DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Dakle nema adekvatne postaje za čije bi podatke mogli reći da su pouzdani i reprezentativni za klimatske prilike na Bilogori, Zato bi podaci u blizini ove lovačke kuće za relativno kratko vrijeme omogućili određivanje međusobne veze između standardnih klimatoloških podataka i podataka mikroklimatskih mjerenja s jedne strane, i reprezentativnost naših podataka s postaja lociranih »iza« i »ispred« Bilogore za prilike na samoj Bilogori. Odgovarajuće mjesto za postavljanje postaje postoji tu u blizini, potrebni instrumenti mogu se nabaviti, a njihova montaža i poduka motritelja rutinski je zadatak za naše stručnjake. Koristim ovu priliku da podsjetim da je osnovni zadatak nacionalne meteorološke službe prikupljanje i obrada meteoroloških podataka iz mreže postaja, a uvjete kako za mjerenja tako i gustoću mreže postaja definira i propisuje Svjetska meteorološka organizacija (WMO), a članice to provode u djelo. Standardne podatke osim meteorologa koriste i stručnjaci drugih profila, mi ih zovemo korisnicima. Međutim korisnici često imaju specifične zahtjeve koje Služba može ostvariti, ali nisu njezini redovni zadaci i tada dolazi do međusobne suradnje s raznim institucijama. Takav način suradnje postojao je i do sada, i ostvarivao se više ili manje uspješno, no mislim da će biti još prisutniji u budućnosti. Takav način suradnje koristi se i u zapadnoeuropskim zemljama i daje dobre rezultate. Jedan prijedlog takvog tipa suradnje ponudili smo putem Hrvatskog klimatskog programa 1991. godine. No došao je rat i sve ostalo i pomalo se zaboravilo na taj prijedlog. Možda je upravo ovo pogodan trenutak za ponovno razmatranje tog prijedloga, jer postoje dijelovi koji su izuzetno interesantni upravo za šumarstvo. Nezaobilazna je tema kad god je riječ o istraživanju novac. Često je prisutna dilema isplati li se ulagati u meteorološka ili u vezi s tim interdisciplinarna istraživanja. Kod nas još nisu rađene cost/benefit analize, no spoznaje i iskustva drugih pokazuju da se ulaganja uvijek višestruko isplate. NAKON ODRŽANIH REFERATA, U RASPRAVI O POTREBI OSNIVANJA KLIMATOLOŠKIH POSTAJA, SUDJELOVALI SU OVI SUDIONICI SASTANKA O BILOGORI: Dr. M. Harapi n referate ocjenjuje kao vrijedan doprinos uvođenja suvremenih metoda u znanstvena istraživanja i podržava inicijativu za osnivanje klimatoloških postaja ne samo na Bilogori, već prema mogućnostima i drugdje, pogotovo u nizinskim šumama, u vegetacijskoj zoni hrasta lužnjaka. Znanost u Hrvatskoj trebala bi biti na Europskoj i svjetskoj razini, jer je to jedan od uvjeta za pristup u Europsku zajednicu. Za poznavanje razvojnog ciklusa šumskih štetnika i mogućnost prevencije, mi moramo svakako poznavati klimu u sastojinama, šumsku mikroklimu, jer ona presudno utječe na njihovu pojavu, pa time i na intenzitet oštećenja šuma. Mr. I. V o 1 f smatra da su uvjeti osnivanja klimatološke postaje, koje navode stručnjaci Državnog hidrometeorološkog zavoda prihvatljivi, a postaje su potrebne radi toga da istražimo uzroke izostanka uroda šumskog sjemena unatoč obilnoj cvatnji šumskog drveća, a i zato da možemo uspješno suzbijati pepelnicu. Procje njuje se, da 50% prirasta drvne mase hrasta lužnjaka, zavisno od lokaliteta i mikroklimatskih osobina, stagnira zbog pepelnice. Ako će nam novoosnovane po staje omogućiti da dođemo do novih, dosad nepoznatih spoznaja o uvjetima život ne sredine, onda ni jedna cijena nije previsoka za osnivanje postaja. Ne samo na Bilogori, već i u zoni lužnjakovih šuma potrebno je osnovati postaje, i svakako izraditi program osnivanja postaja u cijeloj Hrvatskoj. 191 |