DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.174.7 Šum. list CXVII (1993) 93 USPJEVANJE KULTURA AUSTRIJSKOG CRNOG BORA (Pinus nigra Arn. ssp. austriaca) I ZELENE AMERIČKE DUGLAZLTE (Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco) NA PODRUČJU ŠUMARIJE POREČ Ante TOMAŠEVIĆ* SAŽETAK: Autor se u radu bavi komparacijom uspjevanjaautohtone vrste (Crni bor) i aloktone vrste (Zelena američka duglazija) na području Šumarije Poreč u šumskom predjelu Kontija u 29. godini života. Kulture su podignute na geološkoj podlozijurskih vapnenaca, na kojima se razvila crvenica (terra rossa) u uvjetima mediteranske klime. Ključne riječi: Crni bor, Zelena američka duglazija, vapnenac, crvenica, podneblje, srednji promjer, rast u visinu, rast u debljinu, drvna masa. UVOD I PROBLEMATIKA Jedan od najvažnijih stručnih poslova kod pošumljivanja uopće, je pravilan odabir vrste drveća za sadnju. Organizirano pošumljivanje na krasu Hrvatske započelo je još u prošlom stoljeću, kada je u Senju osnovano »Nadzborništvo za pošumljivanje krasa« 1878. god. Dakle, već 115 godina organizirano se radi na pošumljivanju krasa, što predstavlja impozantan broj godina rada na rekultivaciji krasa, kraških goleti. Ipak u smislu osvajanja novih površina nismo mnogo napravili — to se posebice odnosi na štete koje je prouzročio požar. Tijekom posljednja dva desetljeća, požar je uništio puno više od onoga što je pošumljeno poslijednih 115 godina. Na krasu smo za pošumljivanje uglavnom koristili mali broj vrsta drveća. U eumediteranskoj zoni najviše je korišten alepski bor, dok je u submediteranskoj zoni gotovo isključivo korišten crni bor. Poznato nam je da na kraškim prostranstvima diljem Hrvatske uspijeva niz vrsta drveća koje susrećemo u parkovima, nasadima, u privatnim vrtovima, uz obiteljske kuće i vikendice, a takvih vrsta nemamo u sastojinskom uzgojnom obliku na našem krasu. Tako npr. ne pošumljavamo ovim vrstama: Grčka jela (Abiescephalonica Laudon.), čempres (Cupressus semperwirens L.), arizonski čempres (Cupressus arizonica Greene.), pinj (Pinus pinea Endl.) zelena duglazija, cedrovima (Cedrus sp.) i drugim vrstama koje bi na krasu mogle uspijevati u odgovarajućim uvjetima tla i podneblja kao pionirrske vrste drveća. Jamačno je da je izbor vrsta za pošumljavanje krasa velik, a šumarska stru * Dr. Ante Tomašević, Šumarski fakultet, Sveučilišta u Zagrebu |