DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 36 <-- 36 --> PDF |
NAGRADA »JOSIP JURAJ STROSSMAYER« ZA DJELO »HRVATSKE ŠUME« Zagrebački velesajam osnivač je stalne godišnje nagrade »Josip JurajStrossmayer« a Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti pokrovitelj nagrade. Prilikom otvaranja proljetnog Zagrebačkog velesajma 20. travnja 1993. godine u organizaciji »INTERIJBER ´93« ova nagrada za najuspješnije znanstveno djelo i Povelju za izvanredni izdavački pothvat s područja prirodnihznanosti dobili su »Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Javno poduzeće´Hrvatske šume´« i urednik prof. dr. Đuro Rauš za djelo »ŠUME U HRVATSKOJ « »grupe autora«. Povelju je predao predsjednik odbora za dodjelunagrada akademik Ivo Padovan. ČESTITAMO! Hrvatsko šumarsko društvo |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 35 <-- 35 --> PDF |
LITERATURA Bcčejac, B., Brna, J., Mikuška, J.: Istraživanja rasta rogovlja običnog jelena (C. elaphus L., 1758) s obzirom na starosnu dob. III kongres ekologa Jugoslavije. Sarajevo: Bilten Društva ekologa Bosne i Hercegovine, Serija B, br. 2, 1984. — 1064. Brandić , R.: Morfometrijske karakteristike jelena (Cervus elaphus L.) sa područja Baranjskog podunavl´ja. — Magistarski rad. — Osijek: s. n 1980. — Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku — obrana 11. X 1980. Brna , J. et al.: Juvenilan i subadultan razvoj jelenčića (C. elaphus L.) u ograđenom uzgajalištu. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambenoj tehnologiji, 19 (1—2), 1989., 1—24. Brna , J. et al.: Dinamika i karakteristike individualnog porasta trofejne vrijednosti rogova srednjodobnih i starih jelena trofejnog potencijala preko 210 poena CIC-a. Znanost i praksa u poljoprivredi i prehrambeno´; tehnologiji, 20 (1—2), 1990., 16—46. Cosgrove , G.: Making pastures grown the cervidae way. The Deer Farmer, august 1987. Wildlife biology. New York: John Wiley and sons, inc, 1964. D z i e c i o 1 o w s k i, R.: Food of the red dear in an annual cycle. Acta Theriol. 12 No (36—41) 1967, — 503—520. Heel, P.: Rast parožia jelena obycajneho v ochranenej polovnej oblasti Polana. Polovnicky zbornik Folia Venatoria 13, 1983. Hintnaus , J.: Vyziva sparkate zvere v obrach. Myslivost 11, 1982. Mitchell, B., M c C o w a n, D., Nicholson, I. A. Annual cycles of body weight and condition in Scotish Red deer, Cervus elaphus. J. Zool., 180, 1976., 107—127. Ullrey , D. E.: Nutrition and antler development in white-tailed deer. Antler development in Cervidae in R. D. Brown, ed. 1983. Caesar Klebero Wildlife Research Institute, Kingswile T. X. 49—59. Vogt, F.: Das Rotwild. Wien V.: Österreichischer Jagd und Fischereiverlag, 1947. ANTLER GROWTH OF TROPHY VALUE OF RED DEER STAGS IN FENCED HUNTING GROUND Summary The results of investigation from the research area Baranja, Croatia are presented: a) growth of body size and antler growth of trophy value of farmed red deer stags, b) antler growth of trophy value of red deer stags in fenced hunting- ground of about 400 ha. In the results of investigation some significant differencies are pointed out, which appear in more intensive growth of antler trophy value in farmed stags, in relation to red deer stags from unfenced hunting-ground. Considering stags grown in unfenced hunting-ground conditions, then enclosed, there is mostly noted annual decrease at old stags, and increase of antler trophy value at semi-age young red deer stags. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 34 <-- 34 --> PDF |
iz niza podataka koji izražavaju godišnji porast trofejnih vrijednosti u jelena poznatog identiteta, izdvojeni su oni podaci (+—) koji numerički najviše odstupaju u odnosu na ostale članove skupa, prikazujući ih u tablici 8 kao ekstremne vrijednosti (+—); to znači da su srednje vrijednosti u tablici 8 izračunate bez ekstrema. Analizirajući godišnje oscilacije trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenom lovištu »Adica« (tablica 8), možemo uočiti slijedeće: 1. U starih jelena (9—12 godina) zatočenih u lovištu u vrijeme ograđivanja, znakovita je stagnacija i godišnji pad trofejne vrijednosti (—4,2 CIC bodova prosječno godišnje); u jelena vrhunske trofejne vrijednosti taj gubitak može postići iznos od 6.000 DEM po jednom jelenu godišnje (jelen br. 1 i 4 u tablici 7). Naprotiv, u otvorenom lovištu evidentiran je stalan porast trofejne vrijednosti rogova jelena starosne dobi od 9—12 godina (prosječno 6 bodova CIC-a godišnje, Brn a et al, 1990.). Ovi podaci ukazuju koliko je pogrešno držati stare jelene u ograđenom lovištu, ukoliko su odrasli u uvjetima otvorenog lovišta. Stari se jeleni svojim osamljenim načinom života i ponašanjem razlikuju od srednjodobnih i mladih jelena. U pravilu, ne ulazeći u sastav većih krda, manje su prisutni pokraj hranilišta, na kojima su većinom nazočni mladi i srednjodobni jeleni. Zbog toga je njihova ishrana jednolična, manje kvalitetna, pa i kvantitativno nedovoljna. Osim toga uznemiravanje ovih jelena znatno je veće budući da stari jeleni teško mogu pronaći mirniji kutak za dnevno odmaranje na relativno malom prostoru lovišta. 2. Za razliku od starih, u dve trećine srednjodobnih jelena evidentiran je godišnji porast trofejne vrijednosti rogova jelena od 8,45 bodova CIC-a, a samo u jedne trećine blagi pad. Srednjodobni jeleni žive u većim krdima a osim toga intenzitet godišnjeg porasta trofejne vrijednosti u njih je normalno veći, nego u starijih jelena. 3. Mladi jeleni svojim se ponašanjem najlakše prilagođavaju specifičnim uvjetima života u ograđenom lovištu tako da je i to jedan od razloga zašto je njihov individualni godišnji porast trofejne vrijednosti rogova najveći. ZAKLJUČAK 1. Porast tjelesne mase farmski uzgojenih jelena, intenzivnije i prije kuluminira od jelena u otvorenom lovištu. 2. Analogno ovome, javljaju se i razlike u dinamici porasta trofejne vrijednosti rogova jelena (intenzivniji porast i ranija kulminacija trofejne vrijednosti u farmski uzgojenih jelena). 3. U jelena koji su se tjelesno razvijali u uvjetima otvorenog lovišta, a potom su bili zatočeni žičanom ogradom površine oko 400 ha, utvrđen je uglavnom godišnji pad trofejne vrijednosti rogova u starih i povećanje srednjodobnih, a posebice u mladih jelena. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 33 <-- 33 --> PDF |
119 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Godišnji porast i povećanje trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena u lokalitetu Koha (bodovi CIC-a) Tablica 6. Rogovi Identitet jelena »Mađar« »Dugi« »Debeli« Drugi 120,35 146,30 140,70 Treći 142,55 188,85 192,60 Godišnji porast 22,20 42,55 51,90 Četvrti 170,35 205,55 209,25 Godišnji porast 27,80 16,70 16,65 Peti 201,30 218,50 214,80 Godišnji porast 30,95 12,95 5,55 Šesti 207,40 220,35 227,75 Godišnji porast 6,10 1,85 12,95 Sedmi 233,30 228,20 Godišnji porast 12,95 0,45 Osmi, deveti i deseti rogovi u jelena »Dugi«, bez bitnije promjene (232,20; 232,45; 232,20) Dinamika porasta tjelesne mase jelena u otvorenom lovištu (Brandić , 1980.), ima drukčiji, znatno usporeniji tijek u odnosu na jelene iz farmskog uzgoja (grafikon 1). Vjerojatno je i s tim u svezi kulminacija tjelesne razvijenosti kod jelena koja se također javlja približno 3—4 godine kasnije. Analogno s ovim, i kulminacija trofejne vrijednosti rogova jelena iz otvorenog lovišta približno isto toliko kasni, u odnosu na farmski uzgojene jelene (grafikon 2). Ovi podaci nedvojbeno ukazuju na uzajamnu povezanost dinamike porasta tjelesne mase jelena koja svojim specifičnim tijekom određuje i specifičnu dinamiku porasta trofejne vrijednosti njihovih rogova u ova dva različita oblika uzgoja. Oscilacije trofejne vrijednosti rogova jelena u lokalitetu Adica Oscilacije trofejne vrijednosti mjerene na odbačenim rogovima u paru u lokalitetu Adica prikazane su u tablici 7, u nekoliko godina uzastopce. Srednje vrijednosti godišnjeg porasta trofejne vrijednosti glede starosti Tablica 8. Poras t Pa d ^Qbn X Ekstremna vrijednost n X vrijednost Ekstremna Stari (9 i više god.) Srednjodobni (5—8 god.) Mladi (2—4 god.) 5 12 3 0,93 8,45 21,88 12,29 19,60 7,95 4 4 —4,20 —1,67 —1,09 —5,19 — 118 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 31 <-- 31 --> PDF |
i šestoj godini (približno poslije 2 godine kulminacije tjelesne mase), javlja kao posljedica završetka intenzivnog rasta tjelesne mase u jelena (grafikon 1). GRAF 2. KOMPARATIVNI PRIKAZ PORASTA TROFEJNE VRIJEDNOSTI ROGOVA JELENA |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 30 <-- 30 --> PDF |
približno one razine koja je izmjerena oko 15-tog kolovoza prethodne godine. Takva je mogućnost crtkastim linijama nagovještena i u odgovarajućem grafikonu 1. Na osnovi komparacije podataka iznesenih u tablici 4 i grafikonu 1, uz navedene primjedbe, zaključujemo: 1) Porast tjelesne mase farmski uzgojenih jelena, zahvaljujući prije svega drukčijem režimu ishrane, veoma je intenzivan u odnosu na jelene uzgojene u otvorenom lovištu. 2) Jeleni u farmskom uzgoju najveću tjelesnu masu postižu veoma rano, već u četvrtoj godini života, dok je u jelena iz otvorenog lovišta karakterističan usporeniji rast. Glavninu svoje tjelesne mase (95% od najveće tjelesne težine) postižu u osmoj, a preostali dio, do desete godine života. Ove razlike u dinamici porasta i kulminaciji tjelesne mase jelena glede različitog oblika uzgoja, okosnica su i različite dinamike porasta trofejne vrijednosti njihovih rogova. Porast trofejne vrijednosti rogova jelena u farmskom uzgoju, u dva različita lokaliteta prikazan je u tablicama 5 i 6. Godišnji porast i povećanje trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena u lokalitetu Šeprešhat (bodovi CIC-a) Tablica 5. R 0 g O V i Identitet God. God. God. jelena Drugi Treći Četvrti Peti porast porast porast »Kozarac« 124,11 163,80 36,69 192,76 28,96 206,54 13,78 »Ciko« 136,65 159,23 22,58 184,12 24,89 »Tihi« 127,18 160,34 33,16 180,30 19,96 * Zbog agresivnog ponašanja, jelen »Ciko« prenijet je u otvoreno lovište tako da mjerenje poslije nije nastavljeno. ** Jelen tzv. »Tihi« godinu je dana mlađi od ostalih jelena, pa njegovi peti rogovi nisu mogli biti mjereni. Analizirajući podatke u tablicama 5 i 6, možemo uočiti značajke tipične za dinamiku porasta trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena. Trofejna vrijednost farmski uzgojenih jelena raste veoma intenzivno već između druge i treće godine, nastavljajući tim tempom do približno pete godine, otkad je godišnji porast znatno usporeniji, a kulminacija trofejne vrijednosti rogova javlja se u sedmoj (jelen tzv. »Debeli«), ili u osmoj godini života (jelen tzv. »Dugi«), održavajući se poslije kulminacije na približno istoj razini čak četiri godine uzastopce (jelen tzv. »Dugi«). Kao što vidimo, intenzivan porast tjelesne mase farmski uzgojenih jelena sukladnih je s intenzivnim porastom trofejne vrijednosti njihovih rogova. Valja istaknuti da se trofejna vriednost rogova jelena, iako usporenije, povećava još 2—3 godine poslije kulminacije njihove tjelesne mase. Vjerojatno se i ovaj nagli pad trofejne vrijednosti rogova koji je vidljiv u petoj |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 29 <-- 29 --> PDF |
GRAF 1. DINAMIKA PORASTA TJELESNE MASE JELENA U FARMSKOM UZGOJU I OTVORENOM LOVIŠTU Drugo, posljednje mjerenje tjelesne mase farmski uzgojenih jelena (tablica 3) izvršeno je u prvoj dekadi siječnja što znači da je tijekom proljetno- ljetnog razdoblja realno bilo očekivati povećanje njihove tjelesne mase do |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 28 <-- 28 --> PDF |
REULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Trofejna vrijednost rogova jelena u farmskom uzgoju Rezultati istraživanja prikazani su tabelarno i grafički. Temeljni podaci o jelenima na farmi Tablica 3. Datum Starosna dob mj./kg Identitet Generacija n telenja jelena god. u generac. (približno) 3,5 15 27 39 44 »Kozarac« 29. IV 1986. 20 42 124 195 251 238 »Ciko« 10. V 1986. 20 32 118 181 210 193 »Tihi« 25. IV 1987. 20 51 114 175 214 187 X 41 118 183 225 206 Jelen tzv. »Kozarac«, kao što se vidi u tablici 3, najranije je rođen u svojoj generaciji i zahvaljujući intenzivnom tjelesnom razvoju, postizao je najveće tjelesne težine mjerene oko 15-tog kolovoza. Jelen tzv. »Ciko« bio je po redoslijedu drugi u svojoj generaciji. Zahvaljujući ovim odlikama, oba su jelena odabrana za rasplod i progeno testiranje. Izuzetno agresivno ponašanje u vrijeme i dugo poslije parenja, bio je razlog zašto je ovaj jelen kasnije isključen iz rasploda. Zamijenio ga je jelen tzv. »Tihi« iz generacije 1987. godine koji je svojim mirnim ponašanjem više odgovarao kao rasplodni jelen u farmskom uzgoju. Srednje vrijednosti (X) tjelesne mase farmski uzgojenih jelena na završetku intenzivnog tjelesnog razvoja prikazane su usporedno s odgovarajućim srednjim vrijednostima jelena iz otvorenog lovišta, prema istraživanjima B r a n d i ć a (1980.) u tablici 4. Isti su podaci prikazani i u grafikonu 1. Komparativni podaci o tjelesnoj masi farmski i u otvorenom lovištu, uzgojenih jelena (kg) Tablica 4. Postignute težine bruto/kg Završetak intenzivna tjelesnog razvoja X Farmski Otvoreno lovište Farmski Otvoreno lovište 3 god. 3 mj. 7 god. 6 mj. 227 179 + 22% = 218 Budući da su farmski uzgojeni jeleni odabrani kao tjelesno najrazvijeniji u svojoj generaciji, srednje vrijednosti tjelesne mase jelena iz otvorenog lovišta, utvrđene prema citiranom autoru, povećane su koeficijentom varijacije (V = + 22) utvrđenim kod jelena iz otvorenog lovišta; ova derivacija omogućila nam je usporedbu tjelesne mase jelena u dva različita oblika uzgoja. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 27 <-- 27 --> PDF |
nilna i subadultna faza razvoja životinja); (Brn a et al, 1989.), kao i sezonski, različitim fiziološkim potrebama odraslih životinja (primjerice, pojačana ishrana jelena u vrijeme paroženja, i poslije parenja, u kome rasplodni jeleni gube oko 20% tjelesne težine). Držeći se navedenih načela, krmiva su kvantitativno i kvalitativno priiagođavana sezonski različitim fiziološkim potrebama organizma: — u vrijeme mirovanja vegetacije primarna zadaća ishrane bila je spriječiti opadanje tjelesne težine jelena; to se postizalo hranidbom jelena kukuruznom silažom i sijenom lucerke po volji, uz dodatak 1 kg zobi po grlu dnevno, — uz pašu, u vrijeme trajanja vegetacije, jeleni su intenzivno prihranjivani i u vrijeme paroženja od IV—VI mjeseca (2 kg smjese GT-I po grlu dnevno), — poseban režim ishrane rasplodnih jelena primjenjivan je poslije parenja; uz pašu, jeleni sir u vrijeme trajanja vegetacije od 1. X. do 15. XII., hranjeni zobi po volji, kako bi što prije — do početka zime, povećali svoju tjelesnu težinu. b) Lokalitet: A d i c a Temeljna obilježja ishrane jelena u ovom lokalitetu su slijedeća: — konzumiranje raznovrsne prirodne hrane (brsta i ogriz drvenih dijelova biljaka, te paša) po vlastitom izboru i po volji, — ispaša na travnjacima zasijanim djetelinsko-travnom smjesom, po volji, — prihranjivanje kukuruznom silažom i sijanom lucerke tijekom zime, uz dodatak 1 kg zobi po grlu dnevno, — varijacije u individualnom konzumiranju hrane (količinski i kvalitetno) članova jelenskih krda kod hranilišta, posebice u zimsko doba (agresivnije jedinke konzumiraju veće količine hrane od manje agresivnih). 4, Mjerenje i obrada podataka U razdoblju istraživanja, mjereni su težina i ocjenjivana je trofejna vrijednost odbačenih rogova jelena u paru: — tjelesna težina i trofejna vrijednost rogova jelena mjereni su kod jelena tzv. »Kozarac«, »Ciko« i »Tihi«, od drugih rogova i dalje; tjelesne težine su mjerene uvijek usred kolovoza, — u jelena tzv. »Dugi«, »Debeli« i »Mađar«, kao i u jelena iz lokaliteta Adica, mjerena je samo trofejna vrijednost odbačenih rogova u paru, nekoliko godina uzastopno; u tim lokalitetima nisu bile izgrađene hvataljke za jelene tako da je mjerenje njihovih težina tehnički bilo neizvodljivo, — trofejna vrijednost rogova u paru jelena poznatog identiteta mjerena je od drugih rogova i dalje po formuli Međunarodnog savjeta za lovstvo; po toj formuli na odbačenim rogovima u paru mjeri se i ocjenjuje 12 parametara. Razlika trofejnih vrijednosti rogova u paru mjerenih u jelena poznatog identiteta u nekoliko godina uzastopno, izražavala je godišnji porast (+), ili pad (—) trofejne vrijednosti rogova. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 26 <-- 26 --> PDF |
2. Izabiranje i identifikacija pokusnih žiovtinja Postupak u uzgoju pokusnih životinja otpočinjao je hvatanjem jelenčića u šumi u vrijeme telenja košuta. Jelenčići su uzgajani u prva tri mjeseca kravljim mlijekom, a postupno i drugim krmivima (Brn a et al, 1989.); na taj je način uzgojeno uzastopice tri generacije košuta i jelena. Iz svake generacije brojenosti 15—20 jelenčića muškog spola, odabrani su 1—2 jelena s najrazvijenijim prvim rogovima (dužina i debljina roga); ovako odabrani jeleni evidentirani su kao eksperimentalna grla. Radi lakše identifikacije pokusni jeleni dobivali su odgovarajuće nazive. Valja istaknuti da jeleni, tzv. »Mađar« i »Dugi«, nisu sudjelovali u parenju u vrijeme njihovog intenzivnog tjelesnog razvoja (do približno 4 godine). Kasnije je jelen »Dugi«, kao trofejno najrazvijeniji, u ponekoj godini, oplodio manji broj košuta (ne više od 10). Za razliku od ovih, jeleni tzv. »Debeli«, »Kozarac«, »Ciko« i »Tihi«, već kao dvogodišnji pareni su s košutama i u prvom parenju oplodili su manji broj, 4—16, a kasnije i veći broj košuta, 13—20 ne treba isključiti mogućnosti da je sudjelovanje u parenju ovih jelena, već poslije druge godine života, moglo negativno utjecati na njihov tjelesni razvoj i razvijenost rogova. Identifikacija odbačenih rogova u paru u nekoliko godina uzastopce glede manjeg broja i karakterističnih naziva pokusnih jelena u lokalitetima Koha i Šeprešhat, bila je veoma jednostavna i pouzdana. Postupak identifikacije bio je nešto složeniji u lokalitetu Adica. Odbačeni rogovi u paru jelena poznatog identiteta prikupljani su već prilikom njihovog pronalaženja u lovištu (pokraj hranilišta i na jelenjim stazama). R.ogovi koji nisu pronalaženi u paru, već pojedinačno, identificirani su kasnije, tijekom mjerenja trofejne vrijednosti njihovih odbačenih rogova. Naredne — i u idućim godinama, ovaj se postupak ponavljao, s tim što se na temelju sličnosti odbačenih rogova iz prethodne godine, uspoređivanjem, pronalaze odgovarajući rogovi u paru godinu dana kasnije. Kada je ustano\´ljena sličnost po izgeldu, točna identifikacija vršena je pažljivim pregledom donje površine kojom se rog naliježe na rožište (tzv. »pečat«), po čemu se jeleni individualno razlikuju, a »pečat« istog jelena, po svom karakterističnom obliku, ostaje uvijek jednak za sve odbačene parove ili pojedinačan rog iz para. Na taj smo način uspjeli mjeriti 2—3 odbačenih rogova u paru u istog jelena uzastop u razdoblju od 1987—1990. godine. U tom razdoblju mjereni su rogovi u paru 22 jelena različitiog identiteta i starosti. 3. Ishrana pokusnih životinja a) Lokalitet: Šeprešhat i Koha Načela pravilne ishrane jelena u farmerskom uzgoju nalažu, davanje krmiva podjednako dobre kvalitete tijekom čitave godine. Na taj način nastoje se eliminirati kvantitativne i kvalitativne sezonske oscilacije karakteristične za ritam promjena kojoj podliježu prirodna hrana koju jelenja divljač koristi u šumi. S druge strane, pojedina krmiva svojim sastavom i količinom, trebala su zadovoljiti različite potrebe glede razvojnih stadija (juve 112 |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 25 <-- 25 --> PDF |
lovišta), uvjeti u kojima jeleni žive dovoljno su specifični da se prouči njihov utjecaj na individualni porast trofejne vrijednosti rogova u jelena poznatog identiteta. MATERIJAL I METODE RADA 1. Struktura i namjena površina u lokalitetima istraživanja a) Lokaliteti: Šeprešhat i Koha U oba lokaliteta primijenjena su tehničko-tehnološka rješenja primjerena zahtjevima farrnskog uzgoja jelena običnog. Struktura i namjena površina u lokalitetu Šeprešhat i Koha Tablica 1. Travnjak Šuma Ukupno Lokalitet Broj pregona ha ha ha Šeprešhat 10 7 17 Koha 9 17 Pitka voda za jelene u lokalitetu Šeprešhat bila je osigurana u protočnom kanalu, a u lokalitetu Koha u pojilištima punjenim crpkama za vodu. b) Lokalitet: Adic a Uzgoj običnog jelena na većoj površini ograđenog lovišta (oko 400 ha), zahtijevao je primjenu drukčijih tehničko-tehnoloških rješenja u odnosu na farmski uzgoj. Struktura i namjena površina u lokalitetu Adica Tablica 2. Šuma Čistine i livade Trstici Bare i kanali Oranice Ostalo Ukupno hektar a 192 53 58 34 47 8 392 Na šumom obraslom zemljištu, zastupljene su poglavito bagrem, euroamerička i bijela topola, a u manjoj mjeri vrba i lužnjak. Oranice su pretežito zasijane djetelinsko-travnom smjesom, a na manjim površinama siju se godišnje ratarske kulture, kao što su pšenica, repa i zob. Već tijekom ograđivanja, zatočen je veći broj jelenje divljači u lovištu. Budući da su na ogradi uređene uskočnice, jeleni i kasnije uskaču u ograđeno lovište i postupnim razmnožavanjem njihova se brojnost povećava, održavajući odstrel na razini 80—100 grla. |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 24 <-- 24 --> PDF |
u svom radu prikazali dinamiku i karakteristike individualnog porasta trofejne vrijednosti rogova u srednjodobnih i starih jelena poznatog identiteta i trofejnog potencijala preko 210 bodova, u baranjskom lovno-šumskom području. Osnivanjem ograđenog uzgajališta divljači u lokalitetu Šeprešhat, Šumarije Tikveš, učinjen je prvi korak u pripremi farmskog uzgoja jelena običnog; time su stvoreni odgovarajući uvjeti da se istraživanja o trofejnom razvoju jelenjih rogova prošire i na ovaj suvremen oblik uzgoja divljači uopće. To tim prije što je tjelesna masa farmski uzgojenih dvogodišnjih jelena u lokalitetu Šeprešhat približno za 50% veća (Brn a et al, 1989.), u odnosu na jelene iste starosne dobi uzgojene u otvorenom lovištu (B ranci i ć, 1980.). Prema autorima Cluton-Broc k et al (1982.), koji su utvrdili pozitivnu korelaciju težine i razvijenosti jelenjih rogova, pretpostavili smo da bi dinamika porasta trofejne vrijednosti rogova jelena u farmskom uzgoju mogla imati drukčiji svoj specifični tijek. Potencijalnom proširivanju spoznaje o porastu trofejne vrijednosti rogova jelena u različitim životnim uvjetima i oblicima uzgoja, pridonijelo je i osnivanje ograđenog lovišta površine oko 400 ha, na baranjsko-dravskom području, 1987. godine. Tijekom ograđivanja, a kasnije i uskakanjem, u ovom ograđenom lovištu ostali su zatočeni jeleni koji su odrasli u otvorenom lovištu u posve drukčijim životnim uvjetima. Iako se u oba navedena slučaja radi o ograđenim uzgajalištima divljači (farmski uzgoj na maloj i uzgoj jelena na većoj površini ograđenog |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 23 <-- 23 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 639.1 (c. elaphus L.) šum. list CXVII (1993) 109 PORAST TROFEJNE VRIJEDNOSTI ROGOVA JELENA U OGRAĐENIM UZGAJALIŠTIMA Jan BRNA, Đuro NIKOLANDIĆ, Branko UROŠEVIĆ* SAŽETAK: U ovome radu izneseni su rezultati istraživanja na baranjskom lovno-šumskom području: a) porasta tjelesne mase i trofejne vrijednosti rogova farmski uzgojenih jelena, b) porast trofejne vrijednosti rogova jelena u ograđenom uzgajalištu površine oko 400 ha. U rezultatima istraživanja istaknute su značajne razlike kojese javljaju u intenzivnijem porastu trofejne vrijednosti rogova u farmerskom uzgoju, u odnosu na jelene u otvorenom lovištu. U jelena odraslih u uvjetima otvorenog lovišta, a potom zatočenih žičanom ogradom, evidentiran je uglavnom godišnji pad u starih, i povećanje trofejne vrijednosti u srednjodobnih i mladih jelena. UVOD Jedan od temeljnih ciljeva lovnog gospodarenja u jelenskim lovištima je uzgojiti što veći broj trofejno vrijednih jelena. Pored ostalog, jedino je to objektivno mjerilo uspješnosti uzgoja, a uz to i presudbe pogodnosti prirodnih uvjeta u kojima jeleni žive. Metoda (formula), po kojoj se ocjenjuje trofejna vrijednost jelenjih rogova, propisana je od Međunarodnog savjeta za lovstvo (CIC). Prema toj formuli, rogovi jelena 210 i više bodova CIC-a spadaju u trofejno najvrijednije (odličje zlatne medalje). Lovna taksa za odstrel jelena trofejne vrijednosti rogova preko 210 bodova naglo se povećava, postižući iznose i nekoliko desetaka tisuća DEM (primjerice, svaki daljnji bod preko 230, povećava se za 3.000 DEM). Ovaj, sam po sebi upečatljiv podatak, pojašnjava zašto u lovnih stručnjaka i znanstvenika postoji povećani interes u istraživanju čimbenika koji najviše pridonose, odnosno utječu, na porast trofejne vrijednosti rogova u jelena. Općenito je poznato da cjelokupna razvijenost rogova ovisi od starosne dobi, ishrane i zdravlja, kao i naslijeđa jelena. Od nabrojanih čimbenika najviše su proučavani: porast trofejne vrijednosti glede starosne dobi jelena uopće, s posebnim osvrtom na životnu dob jelena u kojoj kulminiraju trofejne vrijednosti njihovih rogova (Hell, 1983, B r n a et al, 1990, N e č a s, 1959.). U tom smislu, posebice navodimo autore Brn a et al (1990.) koji su * Dr. Jan Brna, znanstveni suradnik, Mr. Đuro Nikolandić, znanstveni asistent, Ing. Branko Urošević, istraživač suradnik, »Hrvatske šume-< Uprava šuma Osijek. |