DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 13 <-- 13 --> PDF |
seca (srpanja) 17°C. Podnosi minimalne temperature i do —29°C. (B er tovi ć 1975.)- Pri tome valja znati da se u području prirodnoga areala javljaju klimatske rase različito prilagođene ekstremima. CRNI BOR (PINUS NIGRA ARN SSP. AUSTRALICA) Prirodno rasprostranjenje crnoga bora je južna Europa, sjeverozapadna Afrika i Mala Azija. Ima diskontinuirani areal. Može narasti preko 30 m. Prema Vidakoviću u Hrvatskoj imamo taxonomsku jedinicu ssp.austriaca, zapadni dio Hrvatske, Istra te ssp. dalmatica koja raste u južnoj Hrvatskoj, na otocima Brač, Hvar i poluotok Pelješac. Crni bor je relikt iz tercijara. U doba pliocena crni bor je uspijevao na lokalitetima gdje se i danas pojavljuje. U prirodnim uvjetima cvate u starosti od 15—20. godine, a u nekim prilikama i ranije. Cvate u svibnju. Češer sjedi na stapci. Sazrijeva u rujnu i listopadu druge godine, a otvara se u proljeće treće godine. Sjeme je 5—7 mm dugo, sivo, a krilca su dugačka 19—26 mm. Klije sa 6—8 kotiledona, a klijavost mu je u prvoj godini velika te iznosi 80—90%. Od 100 kg češera prosječno se dobije do 3,5 kg sjemena. Crni bor je jedna od najvažnijih vrsta za pošumljivanje suhih i kamenitih terena u području submediteranskog krasa. Svjetloljubljiva je vrsta. Otporan je na vjetrove, sušu, vrlo malih zahtjeva na kvalitet tla, a dobro podnosi i gradske uvjete. U jednom kg ima oko 53.000 sjemenki bez krilca (A n i ć 1946, V i d a k o v i ć ´ 1982.). RAD NA TERENU Šuma visokog uzgojnog oblika hrasta medunca i bijeloga graba u gospodarskoj jedinici Kontija posječena je tijekom II Svjetskog rata. Na tom terenu razvila se šikara, a mjestimično i panjača hrasta medunca i bijeloga graba, tj. devastirani oblik medunčeve šume. Obnova devastiranih stanja medunca i bijeloga graba otpočeta je 1962. g. na način da je iskrčena panjača medunca koja se nalazi na relativno dubokom i plodnom tlu. Iskrčena površina šikara obuhvatila je 181 ha, a krčenje je obavljeno teškim strojevima od 90—150 ks, traktorima TG-90, Ansaldo, s hidrauličnom daskom, te je na taj način obavljena priprema terena za uzgoj poljoprivrednih kultura, pšenice u 1962 .g. i 1963. g. (M a r u š i ć R.). Podizanje kultura četinjača: duglazije, borovca, brucijskog bora i korzičkog crnog bora obavljeno je 1964. g. ujesen, u brazde s razmacima 2 x 2 m. Dakle, po ha je sađeno 2.500 sadnica za duglaziju iznosila je dvije godine, kao i za crni bor. Sadnice duglazije nabavljene su u Institutu za četinjače u Jastrebarskom, kako to navodi R. Marušić u svom diplomskom radu 1987. g. i zaključuje da se prve 4 godine: duglazija nije osobito razvijala, da bi poslije 4-te godine razvoj i rast u visinu bio sve bolji (Tomašević 1990. a i b). USPOSTAVA POKUSNIH PLOHA U Gospodarskoj jedinici Kontija, Šumarija Poreč, odabrali smo dvije pokusne plohe, jednu u kulturi zelene duglazije i drugu u kulturi crnoga |