DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Iz priloženih mjernih podataka vidljivo je da je na lokalitetu Kontije u 29. godini starosti zelena duglazija pokazala odličan uspjeh, te tako premašuje austr. crni bor u: — rastom u visinu u prosjeku za . . . 6,20 m — rastom u debljinu u prosjeku za . . 5,00 cm — prosječni volumen stabala za . . . 0,145 m3 — drvnom masom za 70,00 rhVha Dakako, i uporabna vrijednost zelene duglazije glede visine stabla, prsnog promjera, te pravnosti debla, daleko nadmašuje crni bor. RASPRAVA I ZAKLJUČCI Zelena duglazija unijeta je u Europu davne 1825. godine, kada su donesene prve manje količine sjemena. Kraj prošlog stoljeća počinje se jako upotrebljavati za pošumljavanje starog Kontinenta. Tako se unaša u Englesku, Belgiju, Holandiju, Njemačku, Francusku, Švicarsku i Italiju (R. Morandini). U Velikoj Britaniji Hummel F. C. i Chris te J. M. 1957. izdaju prirasno-prihodne tablice za četinjače. Prema tim tablicama na I. bonitetu u starosti od 60 godina, visina iznosi 33 m, a na petom bonitetu 21 m. U pedesetoj godini drvna masa na I. bonitetu iznosi 1080 m3, a na V. bonitetu 570 m3. A. P a v a r i navodi da je za područje Italije optimalna zona za duglaziju između hladne zone Castanetuma i tople zone Fagetuma. U našim se krajevima zelena duglazija po prvi puta unosi u sastojinskom obliku na području Šumarije Poreč u šumskom predjelu Kontija 1962.—1965. godine. Danas, nakon 29. godina, pionirski rad pošumljivanja u Kontiji upućuje na određena razmišljanja glede proširenja broja vrsta za pošumljivanje krasa. U konkretnom primjeru utvrdili smo nesumljivu mogućnost uzgoja zelene duglazije u zapadnoj Istri, što je svakako jedan mali, ali značajni pomak u proširenju izbora vrsta za pošumljivanje krasa. Dakako, šumarski stručnjak mora dobro procijeniti gdje se ova konkretna vrsta može unositi na temelju poznavanja biološko-ekoloških uzgojnih svojstava vrste koju unaša. Pretpostavka je da na prostranom području krasa Hrvatske još ima lokaliteta za uzgoj zelene duglazije, pa bi bilo korisno da se ova vrsta barem u pokusnom obliku počne u nas unašati. Primjer Kontije govori u prilog zelene duglazije u odnosu na crni bor, a i druge vrste koje su tamo unašane. Znamo da osim boljeg tla i klima ima veoma značajan utjecaj na uspijevanje zelene duglazije ,posebno relativna zračna vlaga. Svi relevantni klimatski elementi danas su dobiveni u najbližim meteorološkim postajama. Znamo da su te postaje udaljene od naših objekata ponekad desetak kilometara. Postavlja se pitanje valjanosti klimatskih podataka dobivenih na tim udaljenim postajama od objekata rada, jer je znano da se u našem radu moraju znati mikroklimatski uvjeti, koji se najčešće bitno razlikuju od makroklimatskih uvjeta. Da bismo imali prave meteorološke elemente trebali bismo kopirati razvijeni svijet i nastojati nabaviti pokretne terenske meteorološke postaje, koje bi nam dale prave podatke temeljem kojih bismo točno mogf?i znati da li s klimatskog aspekta određena vrsta može ili pak |