DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 44 <-- 44 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA U Gozdarskom vestniku br. 09/92. prof. dr. Vesna T i š 1 e r u članku »Kam s smrekovu skorjo?« navodi da se smrekova kora upotrebljava kao gorivo, proizvodnju ljepila za drvo, bjeljenje papira i dr. i upozorava na novi proizvod — flokoilanta. Flokulanti su sredstva za čišćenje otpadnih voda a jedan kationski derivat može se proizvesti i iz smrekove kore. Na tom radi autorica u Drvarskom odjelu Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, surađujući posebno s Odjelom za kemiju Univerze u Oulu, Finska. Willi Krame r istraživao je ekologiju i uzgojna svojstva jele u zemljama istočne i južne (Italije) Europe i utvrdio, da se areal jele, uz jedan izuzetak, nalazi uvijek unutar areala bukve. Jedini izuzetak je nalaz jele u središnjoj Poljskoj na nadmorskoj visni 135 m i godišnjom oborinom oko 320 m. Alitor je ostavio pitanje o autohtonosti jele na tom lokalitetu. Utvrdio je postojanje velikog varijabiliteta kako unutar same vrste tako i u odnosu na pojedine lokalitete. Smanjenje areala jele, tvrdi autor, nije posljedica prirodnih događaja nego nerazumnog djelovanja čovjeka. Rezultate svojih dvadesetgodišnjih istraživanja objavio je 1992. godini1 u knjizi Die Weisztanne (Abies alba Mill.) in Ost- und Südoseeuropa. Eine Zustand Beschreibung. Opseg knjige 405 stranica s 224 slike i 195 tablica. Izdavač je Gustav Fischer Verlag, Stuttgart. »Jer je privredno značenje šumskog gospodarstva u Njemačkoj u odnosu na bruto društveni proizvod vrlo ograničeno (0,1%) i prihodni položaj šumskih pogona listom težak pa i slab, a naprotiv zaštita ugroženog okoliša u tako gusto naseljenoj zemlji velika i sve većeg značenja, pojačano dokazivanje nužnosti postojanja zaštitnih šuma je put osiguranja opstojnosti šumskih pogona u naplaćivanju priprema i njege dostatno velikih površina zaštitnih šuma. Istodobno je svaka zaštitna šuma dopunski prilog cilju održavanja šuma. Dr Hanss Essma n s Instituta za šumarsku politiku i prostorno uređenje Sveučilišta Freiburg i. B. u Centralblatt-u für das gesamte Forstwesen, ožujak 1993. Od Ante Č o v i ć a, hrvatskog generalnog konzula u Aucklandu, Novi Zeland sanzajemo, da su u toj zemlji danas posebno razvijene farme jelena, koji se uzgajaju zbog mesa ali i ostalih dijelova. Kina, npr., kupuje rogove i za kilogram plaća 5 000 dolara! Od jelena upotrebljava se koža, crijeva pa i krv za farmaceutsku industriju. (»Novi vjesnik« 26. 04. 1993.) O. Piškorić |