DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 61     <-- 61 -->        PDF

STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS
UDK 630*91 (65) šum. list CXVII (1993) 147


ŠUMARSKA RAZGLEDNICA IZ AL2IRA


Ivan MIKLOŠ*


»Bijeli« Alžir na »crnom« kontinentu


Afriku često nazivamo »crnim« kontinentom, jer ga uglavnom nastanjuju
stanovnici crne rase. No granica između »crnog« i »bijelog« čovjeka nije i granica
između Afrike i Europe, t. j . Sredozemno more, nego pustinja Sahara. Sve što je
sjeverno od Sahare čini »bijeli« dio Afrike. Alžir se nalazi u tome dijelu pa je
stoga »bijel«, iako zahvaća i veliki dio Sahare, preko koje se miješa s »crnom«
Afrikom.


Kada se kaže »Bijeli Alžir«, to znači još nešto, bar na našem jeziku. Mi naime
imamo isti naziv za tu zemlju kao i za njezin glavni grad, za razliku npr. od Francuza,
koji zemlju zovu Algerie, a glavni grad Alger. A na arapskom jeziku za grad
se upotrebljava i naziv El Beida, što znači »bijeli«. Na svim razglednicama što
prikazuju grad mogu se pročitati natpisi Alger la blanche i Algiers the white, t. j .
»Bijeli Alžir«, slično kao što i mi naš Zagreb zovemo »Bijelim Zagrebom«. Alžir
je dakle »bijel«, bez obzira da li se taj pridjev odnosi na zemlju ili njezin glavni
grad.


Grad Alžir osnovao je 935. godine sin jednog berberskog princa i nazvao ga
El Djezair, što na arapskom znači »otoci«, jer su u ono vrijeme otoci bili karakteristika
tog dijela obale. Današnji Alžirci svoj glavni grad nazivaju najčešće upravo
tim imenom. Od njega je nastala i ona, za mnoge strance nerazumljiva, oznaka DZ
na registarskim tablicama alžirskih automobila.


Kao i svi veći gradovi Alžira, tako se i njihov glavni grad nalazi na mediteranskoj
obali. Najvećim je dijelom građen u kolonijalno doba prema francuskom
uzoru i postao jedan od najeuropskijih gradova sjeverne Afrike. Nekada je npr.
u njemu, kao i u Parizu, postojala Buionjska šuma (Bois de Boulogne), koja je
nakon sticanja nezavisnosti promijenila ime u Le bois d´As Sanouber. U njoj se
nalazi Centar za šumska istraživanja, koji potpada pod državni sekretarijat za
šumarstvo. Ta se ustanova bavi problemima pošumljivanja, melioracija i adaptacije
šumskih vrsta drveća.


U gradu se nalazi i Institut za poljoprivredna istraživanja, na mjestu gdje je
1832. godine osnovan Pokusni vrt (Jardin d´ essaij, a 1818. godine Hortikulturna
škola. Raspolaže površinom od 40 hektara i rasadnikom s više od 3.000 vrsta biljaka.
Institut se bavi istraživačkom i uslužnom djelatnošću.


Jedna od značajki gradskog zelenila su mnogobrojni drvoredi vrste Ficus
nitida, osobito u njegovu središtu. To je drvo doduše često i u drugim gradovima
Sredozemlja, ali ono na alžirskim ulicama ima poseban oblik. Zahvaljujući svojstvu
vrste da dobro podnosi rezanje grana, moguće je krošnju formirati na razne
načine. Ovdje su one pravilno okrugle, a odozgo i odozdo ravno spljoštene pa
izgledaju kao široki i niski zeleni valjci nasađeni na vrhovima debata.


* Prof. dr. Ivan M i k 1 o š, Zagreb, Pančićeva 5