DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 49 <-- 49 --> PDF |
tum (Allier i Lacoste 1980). Ona se kao trajni stadij zadržava dugi niz godina i uglavnom je razmjerno dobro otporna na požar. Kako se u flornom sastavu takvih sastojina susreću mjestimično i vrste Cistus salvi] olius i C. incanus, priključivane su one često as. Cisto-Ericetum arboreac (Horvatić 1958). As. Enco-Arbutetum proučavana je u Hrvatskom Primorju na otocima Korčuli i Lastovu, a florni sastav te zajednice prikazan je na tablici 1. koja je sastavljena na temelju 6 fitocenoloških snimaka. Snimke 1—4 potječu iz jugozapadnoga dijela otoka Korčule, a snimke 5 i 6 iz istočnoga dijela otoka Lastova. I u jednom i u drugom slučaju navedena se je zajednica razvila sukcesijom nakon požara neposredno pred drugi svjetski rat (1938, 1939 godine). Sama je zajednica izgrađena od malenoga broja vrsta, pa na temelju toga možemo zaključiti da požar kao ekološki faktor djeluje eliminatorno za mnoge vrste. Šumske drvenaste vrste (drveta) kao što su Quercus Hex, Pi nus halepensis, Erica arborea, Arbutus unedo, Junipersus phoenicea, J. macrocarpa, J. oxycedrus, Phillyrea media, Viburnum tinus i Pistacia terebin- Ihus razvijene su u obliku grmova, zbog velikoga broja izbojaka iz panja i sporoga rasta. Alepski bor izuzetno teško osvaja teren, jer je sklop grmlja vrlo gust, a crnika nije konkurentna zbog jako izraženoga perioda suše. Pravi grmovi kao što su vrste roda Cistus (C. monspeliensis, C. salvifolius, C. incanus) i Erica manipuliflora ukazuju na značenje vegetacije gariga u sukcisiji šumske vegetacije. RASPRAVA Ako bismo sukcesiju šumske vegetacije na požarištima alepskoga bora istakli kao problem, to bi se u prvom redu odnosilo na sukcesiju vegetacije na opožarenim površnima starih borovih sastojina. Kako je već spomenuto, razvitak mladih borovih sastojina na takvim površinama teče vrlo brzo, ali su one povećanjem biomase bora ponovno sve osjetljivije na požar. Budući da značenje šuma alepskoga bora u nas nije jasno definirano, naročito u šumsko-gospodarskom smislu, zasada ne postoje oblici njihove efikasne zaštite protiv požara. Još preostale površine takvih šuma koje i nisu malene, mogu tijekom ljeta planuti u bilo koje vrijeme i na bilo kojem mjestu, zbog najrazličitijih uzroka. Opredijeli ii se društvo za vrednovanje šuma alepskoga bora, morati će im dati odgovarajuće mjesto u šumarskoj znanosti i praksi, te poduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu starih sastojina, ali i sve mjere njege i zaštite mladih sastojina razvijenih na požarištima. Ukoliko se u dogledno vrijeme nešto ne poduzme, »priroda« će se pobrinuti sama — umjesto borovih šuma u krajoliku će dominirati Erico-Arbutetum! I ta zajednica pruža izvanredan estetski ugođaj, naročito zimi, kad su mnoge od vrsta u punome cvatu. Ona može poslužiti i za brst kozama, za paljenje vapna, i napokon, ne mora služiti ničemu. Ovo posljednje je obično značajka niskoga stupnja organizacije gospodarstva. 135 |