DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 108 <-- 108 --> PDF |
PREDAVANJE DR. JURE MEDVEDOVIĆA O INDEKSIMA POVOLJNOSTI KLIME (održano 1. travnja 1993. g. u Šumarskom domu) Predavanju s raspravom bili su nazočni brojni šumarski stručnjaci i znanstvenici Šumarskog fakulteta, Prirodoslovno-matematičkog fakulteta, Šumarskog instituta, Državnog hidrometeorološkog zavoda, zatim direktor Direkcije »Hrvatske šume«, doministar za šumarstvo, jedan znanstvenik s dvostrukim doktoratom i jedan akademik. U raspravi nakon predavanja postavljena su mnoga pitanja na koja je predavač odgovorio, a cijela se rasprava može razvrstati na »povoljnost klime u tri karakteristična, međusobno udaljena područja, i to: Panonsko, Gorsko-kotarsko i Južnodalmatinsko. U panonskom dijelu Hrvatske, dominantan je indeks povoljnosti KL-13 (65% povoljnosti od indeksa najveće povoljnosti, KL-10). Izgleda nevjerojatno, da je u svijetu čuvena Slavonska hrastovina mogla izrasti u uvjetima osrednje povoljnosti. Mogla je zato, jer je u Panonskoj nizini glavni ekološki činilac voda u tlu, a ne klima. Klima je uvjetovala razvoj vegetacije stepa, gdje travnate biljke, kao žitarice, završe životni ciklus prije ljetnih vrućina. Šumsko drveće se tada snabdijeva vodom i iz tla, a ne samo iz atmosfere. U novije vrijeme, nakon meliorativnih zahvata i regulacije vodotoka, promijenio se vodni režim staništa i time više nije presudni ekološki činilac, već je to klima. Posljedice toga su propadanje lužnjakovih sastojina, izostanak uroda sjemena i otežana obnova šuma. U Gorskom kotaru nalaze se najvrednije visokoproduktivne šume, a indeksi povoljnosti klime su od najnepovoljnijih do srednje povoljnih (10—50% od najveće povoljnosti). Glavna vrsta drveća je jela. Jela u Gorskom kotaru raste u šest različitih pluviotermičkih povoljnosti klime, i u svima je glavna vrsta šumske zajednice. I druge vrste drveća rastu u više različitih povoljnosti, ali nisu svugdje glavna, karakteristična vrsta asocijacije. U Gorskom kotaru je niska vrijednost povoljnosti klime, a kako i ne bi bila uz tako puno kiše, a tako malo topline. To ne smanjuje prirodnu vrijednost Gorskog kotara, jer kada je lijepo vrijeme, onda njegova ljepota daleko nadilazi ljepotu svih prostora najpovoljnije klime. Sav živi svijet može izdržati nepovoljne vremenske prilike na kojem živi, ali takav život prilagodbe traži napor i gubitak jedinki. Među svim vrstama, jela ima po nečem značajnom, poseban položaj. To je ICV = prosječna genetska masa po kromosomu (Drušković, Biološki vestnik Br. 36, Ljubljana 1988). Od svih vrsta drveća jela ima najvišu ICV vrijednost, koja iznosi 205,13 a za hrast kitnjak ta je vrijednost samo 21,67. Navodi se usporedba s kitnjakom radi toga, što pojas kitnjakovih šuma pripada indeksu najpovoljnije klime. Vrijednosti ICV se za sada ne mogu dovesti u međuovisnost s klimatskim prilikama i zdravstvenim stanjem jele, ali će se moći dovesti u vezu nakon sustavnih istraživanja šumske mikroklime u Hrvatskoj. |