DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 21     <-- 21 -->        PDF

T o in a š e v i ć, A., 1990. b.: Podrivanje kao prva faza pripreme tla za pošumljivanje,
Glas. šum. pokuse 26, 393—404, Zagreb.
Hummel F. C„ & Christie J. M. 1957.: Metods used to construct the revised
yield tables for conifersin Creat Britanin. Forest research, London.
V i d a k o v i ć, M., 1982.: Četinjače, morfologija, varijabilnost, Zagreb.


Growth of Austrian pine cultures (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) and American
douglas fir (Pseudotsuga menziesii Mirb. Franco) at the location of the Poreč
forest office


Summary


In this paper the author compares the growth of the autochthonous species
(Austrian pine) and the allochthonous species (American Douglas fir) in the area
of the Poreč Forest Office in the Kontija location, in the 29th year of existence.
Cultures were raised on geological parent rock of Jurassic limestones, on which
terra rossa had formed in the Mediterannean climate conditions.


Key words : Austrian pine, American Douglas fir, limestone, terra rossa,
climate, mean diameter, height growth, diameter growth, volume of wood.


EUROPSKI ŠUMARSKI INSTITUT


Nezavisno i nedržavno istraživačko tijelo Europski šumarski institut (engl.
EFI), je osnovan i započet će svoje aktivnosti u Joensuu u Finskoj. Svrha novog
međunarodnog istraživačkog instituta je vođenje zadataka orijentiranih na multidisplinarna
šumarska istraživanja na europskoj razini s ciljem da zadovolji potrebe
tijela koja donose odluke u Europi.


Djelatnost Instituta


Glavne zadaće Instituta bit će analize šumskih resursa, snabdijevanje drvom
i zdravstveno stanje šuma, kao i prognoze budućeg razvoja europskih šuma.


Posebna pažnja posvetit će se interakciji između proizvodnje drva i ostalih
oblika upotreba šuma. U istražiavnjima će se naglašeno uvažavati ekološko gledište
problema. Institut će također razvijati metode istraživanja, standarde i
terminologiju sa zadaćom da se osiguraju mogućnosti usporedbi različitih proučavanja
stanja šuma.


Organizacijska struktura


Instiut će usko surađivati sa međunarodnim organizacijama i nacionalnim
znanstveno-istraživačkim institucijama, te djelovati kao banka podataka i informacijsko
središte o šumama Europe. Budući da će Institut podmirivati potrebe
tijela koja donose odluke, bitni su kontakti sa rukovodećim osobama u politici
upravi, administraciji i poslovanju. Finska vlada će inicijalno financirati Institut
i osigurati mu značajnu podršku u razdoblju uhodavanja aktivnosti i njihova
dostizanja do stabilne razine.


107




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 20     <-- 20 -->        PDF

ne može uspijevati na konkretnoj lokaciji. Naravno, poznato nam je da su
takve postaje izložene oštećenjima čovjeka u prvom redu, zatim od stoke
i divljači i si., no to je jedini put ako hoćemo imati stvarne podatke a rizik
smanjiti na minimum.


Ako takve terenske, pokretne meteorološke postaje ne možemo uspostaviti
tijekom cijele godine, bilo bi korisno kada bismo iste uspostavili
tijekom vegetacijskog razdoblja ili barem za vrijeme ljetnih mjeseci (VI,
VII, VIII), kad na krasu vladaju velike suše i visoke temperature. Na području
GS Kontija Šumarija Poreč zelena duglazija dala je najbolje rezultate
glede proizvodnje drvne mase, prirasta u debljinu i visinu, kao i uporabne
vrijednosti drveta, posebice u građevinarstvu. Na onim lokalitetima krasa,
čija su edafska i klimatska obilježja podjednaka kao što su u predjelu
Kontija, zelenu duglaziju možemo preporučiti kao vrstu za pošumljivanje,
jer je njena prednost u odnosu na crni bor očita.


Dakako, općekorisne funkcije šume ni ovdje ne smijemo zanemariti.
Općekorisne funkcije šume još uvijek nisu dobile onu valorizaciju u društvu
koju zaslužuju. Moramo znati da život na našem zelenom Planetu ne bi
opstao da nemamo šume. S tog razloga uvijek je potrebno i nužno istaknuti
ulogu šume u životu uopće, a posebno čovjeka. Na degradiranom i devastiranom
krasu i zelenu duglaziju trebamo smatrati pionirskom vrstom
poput alepskog i crnog bora. Zadaća pionirskih vrsta leži u tome da poprave
fizikalna i kemijska svojstva tla i da na taj način omogući autoktonim vrstama
kao najstabilnijim elementima ekosustava krasa da ponovno zauzmu
svoje mjesto, tj. da se obnove prirodne šume kao najstabilniji dio krajobraza.


LITERATURA


Anić, M., 1945.: Dendrologija, skripta, pp. 163, Zagreb.
B a š i ć, F., 1977.: Tla sekcije Rovinj II (rukopis) Viša poljoprivredna škola Križevci.
Bertović , S., 1975.: Prilog poznavanja odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj.
Acta, biologica VII/2 89—215.
Gračanin , M, 1951.: Sistematika tala. Pedologija III- dio, Zagreb.
Horvat , A., 1965. a.:Pošumljivanje degradiranih površina sjetvom, Šum. list 5—
—6., 213—225.
Horvat , A., 1965- b.: Melioracije degradiranih šumskih terena, svezak I., krš,
skripta pp 178, Zagreb.
Klepac , D., 1963.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb.
Marušić , R., 1987.: Plantažni i intenzivni zasadi četinjača brzoga rasta (duglazija,
borovac, crni bor, korzički bor i brucijski bor). Diplomski rad, Viša
šumarska škola u Karlovcu.
Matić , S. & Prpić , B., 1983.: Pošumljavanje, Zagreb.
Mar an dini, R., 1958.: La sperimentazione della Douglasia in Europa Monti e
bosehi, 7—8., 346—352.
Pa vari , A., 1958.: La Douglasia verde in Italia.
Pranjić , A. & Lukić , N. 1990.: Razvoj stabala crnoga bora i hrasta medunca
istarskog područja. Glasnik za šumske pokuse 26, Zagreb.
Prpić , B., 1986.: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i
svijetlu. Glas., šum. pokuse, posebno izdanje 2 69—77 Zagreb.
Ra uš, Đ., 1987.: Šumarska fitocenologija, Zagreb.
Š k o r i ć, A., et o 1987: Pedosfera Istre, Zagreb.
Š panoi , Ž., 1992.: Zaštita prirode u općini Rab. Glasnik šum. pokuse 28: 49—
—132, Zagreb.
Toma še vic, A., 1990. a.: Cedars in Yugoslavia. International cedar syposium.
22—27 October 1990. Antalya Turkey, pp 7 ref. 10.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 19     <-- 19 -->        PDF

Iz priloženih mjernih podataka vidljivo je da je na lokalitetu Kontije
u 29. godini starosti zelena duglazija pokazala odličan uspjeh, te tako premašuje
austr. crni bor u:


— rastom u visinu u prosjeku za . . . 6,20 m
— rastom u debljinu u prosjeku za . . 5,00 cm
— prosječni volumen stabala za . . . 0,145 m3
— drvnom masom za 70,00 rhVha
Dakako, i uporabna vrijednost zelene duglazije glede visine stabla, prsnog
promjera, te pravnosti debla, daleko nadmašuje crni bor.


RASPRAVA I ZAKLJUČCI


Zelena duglazija unijeta je u Europu davne 1825. godine, kada su donesene
prve manje količine sjemena. Kraj prošlog stoljeća počinje se jako
upotrebljavati za pošumljavanje starog Kontinenta. Tako se unaša u Englesku,
Belgiju, Holandiju, Njemačku, Francusku, Švicarsku i Italiju (R.
Morandini).


U Velikoj Britaniji Hummel F. C. i Chris te J. M. 1957. izdaju
prirasno-prihodne tablice za četinjače. Prema tim tablicama na I. bonitetu
u starosti od 60 godina, visina iznosi 33 m, a na petom bonitetu 21 m. U
pedesetoj godini drvna masa na I. bonitetu iznosi 1080 m3, a na V. bonitetu
570 m3.


A. P a v a r i navodi da je za područje Italije optimalna zona za duglaziju
između hladne zone Castanetuma i tople zone Fagetuma. U našim se
krajevima zelena duglazija po prvi puta unosi u sastojinskom obliku na
području Šumarije Poreč u šumskom predjelu Kontija 1962.—1965. godine.
Danas, nakon 29. godina, pionirski rad pošumljivanja u Kontiji upućuje
na određena razmišljanja glede proširenja broja vrsta za pošumljivanje
krasa. U konkretnom primjeru utvrdili smo nesumljivu mogućnost uzgoja
zelene duglazije u zapadnoj Istri, što je svakako jedan mali, ali značajni
pomak u proširenju izbora vrsta za pošumljivanje krasa. Dakako, šumarski
stručnjak mora dobro procijeniti gdje se ova konkretna vrsta može unositi
na temelju poznavanja biološko-ekoloških uzgojnih svojstava vrste koju
unaša. Pretpostavka je da na prostranom području krasa Hrvatske još ima
lokaliteta za uzgoj zelene duglazije, pa bi bilo korisno da se ova vrsta barem
u pokusnom obliku počne u nas unašati. Primjer Kontije govori u prilog
zelene duglazije u odnosu na crni bor, a i druge vrste koje su tamo unašane.
Znamo da osim boljeg tla i klima ima veoma značajan utjecaj na uspijevanje
zelene duglazije ,posebno relativna zračna vlaga. Svi relevantni klimatski
elementi danas su dobiveni u najbližim meteorološkim postajama. Znamo
da su te postaje udaljene od naših objekata ponekad desetak kilometara.
Postavlja se pitanje valjanosti klimatskih podataka dobivenih
na tim udaljenim postajama od objekata rada, jer je znano da se u našem
radu moraju znati mikroklimatski uvjeti, koji se najčešće bitno razlikuju
od makroklimatskih uvjeta. Da bismo imali prave meteorološke elemente
trebali bismo kopirati razvijeni svijet i nastojati nabaviti pokretne terenske
meteorološke postaje, koje bi nam dale prave podatke temeljem kojih bismo


točno mogf?i znati da li s klimatskog aspekta određena vrsta može ili pak




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 17     <-- 17 -->        PDF

lene duglazije veća je za 70,10 ur/ha u odnosu na crni bor. Veće visine zelene
duglazije pravnost debla stvorili su bolji kvalitet drvne mase u smislu
njene upotrebne vrijednosti (Klepa c 1963). U Graf. 1 prikazana je distribucija
promjera (do 10 cm) broja stabala, iz kojeg vidimo da je distribucija
za zelenu duglaziju unimodalna desne asimetrije, dok je za crni bor
distribucija broja stabala unimodalna lijeve asimetrije (Pranji ć i ostali
1990). Distribucija temeljnica graf. 2., te distribucija volumena, graf. 3., također
govore u prilog zelene duglazije.


DISTRIBUCIJA VOLUMENA
VOLUME DISTRIBUTION


šumarija - Forest district: Poreč


Gospodarska jedinica - Management unit: Kontija


Odjel - Division: 56


Graf.- Graph 3




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 16     <-- 16 -->        PDF

DISTRIBUCIJA TEMELJNICE
BASAL AREA DISTRIBUTION


šumarija - Forest district: Poreč
Gospodarska jedinica - Management unit: Kontija
Odjel - Division: 56


Iz navedenog prikaza u tab. 1. i grafikona 1, 2. i 3., jasno se vidi da je
zelena duglazija na području Šumarije Poreč G. J. Kontija odjel 1.56 dala
u svojoj 29 godini života vrlo dobre rezultate, uočljivo bolje od crnog bora.


Tako je npr. zelena duglazija proizvela drvnu masu od 230,74 m3/ha, dok
je crni bor proizveo drvnu masu od 160,64 m:!. Dakle, drvna masa kod ze




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 11     <-- 11 -->        PDF

KLIMADIJAGRAMI PREMA H. WALTERU
THE CLIMATE DIAGRAMS ACCORDING TO H. WALTER


a) Stanica, b) Nadmorska visina stanice, c) Broj godina motrenja, d) Srednja godišnja
temperatura zraka (°C), e) Srednja godišnja količina oborina, f) Srednjiminimum temperature zraka najhladnijeg mjeseca, g) Apsolutni minimum temperature
zraka, h) Srednji maksimum temperature zraka najtoplijeg mjeseca, i) Apsolutni
maksimum temperature zraka, j) Srednje kolebanje temperature zraka, k)
Srednje mjesečne temperature zraka, l) Srednje mjesečne količine oborina, m)
Sušno razdoblje, n) Razdoblje suhoće, o) Vlažno razdoblje, p) Mjeseci s apsolutnimminimumom temperature zraka ispod 0°C




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 10     <-- 10 -->        PDF

dizanja kultura četinjača izradio je bivši Jugoslavenski zavod za četinjače,
sada Šumarski institut u Jastrebarskom, s ciljem povećanja i ubrzanja proizvodnje
drveta za mehaničku i kemijsku preradu. Sadnju navedenih vrsta
provela je Šumarija Poreč. Naša istraživanja proveli smo istovremeno u sastojinama
zelene duglazije i sastojinama crnoga bora na izabranim pokusnim
plohama, radi usporedbe uspjeha jedne aloktone i jedne autoktone
vrste.


ZEMLJOPISNI POLOŽAJ ISTRAŽIVANOG PODRUČJA


Lokalitet Kontija smješten je u zoni Limskog kanala u zapadnom dijelu
istarskog poluotoka i to na sjevernoj strani Limskog kanala. Objekt se nalazi
u blizini Rovinja udaljen zračne linije 8 km i od Poreča 12 km. Dakle,
objekt je lociran na zapadnoj obali istarskog poluotoka između 45° i 15´
sjeverne zemljopisne širine i 11° i 15´ do 11° 30´ istočne zemljopisne dužine
po Parizu.


Konfiguracija terena je pretežno ravna i opkoljena ovalnim brežuljcima.
Nadmorska visina kreće se od 82 do 105 m.


GEOLOŠKA PODOGA I TLO


Geološku podlogu čine debele naslage jurskih vapnenaca tercijarne
starosti, na kojima se razvila crvenica, terrarossa. Ta su tla duboka, srednje
duboka, isprana, slabo kisela do neutralna, glinaste teksture. Iz priložene
pedološke karte dijela Istre, naše plohe nalaze se na lesiviranoj dubokoj
crvenici, crvenica tipična, srednje duboka i duboka 80 : 20 (G r a č a n i n 1951,
Bašić 1977, Škorić i suradnici 1987).


FITOCENOLOŠKA PRIPADNOST


Šumski predjel Kontija pripada šumi hrasta medunca i bijeloga graba
{Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939). To je klimatogena zajednica polusredozemnih
područja. Osim u Istri ona se nalazi diljem priobalnog dijela
Hrvatske. To su mahom devastirane i degradirane sastojine, a radi se


o kserofilnim biljnim zajednicama gdje vladaju ljetne suše i vrućine. Zimske
hladnoće isključuju mogućnost uspijevanja najvećeg dijela zimzelenih
vrsta.
Područje sjeverozapadne Hrvatske — Istra, Kvarner, Hrv. Primorje i
južne Hrvatske — Dalmacija, prostorni je areal zajednice hrasta medunca
i bijeloga graba, i u meliorativnom pogledu predstavlja interes šumarske
struke, kao i naše šire zajednice, u smislu unapređenja ovih devastiranih i
degradiranih oblika medunčevih sastojina u više i vrijednije uzgojne stadije
(Rauš 1987).


PODNEBLJE


Za ovaj rad, meteorološke podatke postaje Poreč i Rovinj za razdoblje
1950.—1990., ustupio nam je Državni hidrometeorološki zavod u Zagrebu.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 9     <-- 9 -->        PDF

LEGENDA KARTOGRASKIH JEDINICA TLA
MAPPING UNITS


1.
SMEĐE NA VAPNENCU plitko, CRVENICA tipična plitka i srednje duboka
(70 : 30)
CALCOCAMBISOL, shallow; TERRA ROSSA, typical, shallow and medium
deep (70: 30)
2.
CRVENICA tipična plitka i srednje duboka, SMEĐE NA VAPNENCU plitko,
EUTRIČNO SMEĐE vrtača (70 : 20 : 10)
TERRA ROSSA, typical, shallow and medium deep; CALCOCAMBISOL. shallow;
EUTRIC CAMBISOL, in sinkholes (70 : 20 : 10)
3.
CRVENICA tipična plitka i srednje duboka, CRVENICA lesivirana srednje
duboka, SMEĐE NA VAPNENCU srednje duboko, EUTRIČNO SMEĐE vrtača
(50 : 20 : 20 : 10)
TERRA ROSSA, typical, shallow and medium deep; TERRA ROSSA, luvic,
medium deep; CALCOCAMBISOL, medium deep; EUTRIC CAMBISOL, in
sinkholes (50 : 20 : 20 : 10)
5.
CRVENICA tipična, antropogenizirana, srednje duboka i duboka, CRVENICA
lesivirana, antropogenizirana, duboka, RIGOLANO iz crvenice (40 : 30 : 30)
TERRA ROSSA, typical, antropogenized, medium deep and deep; TERRA
ROSSA, luvic, antropogenized, deep; RIGOSOL, from terra rossa (40 : 30 : 30)
7.
CRVENICA lesivirana, antropogenizirana, duboka, CRVENICA tipična i antropogenizirana
plitka i srednje duboka, RIGOLANO iz crvenice (40 : 30 : 30)
TERRA ROSSA, luvic, antropogenized, deep; TERRA ROSSA, typical, antropogenized,
shalloe and medium deep, RIGOSOL, from terra rossa (40 : 30 : 30)
8.
CRVENICA lesivirana duboka, CRVENICA tipična srednje duboka i duboka
(80 : 20) «i
TERRA ROSSA, luvic, deep; TERRA ROSSA typical, medium deep and deep
(80 : 20)
9.
CRVENICA lesivirana, antropogenizirana, duboka (djelomično boksitna), RIGOLANO
iz crvenice, CRVENICA tipična srednje duboka i plitka (50 : 30 : 20)
TERRA ROSSA, luvic, anthropogenized, deep (partly ferralic); RIGOSOL, from
terra rossa; TERRA ROSSA, typical, medium deep and shallow (50 : 30 : 20)
10.
RIGOLANO iz crvenice
RIGOSOL, from terera rossa
] 1. SMEĐE NA VAPNENCU plitko KAMENJAR. CRVENICA tipična plitka (50 :
: 30 : 20)
CALCOCAMBISOL, shallow; LITHOSOL; TERRA ROSSA, typical shallow (50 :


: 30 : 20)


58.
KOLUVIJALNO karbonasto oglejano i neoglejano antropogenizirano, MOČVARNO
GLEJNO karbonasto (80:20)
COLLUVIUM, carbonate, gleyic and nongleyic, anthropogenized; EUGLEY,
carbonate (80 : 20)
65.
Antropogenizirano KOLUVIJALNO EUTRIČNO, CRVENICA koluvijalna duboka.
EUTRIČNO SMEĐE na koluviju (40 : 30 : 30)
Anthropogenized: EUTRIC COLLUVIUM; TERRA ROSSA, colluvial, deep,
EUTRIC CAMBISOL.on colluvium (40 : 30 : 30)


ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 15     <-- 15 -->        PDF

bora. Plohe su veličine 0,5 ha (70,71 X 70,71 m). Na svakoj plohi odredili
smo strukturne elemente (broj stabala, temeljnicu i volumen). Na istraživanim
plohama izmjerili smo promjere svih stabala od 9 cm na više s točnošću
od 1 cm.


Mjerenje visina obavili smo visinomjerom Blüme-Leiss, tako da smo
iz svakog debljinskog stupnja izmjerili 3—6 visina s točnošću od 0,5 m.


Na temelju terenske izmjere i obrade podataka dobili smo strukturne
elemente za pokusne plohe, čije podatke donosimo u tab. 1., te u grafikonima
1, 2. i 3.


DISTRIBUCIJA PROMJERA
DIAMETER DISTRIBUTION


šumarija - Forest district: Poreč


Gospodarska jedinica - Management unit: Kontija


Odjel - Division: 56


Graf.- Graph 1




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 18     <-- 18 -->        PDF

U graf. 4 donosimo visinsku krivulju za crni bor i zelenu duglaziju gdje
su vidljive upečatljive razlike u korist zelene duglazije.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


U 29. godini života najniža visina stabla duglazije iznosila je 11,000 m,
dok je najviša visina iznosila 20,50 m. Visina srednje plošnog stabla iznosi
17,81 m, čiji je prsni promjer 25 cm. Drvna masa iznosi 230 m:!/ha.


U 29. godini života najniža visina stabla crnoga bora iznosila je 7,00 m,
dok je najviša visina iznosila 13,00 m. Visina srednjeg plošnog stabla iznosi
ll,60m, čiji je prsni promjer 20 cm. Drvna masa iznosi 160,60 m:i/ha.


Broj stabala duglazije iznosi 678/ha, a prosječni volumen stabala 0,340 m:!.


Broj stabala crnoga bora iznosi 822/ha, a prosječni volumen stabala
0,195 m3.




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 14     <-- 14 -->        PDF

Tablica 1.


Struktura pokusne ploheStructure of experimental plot(Površina plohe 0,5 ha)


Šumarija-Forest district: Poreč
Šumski predjel-Management unit: Kontija
Odjel-Division: 56


d 1,30Duglazija(Pseudotsuga menziesii)
N G V N
Crni bor
(Pinus nigra)
G V
1011121314151617181920
7
10
11
9
4
10
11
10
9
17
18
0,05
0,09
0,12
0,12
0,16
0,18
0,22
0,23
0,23
0,48
0,57
0,28
0,52
0,72
0,73
0,39
1,17
1,52
1,60
1,66
3,57
4,26
15
6
9
12
11
24
27
32
38
37
43
0,12
0,06
0,10
0,16
0,17
0,42
0,54
0,73
0,97
1,05
1,35
0,66
0,33
0,60
0,95
1,03
2,60
3,37
4,55
6,10
6,66
8,63
116 2,45 16,42 254 5,67 35,48
21 21 0,73 5,58 44 1,52 9,79
22 23 0,87 6,81 28 1,06 6,87
23 24 1,00 7,88 28 1,16 7,54
24 17 0,77 6,16 14 0,63 4,12
25 21 1,03 8,35 13 0,64 4,16
26 21 1,11 9,12 5 0,27 1,74
27 24 1,37 11,35 9 0,52 3,38
28 15 0,92 7,69 5 0,31 2,03
29 21 1,39 11,64 4 0,26 1,74
30 10 0,71 5,98 3 0,21 1,40
197 9,90 80,56 153 6,58 42,77
31 12 0,91 7,71 2 0,15 1,00
32 9 0,72 6,20 2 0,16 1,07
33 1 0,09 0,74
34 1 0,09 0,79
35 1 0,10 0,84
36 — — —
37 — — —
38 1 0,11 1,00
39 — — —
40 1 0,13 1,11
26 2,15 18,39 4 0,31 2,07
Ukupno: 339 14,50 115,37 411 12,56 80,32
Po ha: 678 29,00 230,74 822 25,12 160,64




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 13     <-- 13 -->        PDF

seca (srpanja) 17°C. Podnosi minimalne temperature i do —29°C. (B er tovi
ć 1975.)- Pri tome valja znati da se u području prirodnoga areala javljaju
klimatske rase različito prilagođene ekstremima.


CRNI BOR (PINUS NIGRA ARN SSP. AUSTRALICA)


Prirodno rasprostranjenje crnoga bora je južna Europa, sjeverozapadna
Afrika i Mala Azija. Ima diskontinuirani areal. Može narasti preko 30 m.
Prema Vidakoviću u Hrvatskoj imamo taxonomsku jedinicu ssp.austriaca,
zapadni dio Hrvatske, Istra te ssp. dalmatica koja raste u južnoj Hrvatskoj,
na otocima Brač, Hvar i poluotok Pelješac.


Crni bor je relikt iz tercijara. U doba pliocena crni bor je uspijevao na
lokalitetima gdje se i danas pojavljuje. U prirodnim uvjetima cvate u starosti
od 15—20. godine, a u nekim prilikama i ranije. Cvate u svibnju. Češer
sjedi na stapci. Sazrijeva u rujnu i listopadu druge godine, a otvara se u
proljeće treće godine. Sjeme je 5—7 mm dugo, sivo, a krilca su dugačka
19—26 mm. Klije sa 6—8 kotiledona, a klijavost mu je u prvoj godini velika
te iznosi 80—90%. Od 100 kg češera prosječno se dobije do 3,5 kg sjemena.


Crni bor je jedna od najvažnijih vrsta za pošumljivanje suhih i kamenitih
terena u području submediteranskog krasa. Svjetloljubljiva je vrsta.
Otporan je na vjetrove, sušu, vrlo malih zahtjeva na kvalitet tla, a dobro
podnosi i gradske uvjete. U jednom kg ima oko 53.000 sjemenki bez krilca
(A n i ć 1946, V i d a k o v i ć ´ 1982.).


RAD NA TERENU


Šuma visokog uzgojnog oblika hrasta medunca i bijeloga graba u gospodarskoj
jedinici Kontija posječena je tijekom II Svjetskog rata. Na tom
terenu razvila se šikara, a mjestimično i panjača hrasta medunca i bijeloga
graba, tj. devastirani oblik medunčeve šume. Obnova devastiranih stanja
medunca i bijeloga graba otpočeta je 1962. g. na način da je iskrčena panjača
medunca koja se nalazi na relativno dubokom i plodnom tlu. Iskrčena
površina šikara obuhvatila je 181 ha, a krčenje je obavljeno teškim strojevima
od 90—150 ks, traktorima TG-90, Ansaldo, s hidrauličnom daskom, te
je na taj način obavljena priprema terena za uzgoj poljoprivrednih kultura,
pšenice u 1962 .g. i 1963. g. (M a r u š i ć R.). Podizanje kultura četinjača:
duglazije, borovca, brucijskog bora i korzičkog crnog bora obavljeno je 1964.


g. ujesen, u brazde s razmacima 2 x 2 m. Dakle, po ha je sađeno 2.500 sadnica
za duglaziju iznosila je dvije godine, kao i za crni bor. Sadnice duglazije
nabavljene su u Institutu za četinjače u Jastrebarskom, kako to navodi
R. Marušić u svom diplomskom radu 1987. g. i zaključuje da se prve 4 godine:
duglazija nije osobito razvijala, da bi poslije 4-te godine razvoj i rast
u visinu bio sve bolji (Tomašević 1990. a i b).
USPOSTAVA POKUSNIH PLOHA


U Gospodarskoj jedinici Kontija, Šumarija Poreč, odabrali smo dvije
pokusne plohe, jednu u kulturi zelene duglazije i drugu u kulturi crnoga




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 12     <-- 12 -->        PDF

Podatke ovih stanica koristili smo iz razloga što su one najbliže istraživanom
području, tj. naše plohe nalaze se gotovo u sredini između Poreča i Rovinja.
Iz priloženih klimadijagrarna lako možemo uočiti najrelevantnije meteorološke
elemente. Tako vidimo da su neznatne razlike u srednjim godišnjim
temperaturama zraka, kao i srednjim temperaturama zraka po godišnjim
dobima za obe meteorološke postaje.


Razlike za mjesečnu i godišnju relativnu vlagu zraka za meteorološku
postaju Rovinj i za meteorološku postaju Poreč su neznatne, tj. za postaju
Rovinj nešto su malo veće.


Srednja mjesečna i godišnja količina oborina za postaju Rovinj i za
meteorološku postaju Poreč pokazuju minimalne razlike. Nešto više padalina
imamo u Poreču tijekom godine, te tijekom zimskog, proljetnog, ljetnog
i jesenskog razdoblja. Za meteorološke postaje Poreč i Rovinj relativna
vlaga zraka i količina padalina u vegetacijskom razdoblju (IV—IX mj.) za
godinu 1964. i 1965., kada su kulture sađene i preživjele dva vegetacijska
razdoblja, gotovo su podjednake. Ovo naglašavamo zbog boljeg uvida u klimu
zapadnog dijela Istre, kako bismo dali do znanja da je razlika u klimi
ovog dijela u odnosu na najveći dio kraških prostora sasvim nešto drugo.
Po našem mišljenju klimatskim prilikama koje vladaju u vegetacijskom razdoblju,
posebno u VI, VII i VIII mjesecu, možemo zahvaliti i postignute
uspjehe, posebice kod zelene duglazije (Tomaševi ć 1990.). Iz priloženih
dijagrama uočavamo da područje Rovinja i Poreča nema SUŠNOG RAZDOBLJA
TIJEKOM LJETNIH MJESECI, za razliku od najvećeg dijela meteoroloških
postaja diljem našeg priobalnog područja. Dakako, ovaj podatak je
itekako bitan za naše pionirske radove kod pošumljivanja, jer je sušno
ljetno razdoblje najčešći razlog neuspjeha ranijih pošumljivanja (B e r t ović
1975).


OPĆI PODACI O ZELENOJ DUGLAZIJI I CRNOM BORU


Zelena duglazija — obična američka duglazija Pseudotsuga menziensii
(Mirb.) Franco (P. roxifolia (Lamb.) Britt.), (P. douglasii (Lindl.) Cam), (P.
mucronata Sudw.), rasprostranejna je u zapadnom dijelu SAD i britanskoj
Kolumbiji u Kanadi. U smjeru sjever — jug rasprostranjena je na dužini
od preko 5.500 km. U visinu siže od razine Tihog oceana pa sve do 3000 n/m.
Doživi starost od preko 700 godina, naraste do 100 m u visinu i do 4 m u
promjeru.


Cvjeta u travnju i svibnju, a sjeme dozrijeva krajem kolovoza i početkom
rujna. Dva tjedna nakon dozrijevanja obavlja se trušenje češera.
Počinje fruktificirati već u desetoj godini, a obilno počinje rađati sjemenom
između 20. i 30. godine. Periodicitct punog uroda javlja se svake 5—7.
godine i ima veliku klijavost. Brzog je rasta i daje veliku drvnu masu. Za
uspješan razvoj traži bolja duboka i vlažna tla, te veliku zračnu vlažnost.
Kod nas ovu vrstu susrećemo po parkovima, a u naše prostore unošena je
prije 100 godina (A n i ć 1946, Vidakovi ć 1982.). U svom prirodnom arealu
dolazi u umjerenom području, koje obilježavaju brdski tereni, plodne
doline, te pjeskovita ilovasta glinasta tla. Srednja godišnja temperatura
kreće se od 10—15°C, najhladnijeg mjeseca (siječnja) —3°C, najtoplijeg mje


98




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 8     <-- 8 -->        PDF

ka ima zadatak da odgovori koje su to vrste drveća koje možemo s uspjehom
uzgajati u uvjetima krasa Hrvatske. Moramo odmah reći da su radovi
na izboru vrsta na samom početku, što zbog objektivnih, što zbog subjektivnih
čimbenika, zbog čega smo se zadovoljili alepskim i crnim borom kao
temeljnim vrstama za pošumljivanje krasa (H o r v a t A. a i b, P r p i ć 1986).


PEDOLOŠKA KARTA DIJELA ISTRE


SOLI MAP PART OF ISTRIA


PODRUČJE ISTRAŽIVANJA


Na području Istre, Šumarija Poreč, Gj. Kontija u vremenskom razdoblju
1962—1965. godine pošumljeno je 181 ha intenzivnih kultura i plantaža
četinjača ovih vrsta: Crni bor (Pinus nigra Arn ssp. austriaca) 127 ha, brucijski
bor (Pinus brutia Ten.), 34 ha, borovac (Pinus strobus L.) 4 ha, te zelena
duglazija (Pseudotsuga menziensii [(Mimb.) Franco] 16 ha (Maru sie


R. 1987.). Dakle,po prvi puta u sastojinsko uzgojnom obliku unesena je zelena
duglazija, vrsta iz sjeverozapadne Amerike, pa danas imamo sastojine
zelene duglazije u starosti od 29 godina na površini do 16 ha. Program po


ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 7     <-- 7 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*232.174.7 Šum. list CXVII (1993) 93


USPJEVANJE KULTURA AUSTRIJSKOG CRNOG BORA (Pinus nigra
Arn. ssp. austriaca) I ZELENE AMERIČKE DUGLAZLTE (Pseudotsuga
menziesii (Mirb.) Franco) NA PODRUČJU ŠUMARIJE POREČ


Ante TOMAŠEVIĆ*


SAŽETAK: Autor se u radu bavi komparacijom uspjevanjaautohtone vrste (Crni bor) i aloktone vrste (Zelena američka duglazija)
na području Šumarije Poreč u šumskom predjelu Kontija
u 29. godini života. Kulture su podignute na geološkoj podlozijurskih vapnenaca, na kojima se razvila crvenica (terra rossa) u
uvjetima mediteranske klime.


Ključne riječi: Crni bor, Zelena američka duglazija,
vapnenac, crvenica, podneblje, srednji promjer, rast u visinu, rast
u debljinu, drvna masa.


UVOD I PROBLEMATIKA


Jedan od najvažnijih stručnih poslova kod pošumljivanja uopće, je pravilan
odabir vrste drveća za sadnju. Organizirano pošumljivanje na krasu
Hrvatske započelo je još u prošlom stoljeću, kada je u Senju osnovano »Nadzborništvo
za pošumljivanje krasa« 1878. god. Dakle, već 115 godina organizirano
se radi na pošumljivanju krasa, što predstavlja impozantan broj godina
rada na rekultivaciji krasa, kraških goleti. Ipak u smislu osvajanja
novih površina nismo mnogo napravili — to se posebice odnosi na štete
koje je prouzročio požar. Tijekom posljednja dva desetljeća, požar je uništio
puno više od onoga što je pošumljeno poslijednih 115 godina.


Na krasu smo za pošumljivanje uglavnom koristili mali broj vrsta drveća.
U eumediteranskoj zoni najviše je korišten alepski bor, dok je u submediteranskoj
zoni gotovo isključivo korišten crni bor. Poznato nam je da
na kraškim prostranstvima diljem Hrvatske uspijeva niz vrsta drveća koje
susrećemo u parkovima, nasadima, u privatnim vrtovima, uz obiteljske kuće
i vikendice, a takvih vrsta nemamo u sastojinskom uzgojnom obliku na
našem krasu. Tako npr. ne pošumljavamo ovim vrstama: Grčka jela (Abiescephalonica Laudon.), čempres (Cupressus semperwirens L.), arizonski čempres
(Cupressus arizonica Greene.), pinj (Pinus pinea Endl.) zelena duglazija,
cedrovima (Cedrus sp.) i drugim vrstama koje bi na krasu mogle uspijevati
u odgovarajućim uvjetima tla i podneblja kao pionirrske vrste drveća.
Jamačno je da je izbor vrsta za pošumljavanje krasa velik, a šumarska stru


* Dr. Ante Tomašević, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu