DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 44     <-- 44 -->        PDF

U NEKOLIKO REDAKA


U Gozdarskom vestniku br. 09/92. prof. dr. Vesna T i š 1 e r u članku »Kam s
smrekovu skorjo?« navodi da se smrekova kora upotrebljava kao gorivo, proizvodnju
ljepila za drvo, bjeljenje papira i dr. i upozorava na novi proizvod —
flokoilanta. Flokulanti su sredstva za čišćenje otpadnih voda a jedan kationski
derivat može se proizvesti i iz smrekove kore. Na tom radi autorica u Drvarskom
odjelu Biotehničkog fakulteta u Ljubljani, surađujući posebno s Odjelom
za kemiju Univerze u Oulu, Finska.


Willi Krame r istraživao je ekologiju i uzgojna svojstva jele u zemljama
istočne i južne (Italije) Europe i utvrdio, da se areal jele, uz jedan izuzetak, nalazi
uvijek unutar areala bukve. Jedini izuzetak je nalaz jele u središnjoj Poljskoj
na nadmorskoj visni 135 m i godišnjom oborinom oko 320 m. Alitor je ostavio
pitanje o autohtonosti jele na tom lokalitetu. Utvrdio je postojanje velikog
varijabiliteta kako unutar same vrste tako i u odnosu na pojedine lokalitete.
Smanjenje areala jele, tvrdi autor, nije posljedica prirodnih događaja nego nerazumnog
djelovanja čovjeka. Rezultate svojih dvadesetgodišnjih istraživanja objavio
je 1992. godini1 u knjizi Die Weisztanne (Abies alba Mill.) in Ost- und Südoseeuropa.
Eine Zustand Beschreibung. Opseg knjige 405 stranica s 224 slike i 195
tablica. Izdavač je Gustav Fischer Verlag, Stuttgart.


»Jer je privredno značenje šumskog gospodarstva u Njemačkoj u odnosu na
bruto društveni proizvod vrlo ograničeno (0,1%) i prihodni položaj šumskih pogona
listom težak pa i slab, a naprotiv zaštita ugroženog okoliša u tako gusto
naseljenoj zemlji velika i sve većeg značenja, pojačano dokazivanje nužnosti postojanja
zaštitnih šuma je put osiguranja opstojnosti šumskih pogona u naplaćivanju
priprema i njege dostatno velikih površina zaštitnih šuma. Istodobno je
svaka zaštitna šuma dopunski prilog cilju održavanja šuma.


Dr Hanss Essma n s Instituta za šumarsku politiku i prostorno uređenje Sveučilišta
Freiburg i. B. u Centralblatt-u für das gesamte Forstwesen, ožujak 1993.


Od Ante Č o v i ć a, hrvatskog generalnog konzula u Aucklandu, Novi Zeland
sanzajemo, da su u toj zemlji danas posebno razvijene farme jelena, koji se uzgajaju
zbog mesa ali i ostalih dijelova. Kina, npr., kupuje rogove i za kilogram
plaća 5 000 dolara! Od jelena upotrebljava se koža, crijeva pa i krv za farmaceutsku
industriju.


(»Novi vjesnik« 26. 04. 1993.)


O. Piškorić