DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 39 <-- 39 --> PDF |
abietetosum Horv.). Na Cesargradskoj gori nalazimo samo jednu klimatogenu zajednicu i to šumu hrasta kitnjaka i običnog graba. METODE ISTRAŽIVANJA Za uzimanje podataka korišten je finski model linearnog transekta (Järvinen i Väisänen 1975, 1976, 1977) koja se danas smatra jednom od najefikasnijih metoda za analizu šumskih zajednica ptica. Parovi se bilježe na dva načina: a) ptice opažene unutar 25 m od linije transekta u glavnom pojasu (MB- »main belt«) širok 25 x 25 m, b) ptice opažene u izvanjskom pojasu (SupB-»supplementary belt«). Zbroj spomenuta dva pojasa čine pojas opažanja (SB-»survey belt«). Podaci su prikupljeni od 1988. do 1990. godine. Uzorkovanja su obavljena tijekom lipnja spomenutih godina (doba gniježđenja). Od indeksa koje nam daje H u h t a (1979) za kvantitativnu analizu korišteni su: Shannon-W i en e r o v indeks diverziteta (H´), diverzitet vrsta pod uvjetom maksimalne ujednačenosti (H´max), ekvitabilnost (E), McNaughtono v i Wolfo v indeks dominiranosti zajednice (CD), Odumo v indeks sličnosti (O) i relativna abundancija prema M a y u (p;). Hrvatska imena ptica uzeta su prema Sušicu i Radoviću (1988). REZULTATI ISTRAŽIVANJA Na tablici 1 je vidljivo da diverzitet vrste (prema Shannon-Wien rovo j statističkoj informacijskoj formuli) opada s porastom nadmorske visine na Medvednici i na Ivanščici. Isti trend diverziteta dobio je Suši ć (1988) za Papuk i Risnjak. Ova istraživanja i istraživanja Sušic a potvrđuju rezultate koje je dobio R s v (1975) za bjelogorične šume Norveške, da diverzitet vrsta opada porastom nadmorske visine. Pad vrijednosti indeksa diverziteta jedino je donekle poremećen na 900 m nadmorske visine na Medvednici, što je posljedica nešto većeg bogatstva vrsta i ujednačenosti zajednica ptica u odnosu na 750 nadmorske visine. Maksimalni diverzitet (H´max) vrsta koji je isključivo ovisan o broju vrsta unutar zajednica ptica na pojedinim nadmorskim visinama također pokazuje pad vrijednosti indeksa s izuzetkom Medvednice na 900 m. S porastom nadmorske visine također opada vrijednost ekvitabilnosti (E). Indeks dominiranosti zajednice raste s porastom nadmorske visine. Viši indeks dominiranosti povezan je s višim stupnjem interspecijske kompeticije (M cNaughto n i Wol f 1970). Porast indeksa dominiranosti (CD) duž visinskog gradijenta nešto je izrazitiji na Ivanščici u odnosu na Medvednicu gdje je stabilniji. Relativna abundancija prema M a y u (1975) pokazuje nam da na Medvednici i Ivanščici do 600 m nadmorske visine dominira vrsta Sylvia atricapilla, a iznad 600 m vrsla Fringilla coelebs (tablica 2). Na Cesargradskoj gori na istraživanoj nadmorskoj visini od 450 m najabundantnija je vrsta Sylvia atricapillakao i na istim nadmorskim visinama Ivanščice i Medvednice. Crnokapa grmu |