DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1993 str. 101 <-- 101 --> PDF |
Dr. Juraj Medvedović, šumarski institut, Jastrebarsko KLIMA JE GLAVNI ČINILAC U RASPROSTRANJENOSTI ŠUMSKIH ZAJEDNICA Šumske zajednice na Bilogori su, kao i drugdje u Hrvatskoj, klimazonalnog karaktera što znači da je klima onaj glavni ekološki činilac, koji odlučuje o njihovom flornom sastavu, izgledu i njihovoj rasprostranjenosti. Šumske zajednice Bilogore prikazane su na kartama mjerila 1 : 10.000, 1 : 25.000, 1 : 50.000 i 1 : 100.000, kao i na vegetacijskim profilima u vertikalnom presjeku, što je objavljeno u znanstvenim edicijama, i zato se ovdje njihov sadržaj i opis ne prikazuju. Prilikom istraživanja uvjeta životne sredine šumskih zajednica, za opis klimatskih prilika korišteni su podaci klimatoloških postaja. Klimatološke postaje se nalaze u svim većim mjestima Hrvatske, jer je u vrijeme njihovog osnivanja bilo najvažnije da se vrijednosti klimatskih elemenata i pojava izmjere u urbanim sredinama. Rijetke su postaje u šumskim prostorima, kao što su na pr. Sljeme- Puntijarka na Medvednici, Zavižan na Velebitu ili Risnjak u Gorskom Kotaru. Premda klimatološke postaje u urbanom okruženju daju vrlo vrijednu informaciju 0 klimatskim zbivanjima pa tako i o klimi u šumi, ipak one prikazuju samo opća, globalna zbivanja u atmosferi, a ne zbivanja u nekoj određenoj šumskoj zajednici ili sastojini. Osim podataka klimatoloških postaja, za istraživanja se koristi Atlas klime, koji prikazuje klimatske osobine i onih prostora, gdje nema klimatskih postaja, ali i Atlas daje opću informaciju jer je za Hrvatsku objavljen u mjerilu 1 : 1,350.000. Kada bi mi, šumarski stručnjaci i znanstvenici, kao i stručnjaci i znanstvenici Državnog hidrometeorološkog zavoda imali barem jednu klimatološku postaju na Bilogori u šumskom okruženju, osnovanu prvenstveno za potrebe istraživanja u šumarstvu, ubrzo bi, već u istoj godini njenog osnivanja dobili toliko vrijedne podatke, da bi pomoću njih mogli doći do novih, dosada nepoznatih saznanja o životnim prilikama šumske vegetacije. Šumari bi dobili informaciju o onim vrijednostima klimatskih elemenata i pojava, koje između ostalih, odlučuju o flornom sastavu šumske vegetacije, o fenofazi listanja, cvatnje i plodonošenja, kao i o razlozima pojave šumskih štetnika ili izostanka uroda šumskog sjemena. Meteorolozi bi dobili još jednu postaju u nizu dosad postojećih, i time bi dali svoj doprinos razvoju struke i znanosti ne samo meteoroloških, već i svih onih znanosti, koje koriste meteorologiju za svoja istraživanja. Budući da smo utvrdili, da se opća klima razlikuje od klime u šumi, neophodno je osim općeklimatske, osnovati i mikroklimatsku postaju. Stoga su neovisno o mogućnostima osnivanja općeklimatske, već osnovane tri mikroklimatske postaje na Bilogori u blizini ove šumarske kuće, i to jedna osnovana u mladoj, a jedna u srednjodobnoj i jedna u staroj sastojini, sve u šumskoj zajednici Carici pilisae- Fagetum. Kada bi osnovali i jednu klimatološku postaju također u blizini ove šumske kuće, isto tako u šumskom okruženju, ali izvan sastojina, mogli bi provesti komparativna istraživanja općeklimatskih prilika Bilogore i mikroklimatskih prilika u određenim šumskim sastojinama Bilogore. Time bi dobili one različitosti u vrijednostima izmjerenih veličina, koje prozlaze iz prisutnosti šume i njenog utjecaja na opću klimu. Naime, opća klima je posljedica atmosferskih zbivanja nad kontinentalnim i oceanskim prostranstvima, dok je mikroklima, tj. klima u šumi, posljedica opće klime i utjecaja šumske sastojine. 187 |