 1,35 0,66 0,33 0,60 0,95 1,03 2,60 3,37 4,55 6,10 6,66 8,63 116 2,45 16,42 254 5,67 35,48 21 21 0,73 5,58 44 1,52 9,79 22 23 0,87 6,81 28 1,06 6,87 23 24 1,00 7,88 28 1,16 7,54 24 17 0,77 6,16 14 0,63 4,12 25 21 1,03 8,35 13 0,64 4,16 26 21 1,11 9,12 5 0,27 1,74 27 24 1,37 11,35 9 0,52 3,38 28 15 0,92 7,69 5 0,31 2,03 29 21 1,39 11,64 4 0,26 1,74 30 10 0,71 5,98 3 0,21 1,40 197 9,90 80,56 153 6,58 42,77 31 12 0,91 7,71 2 0,15 1,00 32 9 0,72 6,20 2 0,16 1,07 33 1 0,09 0,74 34 1 0,09 0,79 35 1 0,10 0,84 36 — — — 37 — — — 38 1 0,11 1,00 39 — — — 40 1 0,13 1,11 26 2,15 18,39 4 0,31 2,07 Ukupno: 339 14,50 115,37 411 12,56 80,32 Po ha: 678 29,00 230,74 822 25,12 160,64 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 13 <-- 13 --> PDF |
seca (srpanja) 17°C. Podnosi minimalne temperature i do —29°C. (B er tovi ć 1975.)- Pri tome valja znati da se u području prirodnoga areala javljaju klimatske rase različito prilagođene ekstremima. CRNI BOR (PINUS NIGRA ARN SSP. AUSTRALICA) Prirodno rasprostranjenje crnoga bora je južna Europa, sjeverozapadna Afrika i Mala Azija. Ima diskontinuirani areal. Može narasti preko 30 m. Prema Vidakoviću u Hrvatskoj imamo taxonomsku jedinicu ssp.austriaca, zapadni dio Hrvatske, Istra te ssp. dalmatica koja raste u južnoj Hrvatskoj, na otocima Brač, Hvar i poluotok Pelješac. Crni bor je relikt iz tercijara. U doba pliocena crni bor je uspijevao na lokalitetima gdje se i danas pojavljuje. U prirodnim uvjetima cvate u starosti od 15—20. godine, a u nekim prilikama i ranije. Cvate u svibnju. Češer sjedi na stapci. Sazrijeva u rujnu i listopadu druge godine, a otvara se u proljeće treće godine. Sjeme je 5—7 mm dugo, sivo, a krilca su dugačka 19—26 mm. Klije sa 6—8 kotiledona, a klijavost mu je u prvoj godini velika te iznosi 80—90%. Od 100 kg češera prosječno se dobije do 3,5 kg sjemena. Crni bor je jedna od najvažnijih vrsta za pošumljivanje suhih i kamenitih terena u području submediteranskog krasa. Svjetloljubljiva je vrsta. Otporan je na vjetrove, sušu, vrlo malih zahtjeva na kvalitet tla, a dobro podnosi i gradske uvjete. U jednom kg ima oko 53.000 sjemenki bez krilca (A n i ć 1946, V i d a k o v i ć ´ 1982.). RAD NA TERENU Šuma visokog uzgojnog oblika hrasta medunca i bijeloga graba u gospodarskoj jedinici Kontija posječena je tijekom II Svjetskog rata. Na tom terenu razvila se šikara, a mjestimično i panjača hrasta medunca i bijeloga graba, tj. devastirani oblik medunčeve šume. Obnova devastiranih stanja medunca i bijeloga graba otpočeta je 1962. g. na način da je iskrčena panjača medunca koja se nalazi na relativno dubokom i plodnom tlu. Iskrčena površina šikara obuhvatila je 181 ha, a krčenje je obavljeno teškim strojevima od 90—150 ks, traktorima TG-90, Ansaldo, s hidrauličnom daskom, te je na taj način obavljena priprema terena za uzgoj poljoprivrednih kultura, pšenice u 1962 .g. i 1963. g. (M a r u š i ć R.). Podizanje kultura četinjača: duglazije, borovca, brucijskog bora i korzičkog crnog bora obavljeno je 1964. g. ujesen, u brazde s razmacima 2 x 2 m. Dakle, po ha je sađeno 2.500 sadnica za duglaziju iznosila je dvije godine, kao i za crni bor. Sadnice duglazije nabavljene su u Institutu za četinjače u Jastrebarskom, kako to navodi R. Marušić u svom diplomskom radu 1987. g. i zaključuje da se prve 4 godine: duglazija nije osobito razvijala, da bi poslije 4-te godine razvoj i rast u visinu bio sve bolji (Tomašević 1990. a i b). USPOSTAVA POKUSNIH PLOHA U Gospodarskoj jedinici Kontija, Šumarija Poreč, odabrali smo dvije pokusne plohe, jednu u kulturi zelene duglazije i drugu u kulturi crnoga |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Podatke ovih stanica koristili smo iz razloga što su one najbliže istraživanom području, tj. naše plohe nalaze se gotovo u sredini između Poreča i Rovinja. Iz priloženih klimadijagrarna lako možemo uočiti najrelevantnije meteorološke elemente. Tako vidimo da su neznatne razlike u srednjim godišnjim temperaturama zraka, kao i srednjim temperaturama zraka po godišnjim dobima za obe meteorološke postaje. Razlike za mjesečnu i godišnju relativnu vlagu zraka za meteorološku postaju Rovinj i za meteorološku postaju Poreč su neznatne, tj. za postaju Rovinj nešto su malo veće. Srednja mjesečna i godišnja količina oborina za postaju Rovinj i za meteorološku postaju Poreč pokazuju minimalne razlike. Nešto više padalina imamo u Poreču tijekom godine, te tijekom zimskog, proljetnog, ljetnog i jesenskog razdoblja. Za meteorološke postaje Poreč i Rovinj relativna vlaga zraka i količina padalina u vegetacijskom razdoblju (IV—IX mj.) za godinu 1964. i 1965., kada su kulture sađene i preživjele dva vegetacijska razdoblja, gotovo su podjednake. Ovo naglašavamo zbog boljeg uvida u klimu zapadnog dijela Istre, kako bismo dali do znanja da je razlika u klimi ovog dijela u odnosu na najveći dio kraških prostora sasvim nešto drugo. Po našem mišljenju klimatskim prilikama koje vladaju u vegetacijskom razdoblju, posebno u VI, VII i VIII mjesecu, možemo zahvaliti i postignute uspjehe, posebice kod zelene duglazije (Tomaševi ć 1990.). Iz priloženih dijagrama uočavamo da područje Rovinja i Poreča nema SUŠNOG RAZDOBLJA TIJEKOM LJETNIH MJESECI, za razliku od najvećeg dijela meteoroloških postaja diljem našeg priobalnog područja. Dakako, ovaj podatak je itekako bitan za naše pionirske radove kod pošumljivanja, jer je sušno ljetno razdoblje najčešći razlog neuspjeha ranijih pošumljivanja (B e r t ović 1975). OPĆI PODACI O ZELENOJ DUGLAZIJI I CRNOM BORU Zelena duglazija — obična američka duglazija Pseudotsuga menziensii (Mirb.) Franco (P. roxifolia (Lamb.) Britt.), (P. douglasii (Lindl.) Cam), (P. mucronata Sudw.), rasprostranejna je u zapadnom dijelu SAD i britanskoj Kolumbiji u Kanadi. U smjeru sjever — jug rasprostranjena je na dužini od preko 5.500 km. U visinu siže od razine Tihog oceana pa sve do 3000 n/m. Doživi starost od preko 700 godina, naraste do 100 m u visinu i do 4 m u promjeru. Cvjeta u travnju i svibnju, a sjeme dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Dva tjedna nakon dozrijevanja obavlja se trušenje češera. Počinje fruktificirati već u desetoj godini, a obilno počinje rađati sjemenom između 20. i 30. godine. Periodicitct punog uroda javlja se svake 5—7. godine i ima veliku klijavost. Brzog je rasta i daje veliku drvnu masu. Za uspješan razvoj traži bolja duboka i vlažna tla, te veliku zračnu vlažnost. Kod nas ovu vrstu susrećemo po parkovima, a u naše prostore unošena je prije 100 godina (A n i ć 1946, Vidakovi ć 1982.). U svom prirodnom arealu dolazi u umjerenom području, koje obilježavaju brdski tereni, plodne doline, te pjeskovita ilovasta glinasta tla. Srednja godišnja temperatura kreće se od 10—15°C, najhladnijeg mjeseca (siječnja) —3°C, najtoplijeg mje 98 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 11 <-- 11 --> PDF |
KLIMADIJAGRAMI PREMA H. WALTERU THE CLIMATE DIAGRAMS ACCORDING TO H. WALTER a) Stanica, b) Nadmorska visina stanice, c) Broj godina motrenja, d) Srednja godišnja temperatura zraka (°C), e) Srednja godišnja količina oborina, f) Srednjiminimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, g) Apsolutni minimum temperature zraka, h) Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca, i) Apsolutni maksimum temperature zraka, j) Srednje kolebanje temperature zraka, k) Srednje mjesečne temperature zraka, l) Srednje mjesečne količine oborina, m) Sušno razdoblje, n) Razdoblje suhoće, o) Vlažno razdoblje, p) Mjeseci s apsolutnimminimumom temperature zraka ispod 0°C |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 10 <-- 10 --> PDF |
dizanja kultura četinjača izradio je bivši Jugoslavenski zavod za četinjače, sada Šumarski institut u Jastrebarskom, s ciljem povećanja i ubrzanja proizvodnje drveta za mehaničku i kemijsku preradu. Sadnju navedenih vrsta provela je Šumarija Poreč. Naša istraživanja proveli smo istovremeno u sastojinama zelene duglazije i sastojinama crnoga bora na izabranim pokusnim plohama, radi usporedbe uspjeha jedne aloktone i jedne autoktone vrste. ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ISTRAŽIVANOG PODRUČJA Lokalitet Kontija smješten je u zoni Limskog kanala u zapadnom dijelu istarskog poluotoka i to na sjevernoj strani Limskog kanala. Objekt se nalazi u blizini Rovinja udaljen zračne linije 8 km i od Poreča 12 km. Dakle, objekt je lociran na zapadnoj obali istarskog poluotoka između 45° i 15´ sjeverne zemljopisne širine i 11° i 15´ do 11° 30´ istočne zemljopisne dužine po Parizu. Konfiguracija terena je pretežno ravna i opkoljena ovalnim brežuljcima. Nadmorska visina kreće se od 82 do 105 m. GEOLOŠKA PODOGA I TLO Geološku podlogu čine debele naslage jurskih vapnenaca tercijarne starosti, na kojima se razvila crvenica, terrarossa. Ta su tla duboka, srednje duboka, isprana, slabo kisela do neutralna, glinaste teksture. Iz priložene pedološke karte dijela Istre, naše plohe nalaze se na lesiviranoj dubokoj crvenici, crvenica tipična, srednje duboka i duboka 80 : 20 (G r a č a n i n 1951, Bašić 1977, Škorić i suradnici 1987). FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST Šumski predjel Kontija pripada šumi hrasta medunca i bijeloga graba {Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). To je klimatogena zajednica polusredozemnih područja. Osim u Istri ona se nalazi diljem priobalnog dijela Hrvatske. To su mahom devastirane i degradirane sastojine, a radi se o kserofilnim biljnim zajednicama gdje vladaju ljetne suše i vrućine. Zimske hladnoće isključuju mogućnost uspijevanja najvećeg dijela zimzelenih vrsta. Područje sjeverozapadne Hrvatske — Istra, Kvarner, Hrv. Primorje i južne Hrvatske — Dalmacija, prostorni je areal zajednice hrasta medunca i bijeloga graba, i u meliorativnom pogledu predstavlja interes šumarske struke, kao i naše šire zajednice, u smislu unapređenja ovih devastiranih i degradiranih oblika medunčevih sastojina u više i vrijednije uzgojne stadije (Rauš 1987). PODNEBLJE Za ovaj rad, meteorološke podatke postaje Poreč i Rovinj za razdoblje 1950.—1990., ustupio nam je Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 9 <-- 9 --> PDF |
LEGENDA KARTOGRASKIH JEDINICA TLA MAPPING UNITS 1. SMEĐE NA VAPNENCU plitko, CRVENICA tipična plitka i srednje duboka (70 : 30) CALCOCAMBISOL, shallow; TERRA ROSSA, typical, shallow and medium deep (70: 30) 2. CRVENICA tipična plitka i srednje duboka, SMEĐE NA VAPNENCU plitko, EUTRIČNO SMEĐE vrtača (70 : 20 : 10) TERRA ROSSA, typical, shallow and medium deep; CALCOCAMBISOL. shallow; EUTRIC CAMBISOL, in sinkholes (70 : 20 : 10) 3. CRVENICA tipična plitka i srednje duboka, CRVENICA lesivirana srednje duboka, SMEĐE NA VAPNENCU srednje duboko, EUTRIČNO SMEĐE vrtača (50 : 20 : 20 : 10) TERRA ROSSA, typical, shallow and medium deep; TERRA ROSSA, luvic, medium deep; CALCOCAMBISOL, medium deep; EUTRIC CAMBISOL, in sinkholes (50 : 20 : 20 : 10) 5. CRVENICA tipična, antropogenizirana, srednje duboka i duboka, CRVENICA lesivirana, antropogenizirana, duboka, RIGOLANO iz crvenice (40 : 30 : 30) TERRA ROSSA, typical, antropogenized, medium deep and deep; TERRA ROSSA, luvic, antropogenized, deep; RIGOSOL, from terra rossa (40 : 30 : 30) 7. CRVENICA lesivirana, antropogenizirana, duboka, CRVENICA tipična i antropogenizirana plitka i srednje duboka, RIGOLANO iz crvenice (40 : 30 : 30) TERRA ROSSA, luvic, antropogenized, deep; TERRA ROSSA, typical, antropogenized, shalloe and medium deep, RIGOSOL, from terra rossa (40 : 30 : 30) 8. CRVENICA lesivirana duboka, CRVENICA tipična srednje duboka i duboka (80 : 20) «i TERRA ROSSA, luvic, deep; TERRA ROSSA typical, medium deep and deep (80 : 20) 9. CRVENICA lesivirana, antropogenizirana, duboka (djelomično boksitna), RIGOLANO iz crvenice, CRVENICA tipična srednje duboka i plitka (50 : 30 : 20) TERRA ROSSA, luvic, anthropogenized, deep (partly ferralic); RIGOSOL, from terra rossa; TERRA ROSSA, typical, medium deep and shallow (50 : 30 : 20) 10. RIGOLANO iz crvenice RIGOSOL, from terera rossa ] 1. SMEĐE NA VAPNENCU plitko KAMENJAR. CRVENICA tipična plitka (50 : : 30 : 20) CALCOCAMBISOL, shallow; LITHOSOL; TERRA ROSSA, typical shallow (50 : : 30 : 20) 58. KOLUVIJALNO karbonasto oglejano i neoglejano antropogenizirano, MOČVARNO GLEJNO karbonasto (80:20) COLLUVIUM, carbonate, gleyic and nongleyic, anthropogenized; EUGLEY, carbonate (80 : 20) 65. Antropogenizirano KOLUVIJALNO EUTRIČNO, CRVENICA koluvijalna duboka. EUTRIČNO SMEĐE na koluviju (40 : 30 : 30) Anthropogenized: EUTRIC COLLUVIUM; TERRA ROSSA, colluvial, deep, EUTRIC CAMBISOL.on colluvium (40 : 30 : 30) |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 8 <-- 8 --> PDF |
ka ima zadatak da odgovori koje su to vrste drveća koje možemo s uspjehom uzgajati u uvjetima krasa Hrvatske. Moramo odmah reći da su radovi na izboru vrsta na samom početku, što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih čimbenika, zbog čega smo se zadovoljili alepskim i crnim borom kao temeljnim vrstama za pošumljivanje krasa (H o r v a t A. a i b, P r p i ć 1986). PEDOLOŠKA KARTA DIJELA ISTRE SOLI MAP PART OF ISTRIA PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Na području Istre, Šumarija Poreč, Gj. Kontija u vremenskom razdoblju 1962—1965. godine pošumljeno je 181 ha intenzivnih kultura i plantaža četinjača ovih vrsta: Crni bor (Pinus nigra Arn ssp. austriaca) 127 ha, brucijski bor (Pinus brutia Ten.), 34 ha, borovac (Pinus strobus L.) 4 ha, te zelena duglazija (Pseudotsuga menziensii [(Mimb.) Franco] 16 ha (Maru sie R. 1987.). Dakle,po prvi puta u sastojinsko uzgojnom obliku unesena je zelena duglazija, vrsta iz sjeverozapadne Amerike, pa danas imamo sastojine zelene duglazije u starosti od 29 godina na površini do 16 ha. Program po |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.174.7 Šum. list CXVII (1993) 93 USPJEVANJE KULTURA AUSTRIJSKOG CRNOG BORA (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) I ZELENE AMERIČKE DUGLAZLTE (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) NA PODRUČJU ŠUMARIJE POREČ Ante TOMAŠEVIĆ* SAŽETAK: Autor se u radu bavi komparacijom uspjevanjaautohtone vrste (Crni bor) i aloktone vrste (Zelena američka duglazija) na području Šumarije Poreč u šumskom predjelu Kontija u 29. godini života. Kulture su podignute na geološkoj podlozijurskih vapnenaca, na kojima se razvila crvenica (terra rossa) u uvjetima mediteranske klime. Ključne riječi: Crni bor, Zelena američka duglazija, vapnenac, crvenica, podneblje, srednji promjer, rast u visinu, rast u debljinu, drvna masa. UVOD I PROBLEMATIKA Jedan od najvažnijih stručnih poslova kod pošumljivanja uopće, je pravilan odabir vrste drveća za sadnju. Organizirano pošumljivanje na krasu Hrvatske započelo je još u prošlom stoljeću, kada je u Senju osnovano »Nadzborništvo za pošumljivanje krasa« 1878. god. Dakle, već 115 godina organizirano se radi na pošumljivanju krasa, što predstavlja impozantan broj godina rada na rekultivaciji krasa, kraških goleti. Ipak u smislu osvajanja novih površina nismo mnogo napravili — to se posebice odnosi na štete koje je prouzročio požar. Tijekom posljednja dva desetljeća, požar je uništio puno više od onoga što je pošumljeno poslijednih 115 godina. Na krasu smo za pošumljivanje uglavnom koristili mali broj vrsta drveća. U eumediteranskoj zoni najviše je korišten alepski bor, dok je u submediteranskoj zoni gotovo isključivo korišten crni bor. Poznato nam je da na kraškim prostranstvima diljem Hrvatske uspijeva niz vrsta drveća koje susrećemo u parkovima, nasadima, u privatnim vrtovima, uz obiteljske kuće i vikendice, a takvih vrsta nemamo u sastojinskom uzgojnom obliku na našem krasu. Tako npr. ne pošumljavamo ovim vrstama: Grčka jela (Abiescephalonica Laudon.), čempres (Cupressus semperwirens L.), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene.), pinj (Pinus pinea Endl.) zelena duglazija, cedrovima (Cedrus sp.) i drugim vrstama koje bi na krasu mogle uspijevati u odgovarajućim uvjetima tla i podneblja kao pionirrske vrste drveća. Jamačno je da je izbor vrsta za pošumljavanje krasa velik, a šumarska stru * Dr. Ante Tomašević, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu |