DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 55 <-- 55 --> PDF |
d) pod r. br. 76 — za pilanu Đure Predovića potrebno je dodati, da se nalazila pokraj Vrbovca (u Đurđišću); e) pod r. br. 115 — pilana poduzeća »Vibro« d.d. nalazila se u Virovitici. Pilana poduzeća Drach d. d. sagrađena je za rezanje sirovine iz vlastitog šumskog kompleksa, kupljenog od virovitičkog posjeda kneza Schamburg- Lippe na sjevernoj strani Bilo gore; taj je kompleks nakon iskorišćenja kupila Đurđevačka imovna općina i osnovala gospodarsku jedinicu Špišić — Bukovica/´ Pilana Našičke u Novoselcu sagrađena je za iskorišćivanje po dugoročnom ugovoru za zapadni dio državne šume Garjevica dok je iz istočnog dijela državnog posjeda Garjevice eksploataciju obavljalo poduzeće »Nihag« d. d. »Virbo« je pak bilo imalo dugoročni ugovor za iskorišćivanje državnih šuma u Bilogori, prvotno Šumarije Ivanovo selo koja je kasnije premještena u Viroviticu. U ovom opisu ne nalazi se veći dio pilana u Gorskom kotaru te ga dopunjavamo »Dopunskim iskazom« zahvaljući pomoći mr. Tomislava H e s- k i j a iz Vrbovskog i publikacije GORSKI KOTAR (Delnice, 1981). Ni tim Iskazom sigurno nisu obuhvaćene sve pilane, pa se mole čitatelji da ga, prema svome saznanju dopune. Dopune najkasnije dva mjeseca po izlasku ovog broja Šumarskog lista, a prispjeli podaci bit će objavljeni uz naznaku izvora. U obzir dolaze samo one pilane ili tvornice koje su radile 1934. godine tj. do godine na koju se odnosi Podbrežnikov Popis. Popis trgovina ovdje je izostavljen iz razloga što za njih nisu iskazani dodatni podaci tj. podaci s kojim su sortimentima odnosno proizvodom poslovali. Točnije, da li su predmet trgovanja bili samo ili pretežno sortimenti koje su izrađivale i izvan pilanske prerade kao željeznički pragovi, stupovi ili rudničko drvo, koji se nabavljeni, pa i neposredno prerađivani, od kupca, u šumi. Takovih je prodaja bilo iz seljačkih šuma, pa i šuma zemljišnih zajednica. Takav je, npr., u zagrebačkom kotaru bio N. Galeković, koji je 1934. godine na stablimičnoj prodaji hrastova u šumi Gardun i Dolenica zemljišne zajednice Stupnik kupovao samo tanja stabla iz kojih je izrađivao željezničke pragove. 2. Popis pilana u Hrvatskoj objavljen je i 1891. godine u Šumarskom listu (str. 552—555)"´. U njemu su navedene i godine osnivanja pilane. Radošević je razlučio pilane »koje su proizvađale, ili još proizvađaju, jelovu i bukovu rezanu građu« i na one »koje još danas proizvađaju hrastovu rezanu građu u Hrvatskoj i Slavoniji«. Uz popis pilana objavljeni su i podaci o količini izvezene građe (trupaca i polutki) »iz šuma bivše brodske i petrovaradinske pukovnije« od 1875. do 1889. godine. Prema Radoševićevom popisu u radu su bile 55 pilane za jelovinu i bukovinu a za daljnje četiri navedeno je, da su izgorjele; prve pilane datirane su s 1830. godinom. Za hrastovinu postojalo je 36 pilana s najstarijom iz 1862. godine. ´´ Barana c Slobodan: Šumsko gospodarstvo imovnih opština (1919—1930. godine). Izdanje Miinslarstva šuma i rudnika, Beograd 1933, str. 47. 5 Mijo Radošević : vlastelinski šumar: Pabirci za šumarsku povijest hrvatsko-srpskih šuma. Šumarski list XV (1991) br. 12., Izkazi str. 552—555. 141 |