DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 88 <-- 88 --> PDF |
IN MEMORIAM IVAN SAMARŽIJA šumarski tehničar (1934—1992.) Od zadobivenih teških povreda u prometnoj nesreći umro je 20. srpnja u riječkoj bolnici naš dragi Ivica nakon dugotrajne grčevite bezuspješne borbe liječnika za njegov život. Rođen je u dubokim njedrima naše najljepše planine Velebit u mjestu Krasno iz kojega su već iznjedrili mnogi poznati šumarski stručnjaci. Po završetku osnovnog školovanja u svom rodnom mjestu upisuje se na srednju šumarsku školu u Karlovcu koju završava uz veliku potporu i odricanje svoje majke i braće. Svjestan takvog stanja Ivica je dobar dio sredstava za školovanje priskrbio svojim radom u šumi za vrijme ljetnih praznika. Odmah po završetku školovanja zapošljava se sredinom 1955. g. u Šumariju Krasno na određeno vrijeme gdje prvenstveno radi na poslovima uređivanja i uzgajanja šuma. Slijedi odlazak na služenje vojnog roka, pa ponovni povratak na posao u Šumariju Krasno. Početkom 1959. g. položio je stručni ispit za zvanje pristava, a sredinom te godine prelazi na rad u Šumariju Crikvenica gdje će ostati do kraja svog života. Za cijelo vrijeme rada u Šumariji Crikvenica vodit će referadu uzgajanja i zaštite šuma u kojoj će doći do punog izražaja njegove stručne sposobnosti i urođeni afinitet za ove šumarsske discipline. U sklopu njegovih poslova pripada i rasadničarska proizvodnja koja se provodi u poznatom rasadniku »Podbadanj« u Crikvenici velike reputacije još od njegovog osnutka tijekom 1908. g. od strane A. Kaudersa uvaženog šumarskog stručnjaka naročito za pitanje krša. U njemu se proizvode velike količine sadnica za radove na pošumljavnju krša, a također i raznovrsne ukrasne sadnice za parkiranje urbanih prostora i ugostiteljskih objekata. Osim vođenja radova u rasadniku slijedi njegov angažman na radovima pošumljavanja krša osnivanjem kultura i parkiranja okoliša većih ugostiteljskih objekata i kompletnih turističkih naselja. Zahvaljujući upravo njegovom samoprijegornom radu, koji je često zahtjcvao cjelodnevni boravak na terenu kao i u dane tjednog odmora, uspjeh nije izostao. Osim toga uspješno je obavio radove pošumljavanja u visokoj šumi na većim kompleksima degrediranih i neobraslih površina prvenstveno sa smrekovim sadnicama u sklopu radova očetinjavanja. Uz ove poslove također je angažiran na provedbi doznake stabala kao i ostalih uzgojnih radova uključujući i zaštitu šuma. Za postojeće kulture na kršu trebalo je uspostaviti djelotvornu protupožarnu zaštitu, naročito u vremenu ekspanzije turističkog prometa. Ovog odgovornog posla prihvaća se Ivica, pa je uz punu koordinaciju s dobrovoljnim vatrogasnim |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 89 <-- 89 --> PDF |
društvima na terenu postignuta visoka razina protupožarne zaštite šuma na kršu. Zbog uspješnije suradnje ovih činitelja na terenu Ivica je postao članom općinskog vatrogasnog saveza. U područnom vrlo aktivnom šumarskom društvu bio je također aktivan, pa je u više navrata bio biran u njegov upravni odbor. Kratko razdoblje od 1985—1990. god. raspoređen je na poslove referenta pripreme i doznake stabala u OOUR-u Uzgoj i zaštita šuma Novi Vinodolski nakon što je ukinuta Šumarija Crikvenica. Međutim, početkom prošle godine po osnivanju jedinstvenog Poduzeća raspoređen je na mjesto pomoćnika upravitelja ponovno osnovane Šumarije Crikvenica koja gospodari cjelokupnim kraškim područjem Općine Crikvenica uključujući i rasadnik »»Podbadanj«. Na tom mjestu ostat će do kraja svoje nasilne smrti. Kao čovjek Ivica je bio vedre naravi, otvorena srca i uvijek je za svakoga pronalazio prave riječi utjehe i ohrabrenja. Prisjećajući se znatnog razdoblja njegovog životnog puta na paklenoj vrućini crikveničkog groblja, među velikim brojem šumara, još uvijek mi odzvanjaju tople riječi oproštaja njegovog kolege Ante Vlastelića. Mislio sam tada kako život i djelo našeg Ivice nikako ne zaslužuju da ih prekrije zaborav, jer se ne smije obistiniti misao Frana Alfirevića po kojoj je: »Smrt u zaboravu, a ne u faktu smrti; čovjek je mrtav, kada ga se više nitko ne sjeća«. Naprotiv naš Ivica neće biti nikada zaboravljen, jer će u našim srcima i nadalje biti mjesta za njegov plemeniti lik. mr. Vice Ivančević |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 90 <-- 90 --> PDF |
PRIOPĆENJE! SAVJETOVANJ E povodom 200-obljetnice rođenja Josip a Ressl a organizira Zveza društev inžinirjev in tehnikov gozdarstva in lesarstva Slovenije. Kao suorganizatori sudjeluju Šumarska društva Austrije, Hrvatske i Italije. Savjetovanje će se održati 23. rujna 1993. godine u PORTOROŽU u trajanju dva dana. Prema programu Savjetovanje će početi sa radom u 9 sati s pozdravom predsjednika ZDIT GLS — dr. Milana Hočevarja i pokrovitelja predsjednika države Slovenije Milana Kučana. U 10 sati predstavlja se knjiga o Josipu Resslu, a nakon toga slijede referati o životu i radu Josipa Ressla, te problematici krša na području Hrvatske, Slovenije i Italije. U Šumarskom listu broj 3—4 objavit ćemo Program rada i druge obavijesti o održavanju SAVJETOVANJA. Uredništvo PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST ZA 1993. GODINU iznosi: — za zaposlene članove 10 DEM, — za studente, đake i umirovljenike 2 DEM, — za poduzeća 100 DEM, odnosno u HRD na dan fakturiranja — plaćanja. Adresa: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb, Trg Mažuranića 11 Žiro račun br. 30102-678-6249, a devizni žiro račun ZAGREBAČKA BANKA Zagreb (Telex ŽABA 21-211 Swift ŽABA HR XX) ŽIRO RAČUN br. 25731-3206475 HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb Uredništvo |