DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 102     <-- 102 -->        PDF

Komparativna istraživanja klime na otvorenom prostoru i u šumskoj sastojini
bila bi temelj za utvrđivanje pluviotermičkih indeksa povoljnosti klime za šumsku
vegetaciju Bilogore. Karta povoljnosti klime za vegetaciju Hrvatske prikazuje i
povoljnost klime i za Bilogoru, ali samo u kontekstu ideje o povoljnosti klime, a
ne može se koristiti za utvrđivanje povoljnosti klime određenih šumskih sastojina,
jer je kao i Atlas klime izrađena u mjerilu 1 : 1,350.000. Povoljnost klime za Hrvatsku
je utvrđena na temelju brojnosti članova biocenoze, a indeks najveće povoljnosti
klime je utvrđen hipotezom najveće brojnosti članova biocenoze, koja je
potvrđena središnjim položajem pluviotermičkog, tj. oborinsko-temperaturnog kvocijenta
u nizu od 19 članova niza. Pojam pluviotermije je poznat već više decenija,
a njegova primjena za utvrđivanje povoljnosti klime je novouvedeni pojam
(1992.) koji je zajedno sa kartom indeksa objavljen u časopisu »RADOVI« br. 1
volumena 27, Šumarskog instituta, Jastrebarsko, (1993).


Klimatološka postaja na Bilogori omogućila bi nam spoznaju ne samo idejne,
već i stvarne povoljnosti klime Bilogore tako, da provedemo izmjeru »na mjestu«.
Komparacijom općeklimatskih i mikroklimatskih vrijednosti izradili bi faktor
pretvorbe jednih vrijednosti u druge, i to zasebno za pojedine dobne razrede šumskih
sastojina. Postoji stvarna mogućnost da ćemo u skoroj budućnosti unutar
jednog, dosad utvrđenog općeklimatskog indeksa, moći izračunati stvarni, »sastojinski
« indeks povoljnosti klime. Faktorom pretvorbe mogla bi se izračunati povoljnost
klime i drugih sastojina udaljenih od postaje na Bilogori, tako da se u
račun uzmu podaci mikroklime, zatim podaci neke najbliže meteorološke postaje
i faktor pretvorbe klimatskih u mikroklimatske podatke.


Za istraživanje klimatskih prilika jedna postaja bi imala veliki značaj, ali nikako
ne bi bila dovoljna za potpuno saznanje o klimi Bilogore, a pogotovo ne i
područja Uprave šuma Bjelovar, Osnivanje većeg broja postaja se ne predlaže,
ali se zato predlaže primjena aerofotometode u kombinaciji sa klimatološkom
postajom. U šumarstvu je i do sada bila primjenjivana, ali premalo korištena
aerofotometoda i interpretacija snimaka i to najviše radi visokih troškova snimanja
i radi neodgovarajućih mjerila snimaka. Dosadašnja aerofotosnimanja
zrakoplovima, helikopterima i satelitima provedena su ne samo za šumarske, već
i za druge potrebe, te se šumarstvo moralo prilagođavati postojećem stanju i nije
dobilo dovoljno važnih informacija.


U novije vrijeme ulažu se napori za iznalaženje mogućnosti snimanja šumskih
sastojina isključivo za potrebe šumarstva, tako da se snimanje provodi iz malih
udaljenosti od objekta snimanja, tj. iz malih visina. Takvim snimanjem bi se
dobio snimak detalja sastojine, pojedinog određenog stabla ili krošnje, a prema
potrebi i pojedinih vegetativnih i generativnih dijelova biljnog organizma. Snimanje
bi se provodilo osobnim uređajem za aerofotosnimanje, uz daleko manje troškove
u usporedbi sa drugim metodama snimanja, a uz znatne prednosti za interpretaciju
šumske vegetacije, ekoloških prilika i zdravstvenog stanja šuma. Za snimanja
se ne bi kao dosad koristile letjelice, već bi se kamera pomoću specijalnog
uređaja podigla na željenu visinu, snimala bi izabrani a ciljni objekt i vratila bi se
na Zemlju.


Najviši stupanj opravdanosti osnivanja Klimatološke postaje na Bilogori postiglo
bi se tako, da osim mjerenja vrijednosti klimatskih elemenata, provodimo i
snimanje iz zraka nekih određenih objekata. Jedan objekt je snimanje prostora
iznad klimatološke postaje, a drugi je sastojina iznad mikroklimatskih postaja.
Snimanje bi se provelo realnim i infra-kolor filmovima, a u vrijeme snimanja


188