DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 75     <-- 75 -->        PDF

hrvatske ravnice, za jednog šokačkog poštenjacima i djelatnika visokog intelektualnog
ranga.


Ponikao u blizini stoljetnih hrastika, on ih je istinski zavolio, postao veliki
šumar i posvetio im čitav život i rad. Šumarstvo je bilo njegova vokacija, njegov
izbor i smisao. Ono sada A. Levakoviću svoj dug časno i na svečan način vraća.
Tom sinu sela Rokovaca, koje danas gradi naselje da bi prihvatilo dvije i pol
tisuće prognanih i izbjeglih Vukovaraca i pučanstvo okupiranih sela Vinkovačke
općine. Selo u selu! Tako će se svoji vratiti svojima, bliže svojim domovima. Vjerujemo
da bi i A. Levaković bio zadovoljan takvim rješenjem te životne formule.
Kao što je nekada on iz toga malog sela stigao u grad Vinkovce, pa u veliki Zagreb
i još veći Beč, tako su danas šumari iz Vinkovaca i cijele Slavonije stigli u
hrvatsku metropolu, sveučilišno središte gdje je na Šumarskom fakultetu ostvario
svoje znanstveno djelo.


Zgusnuta zbivanjima i značenjem, povijest će pisati o svim hrvatskim bitkama
u protekle dvije godine. Ona će vrednovati koliko je tko bio djelatn i koristan u
U svom području. Jer, duhovna obnova o kojoj se govori i piše, koju se veliča
ili osporava, ona je naime već počela, upravo tada kada je hrvatski čovjek odlučio
biti svoj gospodar i imati svoju državu. Ta duhovna obnova smislila je i
realizirala i Znanstveni skup i Zbornik o A. Levakoviću, sve znanstvene i kulturne
priredbe i sve tiskane knjige. Ona gradi škole i podiže srušene zvonike, otvara
izložbe koje gledamo i uprizoruje kazališne predstave, ona pokreće pojedince
i čitav hrvatski narod.


Jedan znanstvenik — hrast hrvatske ravnice dobio je danas krunu od hrastova
lišća. Još mnogi čekaju da ih ovjenčamo. Neki to u Hrvatskoj, na Jugu, čine
lovor-vijencima i vijencima od mirisna lišća. Mi u Slavoniji imamo svoj znak —
list plemenita hrasta, kako dolikuje šumaru Slavoncu, kojim se danas dičimo.


Antun Levaković ima već spomen-ploču na rodnoj kući u Rokovcima, a danas
je dobio ovaj Zbornik, kojim ispisujemo povijest hrvatske šumarske znanstvene
misli i razvoja. To nije sve i nije dovoljno, ali je siguran dokaz da Hrvatska ne
zaboravlja svoje zaslužnike.