DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 39     <-- 39 -->        PDF

abietetosum Horv.). Na Cesargradskoj gori nalazimo samo jednu klimatogenu
zajednicu i to šumu hrasta kitnjaka i običnog graba.


METODE ISTRAŽIVANJA


Za uzimanje podataka korišten je finski model linearnog transekta
(Järvinen i Väisänen 1975, 1976, 1977) koja se danas smatra jednom
od najefikasnijih metoda za analizu šumskih zajednica ptica. Parovi se
bilježe na dva načina:


a) ptice opažene unutar 25 m od linije transekta u glavnom pojasu (MB-
»main belt«) širok 25 x 25 m,


b) ptice opažene u izvanjskom pojasu (SupB-»supplementary belt«).


Zbroj spomenuta dva pojasa čine pojas opažanja (SB-»survey belt«). Podaci
su prikupljeni od 1988. do 1990. godine. Uzorkovanja su obavljena
tijekom lipnja spomenutih godina (doba gniježđenja). Od indeksa koje nam
daje H u h t a (1979) za kvantitativnu analizu korišteni su: Shannon-W i en
e r o v indeks diverziteta (H´), diverzitet vrsta pod uvjetom maksimalne
ujednačenosti (H´max), ekvitabilnost (E), McNaughtono v i Wolfo v
indeks dominiranosti zajednice (CD), Odumo v indeks sličnosti (O) i relativna
abundancija prema M a y u (p;).


Hrvatska imena ptica uzeta su prema Sušicu i Radoviću (1988).


REZULTATI ISTRAŽIVANJA


Na tablici 1 je vidljivo da diverzitet vrste (prema Shannon-Wien rovo
j statističkoj informacijskoj formuli) opada s porastom nadmorske
visine na Medvednici i na Ivanščici. Isti trend diverziteta dobio je Suši ć
(1988) za Papuk i Risnjak. Ova istraživanja i istraživanja Sušic a potvrđuju
rezultate koje je dobio R s v (1975) za bjelogorične šume Norveške,
da diverzitet vrsta opada porastom nadmorske visine. Pad vrijednosti indeksa
diverziteta jedino je donekle poremećen na 900 m nadmorske visine na
Medvednici, što je posljedica nešto većeg bogatstva vrsta i ujednačenosti
zajednica ptica u odnosu na 750 nadmorske visine. Maksimalni diverzitet
(H´max) vrsta koji je isključivo ovisan o broju vrsta unutar zajednica ptica
na pojedinim nadmorskim visinama također pokazuje pad vrijednosti indeksa
s izuzetkom Medvednice na 900 m. S porastom nadmorske visine također
opada vrijednost ekvitabilnosti (E). Indeks dominiranosti zajednice
raste s porastom nadmorske visine. Viši indeks dominiranosti povezan je
s višim stupnjem interspecijske kompeticije (M cNaughto n i Wol f
1970). Porast indeksa dominiranosti (CD) duž visinskog gradijenta nešto je
izrazitiji na Ivanščici u odnosu na Medvednicu gdje je stabilniji. Relativna
abundancija prema M a y u (1975) pokazuje nam da na Medvednici i Ivanščici
do 600 m nadmorske visine dominira vrsta Sylvia atricapilla, a iznad
600 m vrsla Fringilla coelebs (tablica 2). Na Cesargradskoj gori na istraživanoj
nadmorskoj visini od 450 m najabundantnija je vrsta Sylvia atricapillakao i na istim nadmorskim visinama Ivanščice i Medvednice. Crnokapa grmu