DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 121 <-- 121 --> PDF |
UNPROFOR Mr. Cedric Thornberry zamjenik šefa misije i direktor za civilne poslove Ilica 207 4)000 ZAGREB Od početka SRPSKE agresije na Republiku Hrvatsku (1991, g. do danas) inženjeri i tehničari šumarstva i drvne tehnologije nastojali su svojim radom ublažiti posljedice barbarskog uništavanja prirode, šume i drugih stoljećima stvaranih i čuvanih spomenika kulture i ukupne baštine hrvatskoga naroda. Hrvatsko šumarsko društvo na svojoj 97. godišnjoj Skupštini održanoj 10. prosinca 1992. g. a u više navrata na sjednicama Upravnog odbora, razmatrana su stanja — posljedice u šumarstvu i preradi drva, ratom izazvanih. U radu Skupštine sudjelovalo je 208 delegata, koji su izrazili mišljenjee i stavove 2.500 članova društva, i najneposredni´je interese 70.000 djelatnika zaposlenih u šumarstvu i preradi drva Hrvatske. Šumarski i drvno-tehnološki inženjeri i tehničari Hrvatske od 1846. godine organizirani u staleško — stručno Šumarsko društvo, najizravnije su svojim upornim radom utjecali donošenjem ZAKONA O ŠUMAMA i drugih normi, na državne organe TROJEDNE KRALJEVINE HRVATSKE, Slavonije i Dalmacije, bivše AUSTRO-UGARSKE (1846—1918.), kraljevine JUGOSLAVIJE (1919—1940.) NEZAVISNE DRŽAVE HRVATSKE (1941—1945.), bivše SOCIJALISTIČKE FEDERATIVNE REPUBLIKE JUGOSLAVIJE (1945—1989.) i sadašnje suverene REPUBLIKE HRVATSKE i na taj način dali su veliki doprinos za očuvanje naših šuma uz primjenu šumarske znanosti i prakse u ostvarivanju mogućih ciljeva i u dugoročnom razvoju šumarstva, čovjekovog okoliša i prerade drva — industrijske i zanatske proizvodnje. Putem znanstveno stručnog glasila »ŠUMARSKOG LISTA« koji neprekidno izlazi 116 godina (od 1877. g.) domaća i stručna javnost u EUROPSKIM državama i određenom broju država na drugim kontinentima (SAD, Kanada i dr.) upoznata je sa dostignućima šumarske znanosti struke i prakse u Hravtskoj. Od ukupne površine Hrvatske šume se nalaze na 40%, što je znatno iznad europskog prosjeka. Raznolikost naših šuma ima značajan utjecaj na mikroklimatske, ekološke i opće uvjete za održavanje biljnog i životinjskog svijeta našeg i šireg područja. Upravljanje i racionalno gospodarenje šumama obavlja se u skladu ZAKONA O ŠUMAMA i drugih odgovarajućih propisa. Šume i šumska zemljišta naše države su prirodna i obnovljiva bogatstva. Šume su radi svoga gospodarsko-ekološkog značenja od posebnog interesa za državu, i prema USTAVU REPUBLIKE HRVATSKE imaju njenu osobitu zaštitu. Prema Zakonu o šumama Republike Hrvatske, (Narodne novine bro´j 51,90.) sve bivše društvene šume su državne šume Republike Hrvatske. Državnim šumama u Republici Hrvatskoj gospodari J. P. »Hrvatske šume«. Danas Javno poduzeće »Hrvatske šume« (direkcija — uprave šuma — šumarije) dužno je uskladili svoje programe i planove s postojećim Zakonom o šumama i odgovarajućim odlukama nadležnih organa i u tim zadanim okvirima izvršavati tekuće zadatke gospodarenja šumama. 207 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 122 <-- 122 --> PDF |
Stručnim službama Javnog poduzeća »Hrvatske šume« direkcije i uprava šuma: Vinkovci, Osijek, Požega, Bjelovar, Sisak, Karlovac, Ogulin, Gospić i Split, onemogućeno je operativno djelovanje na primjeni ZAKONA O ŠUMAMA i realizaciji operativnih zadataka na teritoriji UNPA i RUŽIČASTIH ZONA, zato predlažemo nadležnim organima UNPROFORA da odmah osiguraju nužne pretpostavke za redovno izvršavanje zadataka stručnim službama Javnog poduzeća »Hrvatske šume«. Pretpostavljamo da bi se uz angažiranost UNPROFORA uspjelo sa šumarskim organizacijama i lokalnim vlastima dogovoriti, kako pristupiti realizaciji zadataka iz PROGRAMA — PLANOVA za zaštitu, uzgajanje i iskorišćivanje šuma u navedenim zonama. Uvjereni smo da bi veći broj inženjera i drugih djelatnika prihvatili ova´j naš prijedlog i zajedno sa stručnom službom J. P. »Hrvatske šume« izradili odgovarajuće operativne planove, kojima se može osigurati potrajnost u gospodarenju šumama na cijelom teritoriju Hrvatske. Posebno želimo naglasiti da već više godina redovno pratimo propadanje šuma u Europi i naših vrijednih šuma hrasta lužnjaka (u svijetu poznato drvo pod nazivom Slavonska HRASTOVINA) i naročito ugrožene jele u vrlo visokom postotku bolesnih stabala, i kada se primjenjuju redovne stručne intervencije i druge mjere. Nije potrebno nikome dokazivati koliko su šume više ugrožene ako se ne primjenjuju znanstveni — stručni i zakonom utvrđeni postupci u gospodarenju šumama, što je sada slučaj sa 40% šuma Hrvatske, koje se nalaze na teritoriju takozvanih ZONA. Šume i agroekosustavi značajno su opterećeni različitim otrovima, a stanje oštećenosti naših šuma vrlo je blizu stanju u industrijski razvijenim europskim zemljama. Neki dijelovi šuma su potpuno uništeni eksplozijama skladišta municije (Bedenik, Delnice), u dijelovima šuma na granici ružičastih i UNPA zona stradalo je mnogo vrijednih šuma — stabala od mina, granata, a pouzdano se zna da su bespravno vršene sječe u Baranji, Spačvi, Međustrugovima, Banovini, Kordunu, Lici, Dalmatinskoj zagori i Dubrovačkom području i time još više je ugrozilo opstanak ovih naših šuma, generacijama šumarskih stručnjaka čuvanih i uzgajanih. Zaštitne šume, Nacionalne parkove, Rezervate — Plitvička jezera, Paklenicu, Kopački rit, Prašnik i niz drugih ugroženih prirodnih, kulturnih i općih vrijednosti hrvatskoga naroda, nužno je bez odlaganja zaštiti svim raspoloživim sredstvima i osigurati izravnu primjenu Zakona Republike Hrvatske. Napominjemo da nismo utvrdili konačne visine šteta zbog srpske agresije u šumarstvu i preradi drva — no već do sada prikupljeni podaci govore o izravnim štetama u šumarstvu više stotina milijuna dolara, a neizravne (ako množimo sa najnižim koeficijentom) visine šteta iznosa više milijardi dolara. Evidentirane i procjenjene štete u drvnoj industriji također iznose više milijardi dolara. Stručne službe nadležnih organa i dalje rade na utvrđivanju šteta. S teritorija UNPA i RUŽIČASTIH ZONA još uvijek nemamo potrebne podatke — informacije i zato nismo u mogućnosti objektivno utvrđivati stanja i posljedice u šumama i drugim objektima. Očekujemo izravniju suradnju između nadležnih organa UNPROFORA i HRVATSKE i konkretna rješenja koja će omogućiti operativno djelovanje u cilju |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 123 <-- 123 --> PDF |
zaštite šuma, okoliša, ic unapređenja i razvoja šumarstva i prerade drva na ci jelom teritoriju Republike Hrvatske. Ovim pismom šumarska struka želi iskazati svoju spremnost za izravniju suradnju na utvrđivanju rješenja za primjenu zakona i dostignuća šumarske i drvnotehnološke znanosti i prakse u granicama Republike Hrvatske. Predsjednik Upravnog odbora Adam Pavlović, dipl. inž., v.r. Ad. 4d-h) Potrebna objašnjenja i odgovore za naevdena pitanja dao je Ivan Maričević i nakon toga su prihvaćeni prijedlozi: — Nastaviti aktivnosti preko odvjetnika i neposredno za ubrzanje sudskog postupka za iseljenje Tehnološkog fakulteta i Knjižnice grada Zagreba iz Šumarskog doma. Također je potrebno i dalje inzistirati na rješenjima u Šumarskom domu, koja će prvenstveno biti u funkciji unapređenja šumarske i drvno tehnološke struke. — I u 1993. godini osigurati doprinos HŠD-a za redovnije tiskanje časopisa DRVNE INDUSTRIJE. — Pisma prof. dr. Ivana Mikloša i dr. Jakova Marinovića su pročitana i nakon rasprave prihvaćeni su prijedlozi da nije nužno organizirati posebne aktivnosti jer su s tim problemima upoznati nadležni organi određenih institucija, a i pojedine osobe po želji autora pisama. — Nabava i distribucija tisaknica — obrazaca za potrebe šumarskih organizacija sve je više upitna iz više razloga. Stručna služba HŠD-a inicirala je određene razgovore sa Stručnom službom J. P. »Hrvatske šume« i očekujemo pozitivnija i racionalnija rješenja toga problema. — Rasprava o prethodnim problemima za organiziranje 150-obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva u 1996. godini, obvezala je Stručnu službu i predsjednika da za slijedeću sjednicu pripremi određene teze za raspravu. Na kraju sjednice prihvaćen je prijedlog da se na ulazu u zgradu stavi nova tabla sa naznakom IT i punim nazivom naše organizacije. Zapisnik sastavio: Predsjednik Ivan Maričević, dipl. inž. v. r. Adam Pavlović, dip. inž. v. r. |