DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 127 <-- 127 --> PDF |
NOSTALGIJA ZA ŠUMAMA I DUNAVOM Priča o Vukovarskim šumama s posebnim osvrtom na šume gospodarske jedinice »Vukovarske dunavske ade« Bio jednom jedan ... Tako započinju često sve bajke. Danas su vukovarske šume za njihove poznavatelje i zaljubljenike kao iz bajke. Nasilno otjeran od srbočetnika i srpske okupacijske vojske iz predivnib šuma istočne Slavonije, polako se osvješćujem. Polako kao prvo proljetno cvijeće počinjem promatrati sredinu oko sebe. U ovom trenutku čini mi se da mi je svejedno gdje se nalazim. Ovdje, na Mjesecu ili negdje u Hrvatskoj. Nema mojih divnih šuma uz Dunav i na obroncima Fruške gore. Meku i rahlu šumsku zemlju prosutu mirisnom vegetacijom zamijenio je tvrdi željezno-betonski pod i smrad izgorjelog ulja i metalne piljevine. Ponosna i šutljiva stabla bučni, hladni strojevi bez duše. Plavo, sunčano nebo zamijenio je prljavi strop, koji se od dima i prašine i ne vidi. Šume na području općine Vukovar nisu za laike bile vrijedne. Nažalost i među šumarima je bilo laika. Nitko, od manjeg broja takvih, nije računao na ekološku vrijednost tih šuma. Na području općine Vukovar, čija površina iznosi oko 600 km2, obraslo je šumom oko 10%. Nekada je obraslost šumom bila 30%. Desetljećima se »manje vrijedna šuma« krčila u korist plodnih oranica. Taj negativan tijek zaustavljen je između 50-ih i 60-ih godina ovog stoljeća. Šume vukovarskog ravnjaka po svojoj fitocenološkoj podjeli spadaju u šume hrasta lužnjaka i običnoga graba s cerom. Klima vukovarskog područja je oštra kontinentalna, s velikim ljetnim vrućinama i oštrim, hladnim zimama. Količina oborina iznosi oko 650 mm godišnje. Temperature su zimi i do —30 °C, a ljeti i do +35 °C. Srednja godišnja temperatura iznosi 11 °C. Vjetrovi koji ovdje pusu najčešće su zapadni i sjevero-zapadni, te zimi hladni sjeveroistočni vjetar košava. Takva klima utjecala je i na razvoj vegetacije ovog područja. Nadmorska visina kreće se oko 80—130 m. Geološka podloga je prapor i aluvijalni nanos. Od autoktonih vrsta drveća ovdje dolaze: hrast lužnjak (Quercus robur L.), hrast cer (Quercus cerris L.), obični grab (Carpinus betulus L.), malolisna lipa (Tilia cordata L.), bijela vrba (Salix alba L.), crna topola (Populus nigra L.) i bijela topola (Populus alba L.). Uneseni su još u 18. i 19. stoljeću: obični bagrem (Robinia pseudoacacia L.), crni orah (Juglans nigra L.), kanadska topola (Populus canadensis L.), američki jasen (Fraxinus americana L.) i neke druge vrste. Prema vrstama drveća uočava se velika raznolikost: od potpuno močvarne vrste bijele vrbe do vrste izrazito suhih podneblja — hrasta cera. Šume gospodarske jedinice »Vukovarske dunavske ade« rasprostiru se na površini oko 1800 ha, na dijelu Podunavlja od sela Borova do sela Šarengrada, u 213 |