DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 20 <-- 20 --> PDF |
ne može uspijevati na konkretnoj lokaciji. Naravno, poznato nam je da su takve postaje izložene oštećenjima čovjeka u prvom redu, zatim od stoke i divljači i si., no to je jedini put ako hoćemo imati stvarne podatke a rizik smanjiti na minimum. Ako takve terenske, pokretne meteorološke postaje ne možemo uspostaviti tijekom cijele godine, bilo bi korisno kada bismo iste uspostavili tijekom vegetacijskog razdoblja ili barem za vrijeme ljetnih mjeseci (VI, VII, VIII), kad na krasu vladaju velike suše i visoke temperature. Na području GS Kontija Šumarija Poreč zelena duglazija dala je najbolje rezultate glede proizvodnje drvne mase, prirasta u debljinu i visinu, kao i uporabne vrijednosti drveta, posebice u građevinarstvu. Na onim lokalitetima krasa, čija su edafska i klimatska obilježja podjednaka kao što su u predjelu Kontija, zelenu duglaziju možemo preporučiti kao vrstu za pošumljivanje, jer je njena prednost u odnosu na crni bor očita. Dakako, općekorisne funkcije šume ni ovdje ne smijemo zanemariti. Općekorisne funkcije šume još uvijek nisu dobile onu valorizaciju u društvu koju zaslužuju. Moramo znati da život na našem zelenom Planetu ne bi opstao da nemamo šume. S tog razloga uvijek je potrebno i nužno istaknuti ulogu šume u životu uopće, a posebno čovjeka. Na degradiranom i devastiranom krasu i zelenu duglaziju trebamo smatrati pionirskom vrstom poput alepskog i crnog bora. Zadaća pionirskih vrsta leži u tome da poprave fizikalna i kemijska svojstva tla i da na taj način omogući autoktonim vrstama kao najstabilnijim elementima ekosustava krasa da ponovno zauzmu svoje mjesto, tj. da se obnove prirodne šume kao najstabilniji dio krajobraza. LITERATURA Anić, M., 1945.: Dendrologija, skripta, pp. 163, Zagreb. B a š i ć, F., 1977.: Tla sekcije Rovinj II (rukopis) Viša poljoprivredna škola Križevci. Bertović , S., 1975.: Prilog poznavanja odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta, biologica VII/2 89—215. Gračanin , M, 1951.: Sistematika tala. Pedologija III- dio, Zagreb. Horvat , A., 1965. a.:Pošumljivanje degradiranih površina sjetvom, Šum. list 5— —6., 213—225. Horvat , A., 1965- b.: Melioracije degradiranih šumskih terena, svezak I., krš, skripta pp 178, Zagreb. Klepac , D., 1963.: Rast i prirast šumskih vrsta drveća i sastojina, Zagreb. Marušić , R., 1987.: Plantažni i intenzivni zasadi četinjača brzoga rasta (duglazija, borovac, crni bor, korzički bor i brucijski bor). Diplomski rad, Viša šumarska škola u Karlovcu. Matić , S. & Prpić , B., 1983.: Pošumljavanje, Zagreb. Mar an dini, R., 1958.: La sperimentazione della Douglasia in Europa Monti e bosehi, 7—8., 346—352. Pa vari , A., 1958.: La Douglasia verde in Italia. Pranjić , A. & Lukić , N. 1990.: Razvoj stabala crnoga bora i hrasta medunca istarskog područja. Glasnik za šumske pokuse 26, Zagreb. Prpić , B., 1986.: Odnos hrasta crnike i nekih njegovih pratilaca prema vodi i svijetlu. Glas., šum. pokuse, posebno izdanje 2 69—77 Zagreb. Ra uš, Đ., 1987.: Šumarska fitocenologija, Zagreb. Š k o r i ć, A., et o 1987: Pedosfera Istre, Zagreb. Š panoi , Ž., 1992.: Zaštita prirode u općini Rab. Glasnik šum. pokuse 28: 49— —132, Zagreb. Toma še vic, A., 1990. a.: Cedars in Yugoslavia. International cedar syposium. 22—27 October 1990. Antalya Turkey, pp 7 ref. 10. |