DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 88     <-- 88 -->        PDF

IN MEMORIAM


IVAN SAMARŽIJA
šumarski tehničar
(1934—1992.)


Od zadobivenih teških povreda u prometnoj
nesreći umro je 20. srpnja u riječkoj
bolnici naš dragi Ivica nakon dugotrajne
grčevite bezuspješne borbe liječnika
za njegov život.


Rođen je u dubokim njedrima naše
najljepše planine Velebit u mjestu Krasno
iz kojega su već iznjedrili mnogi poznati
šumarski stručnjaci. Po završetku
osnovnog školovanja u svom rodnom
mjestu upisuje se na srednju šumarsku
školu u Karlovcu koju završava uz veliku
potporu i odricanje svoje majke i
braće. Svjestan takvog stanja Ivica je dobar
dio sredstava za školovanje priskrbio
svojim radom u šumi za vrijme ljetnih
praznika. Odmah po završetku školovanja
zapošljava se sredinom 1955. g. u
Šumariju Krasno na određeno vrijeme
gdje prvenstveno radi na poslovima uređivanja
i uzgajanja šuma. Slijedi odlazak
na služenje vojnog roka, pa ponovni


povratak na posao u Šumariju Krasno.
Početkom 1959. g. položio je stručni ispit
za zvanje pristava, a sredinom te godine
prelazi na rad u Šumariju Crikvenica
gdje će ostati do kraja svog života. Za
cijelo vrijeme rada u Šumariji Crikvenica
vodit će referadu uzgajanja i zaštite
šuma u kojoj će doći do punog izražaja
njegove stručne sposobnosti i urođeni
afinitet za ove šumarsske discipline.


U sklopu njegovih poslova pripada i
rasadničarska proizvodnja koja se provodi
u poznatom rasadniku »Podbadanj«
u Crikvenici velike reputacije još od njegovog
osnutka tijekom 1908. g. od strane
A. Kaudersa uvaženog šumarskog
stručnjaka naročito za pitanje krša. U
njemu se proizvode velike količine sadnica
za radove na pošumljavnju krša, a
također i raznovrsne ukrasne sadnice za
parkiranje urbanih prostora i ugostiteljskih
objekata. Osim vođenja radova u
rasadniku slijedi njegov angažman na
radovima pošumljavanja krša osnivanjem
kultura i parkiranja okoliša većih ugostiteljskih
objekata i kompletnih turističkih
naselja. Zahvaljujući upravo njegovom
samoprijegornom radu, koji je često zahtjcvao
cjelodnevni boravak na terenu
kao i u dane tjednog odmora, uspjeh
nije izostao. Osim toga uspješno je obavio
radove pošumljavanja u visokoj šumi
na većim kompleksima degrediranih
i neobraslih površina prvenstveno sa
smrekovim sadnicama u sklopu radova
očetinjavanja.


Uz ove poslove također je angažiran
na provedbi doznake stabala kao i ostalih
uzgojnih radova uključujući i zaštitu šuma.
Za postojeće kulture na kršu trebalo
je uspostaviti djelotvornu protupožarnu
zaštitu, naročito u vremenu ekspanzije
turističkog prometa. Ovog odgovornog
posla prihvaća se Ivica, pa je uz punu
koordinaciju s dobrovoljnim vatrogasnim




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 89     <-- 89 -->        PDF

društvima na terenu postignuta visoka
razina protupožarne zaštite šuma na kršu.
Zbog uspješnije suradnje ovih činitelja
na terenu Ivica je postao članom
općinskog vatrogasnog saveza. U područnom
vrlo aktivnom šumarskom društvu
bio je također aktivan, pa je u više navrata
bio biran u njegov upravni odbor.


Kratko razdoblje od 1985—1990. god.
raspoređen je na poslove referenta pripreme
i doznake stabala u OOUR-u Uzgoj
i zaštita šuma Novi Vinodolski nakon
što je ukinuta Šumarija Crikvenica. Međutim,
početkom prošle godine po osnivanju
jedinstvenog Poduzeća raspoređen
je na mjesto pomoćnika upravitelja ponovno
osnovane Šumarije Crikvenica koja
gospodari cjelokupnim kraškim područjem
Općine Crikvenica uključujući
i rasadnik »»Podbadanj«. Na tom mjestu
ostat će do kraja svoje nasilne smrti.


Kao čovjek Ivica je bio vedre naravi,
otvorena srca i uvijek je za svakoga pronalazio
prave riječi utjehe i ohrabrenja.
Prisjećajući se znatnog razdoblja njegovog
životnog puta na paklenoj vrućini
crikveničkog groblja, među velikim brojem
šumara, još uvijek mi odzvanjaju
tople riječi oproštaja njegovog kolege
Ante Vlastelića. Mislio sam tada kako
život i djelo našeg Ivice nikako ne zaslužuju
da ih prekrije zaborav, jer se ne
smije obistiniti misao Frana Alfirevića
po kojoj je: »Smrt u zaboravu, a ne u
faktu smrti; čovjek je mrtav, kada ga se
više nitko ne sjeća«.


Naprotiv naš Ivica neće biti nikada
zaboravljen, jer će u našim srcima i nadalje
biti mjesta za njegov plemeniti lik.


mr. Vice Ivančević




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 90     <-- 90 -->        PDF

PRIOPĆENJE!


SAVJETOVANJ E povodom 200-obljetnice rođenja
Josip a Ressl a organizira Zveza društev inžinirjev in tehnikov
gozdarstva in lesarstva Slovenije. Kao suorganizatori sudjeluju
Šumarska društva Austrije, Hrvatske i Italije.


Savjetovanje će se održati 23. rujna 1993. godine u PORTOROŽU
u trajanju dva dana. Prema programu Savjetovanje
će početi sa radom u 9 sati s pozdravom predsjednika ZDIT
GLS — dr. Milana Hočevarja i pokrovitelja predsjednika države
Slovenije Milana Kučana.


U 10 sati predstavlja se knjiga o Josipu Resslu, a nakon
toga slijede referati o životu i radu Josipa Ressla, te problematici
krša na području Hrvatske, Slovenije i Italije.


U Šumarskom listu broj 3—4 objavit ćemo Program rada
i druge obavijesti o održavanju SAVJETOVANJA.


Uredništvo


PRETPLATA ZA ŠUMARSKI LIST ZA 1993. GODINU iznosi:



za zaposlene članove 10 DEM,

za studente, đake i umirovljenike 2 DEM,

za poduzeća 100 DEM,
odnosno u HRD na dan fakturiranja — plaćanja.
Adresa: HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO, Zagreb,
Trg Mažuranića 11
Žiro račun br. 30102-678-6249, a devizni žiro račun
ZAGREBAČKA BANKA Zagreb


(Telex ŽABA 21-211


Swift ŽABA HR XX)
ŽIRO RAČUN br. 25731-3206475 HRVATSKO
ŠUMARSKO DRUŠTVO Zagreb


Uredništvo