DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 129 <-- 129 --> PDF |
Osim ne baš hladnom vodom u Dunavu, moglo se osvježiti hladnim pivom podrumske temperature u gostionici »Čarda« na bačkoj strani, koju smo svi zvali »Kod Rakića«, jer je nekada davno vlasnik bio izvjesni gospodin Rakić. Kao klinci znali smo preplivati dunavac i onako goli i bosi zaputiti se, ne baš »grlom u jagode «, nego još gore, bosi i goli, samo u gaćicama, u slatke kupine i tisuće komaraca. Ništa nam to nije smetalo. Zamazana usta i ruke, ubode komaraca i ogrebotine trnja oprao je i »izliječio« prelijepi Dunav. Nešto nizvodno od Vukovarske ade nalazi se Pačji otok ili otočić Đaka kako ga je nazvao prof. dr. Đuro Rauš, te je to danas i službeni naziv. Površine je, pod šumom, oko 1 ha. S prekrasnom pješčanom plažom, za niskog vodostaja Dunava, površina mu iznosi i do 3 ha. To je najmlađi otočić na ovom dijelu Dunava. Na primjeru Đake objasnit ću nastanak ada. Za niskog ovdostaja iz Dunava izranjaju pješčani otoci. Ako na tu površinu padne sjeme vrbe, ono odmah počne klijati i naraste »malat«. Obično, gotovo 99% je to sjeme bademaste vrbe. Vrba brzo raste pa se za kratko vrijeme otočić zazeleni od nastalog »malata«. Vodostaj Dunava često oscilira, gotovo svakodevno. No ako vodostaj ostane tako nizak da iz vode vire samo tri vršna listića mladog stabalca, ono će preživjeti. Ako i druge godine visok vodostaj ne uništi novonastalu vegetaciju (malat), gotovo je sigurno da će ovdje nastati šibljak bademaste vrbe. Ako visok vodostaj prekrije i tu mladu šumicu, ona će nestati, ali na polegala stabalca vrbe taložit će se pijesak i mulj koji Dunav nosi, pa će to mjesto za sljedećega niskog vodostaja biti više nego prvi puta. Mi kažemo da otočić »raste«. Taj proces traje godinama. A onda, kada je otočić dovoljno narastao da rakita preživi i drugu vegetaciju, gotovo je sigurno da će ovdje biti šuma. Bademasta vrba doživi starost 10—12 godina. U toj dobi stabalca se ruše i izvaljuju na tlo. U međuvremenu ovdje se naselila i bijela vrba, možda pokoja crna topola. Bademasta vrba je odigrala svoju pionirsku ulogu i nestaje stvarajući pogodno tlo za dolazak drugih vrsta. Na kraju ćemo preko šume bijele vrbe s plavom kupinom imati šumu bijele vrbe i crne topole, zatim šumu crne i bijele topole ,da bismo na koncu imali šumu hrasta i jasena. Otočić Đaka sada je obrastao na najstarijem dijelu šumom bijele vrbe s plavom kupinom uz pokoje stablo crne i bijele topole. Na mlađem dijelu nalazi se šuma bademaste vrbe, najmlađi dio obrastao je trskom, a zatim dolazi čisti pijesak. Na sljedećoj slici vidimo taj slijed. Nerijetko, kada nema ljetne gužve, ovdje ćete naići na srneću divljač, koja dođe potražiti mir preplivavši dunavac. Odmah nasuprot Đake, na desnoj obali Dunava, nalazi se čuveno i omiljeno izletište Vukovaraca i stanovnika užeg i šireg područja nazvano Vučedoi. Vučedol je poznato arheološko nalazište čiji tragovi sežu sve do kamenog doba. Novouređeni dio krase vrlo lijep riblji restoran i velika sunčana terasa dijelom pokrivena trščanom nadstrešnicom da štiti od ljetnih žega. S terase je predivan pogled na Dunav i Bačku. Dunav je ovdje najširi u cijelom svom toku, oko 1,5 km. S terase se vide i dijelovi dva zelena otoka Skendre i Orlovnjaka. Stariji dio staroga naselja malo je zapušteniji, a krase ga jedna stara vila i nešto noviji dograđeni prostor. Između ta dva dijela je terasa, na kojoj su nekada lupali čaše i daše posjetitelji razdragani svirkom tamburice i violine (na uho) u rukama vještih svirača — Cigana iz bačkog sela Deronje. Znali su oni zasvirati i »U boj, u boj«, sve za pare. 215 |