DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Podatke ovih stanica koristili smo iz razloga što su one najbliže istraživanom području, tj. naše plohe nalaze se gotovo u sredini između Poreča i Rovinja. Iz priloženih klimadijagrarna lako možemo uočiti najrelevantnije meteorološke elemente. Tako vidimo da su neznatne razlike u srednjim godišnjim temperaturama zraka, kao i srednjim temperaturama zraka po godišnjim dobima za obe meteorološke postaje. Razlike za mjesečnu i godišnju relativnu vlagu zraka za meteorološku postaju Rovinj i za meteorološku postaju Poreč su neznatne, tj. za postaju Rovinj nešto su malo veće. Srednja mjesečna i godišnja količina oborina za postaju Rovinj i za meteorološku postaju Poreč pokazuju minimalne razlike. Nešto više padalina imamo u Poreču tijekom godine, te tijekom zimskog, proljetnog, ljetnog i jesenskog razdoblja. Za meteorološke postaje Poreč i Rovinj relativna vlaga zraka i količina padalina u vegetacijskom razdoblju (IV—IX mj.) za godinu 1964. i 1965., kada su kulture sađene i preživjele dva vegetacijska razdoblja, gotovo su podjednake. Ovo naglašavamo zbog boljeg uvida u klimu zapadnog dijela Istre, kako bismo dali do znanja da je razlika u klimi ovog dijela u odnosu na najveći dio kraških prostora sasvim nešto drugo. Po našem mišljenju klimatskim prilikama koje vladaju u vegetacijskom razdoblju, posebno u VI, VII i VIII mjesecu, možemo zahvaliti i postignute uspjehe, posebice kod zelene duglazije (Tomaševi ć 1990.). Iz priloženih dijagrama uočavamo da područje Rovinja i Poreča nema SUŠNOG RAZDOBLJA TIJEKOM LJETNIH MJESECI, za razliku od najvećeg dijela meteoroloških postaja diljem našeg priobalnog područja. Dakako, ovaj podatak je itekako bitan za naše pionirske radove kod pošumljivanja, jer je sušno ljetno razdoblje najčešći razlog neuspjeha ranijih pošumljivanja (B e r t ović 1975). OPĆI PODACI O ZELENOJ DUGLAZIJI I CRNOM BORU Zelena duglazija — obična američka duglazija Pseudotsuga menziensii (Mirb.) Franco (P. roxifolia (Lamb.) Britt.), (P. douglasii (Lindl.) Cam), (P. mucronata Sudw.), rasprostranejna je u zapadnom dijelu SAD i britanskoj Kolumbiji u Kanadi. U smjeru sjever — jug rasprostranjena je na dužini od preko 5.500 km. U visinu siže od razine Tihog oceana pa sve do 3000 n/m. Doživi starost od preko 700 godina, naraste do 100 m u visinu i do 4 m u promjeru. Cvjeta u travnju i svibnju, a sjeme dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna. Dva tjedna nakon dozrijevanja obavlja se trušenje češera. Počinje fruktificirati već u desetoj godini, a obilno počinje rađati sjemenom između 20. i 30. godine. Periodicitct punog uroda javlja se svake 5—7. godine i ima veliku klijavost. Brzog je rasta i daje veliku drvnu masu. Za uspješan razvoj traži bolja duboka i vlažna tla, te veliku zračnu vlažnost. Kod nas ovu vrstu susrećemo po parkovima, a u naše prostore unošena je prije 100 godina (A n i ć 1946, Vidakovi ć 1982.). U svom prirodnom arealu dolazi u umjerenom području, koje obilježavaju brdski tereni, plodne doline, te pjeskovita ilovasta glinasta tla. Srednja godišnja temperatura kreće se od 10—15°C, najhladnijeg mjeseca (siječnja) —3°C, najtoplijeg mje 98 |