DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Od cijepitih biljaka podignuta je u rasadniku u Našicama eksperimentalna sjemenska plantaža. Ona će služiti za dobivanje sekundarnih plemki za cijepljenje, za izučavanje stimulacije cvatnje i za kontroliranu hibridizaciju. Od sekundarnih plemki putem cijepljenja proizvesti će se od svakog klona veći broj biljaka — rameta, koje će se koristiti za podizanje proizvodne sjemenske plantaže. Predpostavlja se da će ona biti podignuta do kraja 1995. godine. Dr. KATICA ČORKALO: Zbornik (o) Antunu Levakoviću Što kazati o Zborniku posvećenom A. Levakoviću pred ovim časnim i meritornim skupom, a da izrazimo ono najhitnije, sažeto i jezgrovito, da to bude rječito i odmjereno, jasno i precizno u iskazu. Najbolje da posegnemo za krutim ali i riječitim činjenicama, koje u svim nedoumicam pomažu da nađemo put do istine. Te nam činjenice kažu da A. Levaković za života nije doživio pravo priznanje i potpunu afirmaciju svoga djela, a poslije smrti nije, kao znanstvenik europskih obzora i dosega, uzdignut na pijedestal slave, koja mu je zasigurno pripadala. I koliko god tragali za razlozima i uzrocima takvog odnosa, uvijek ostaje nešto tajnovito u pitanju posmrtne slave A. Levakovića. A najčešće se zapravo tajna odnosa javnosti prema njezinim velikanima skriva u njima samima. Bit će tako, da u skromnosti i samozatajnosti našeg znanstvenika, njegovoj marljivosti i upornosti, asketskoj predanosti struci i odabranom zanimanju, i leže razlozi što su ga upravo takvoga smatrali jedino mogućim, naravnim, gotovo zadanim. A nije bio ni od onih koji su se povijali i hitali u kompromise s moralnim principima, upuštali se u trku za vlašću i moći nad drugim ljudima, nije hlepio za bogatstvima. Ostajao je uvijek posvećen dubljim i trajnijim istinama, nego što je efemeran uspjeh u društvenim relacijama. Stoga valjda njegove kvalitete i nije trebalo posebno isticati i prikladnim društvenim priznanjima verificirati. Stoga valjda i jesu desetljeća morala proći da dobije knjigu o sebi čovjek takva znanstveničkog profila i digniteta, kakav je bio Levaković. Ali ju je danas napokon dobio. Evo kako! U arhivu naših činjenica stoji da je na inicijativu akademika D. Klepca, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u svojoj znanstvenoj jedinici u Vinkovcima priredila godine 1990. Znanstveni skup o Antunu Levakoviću. U vrijeme kada je cijela Hrvatska strepila pred onim što će se dogoditi, kad je cijelu Hrvatsku potresao pravedni gnjev zbog svega što nam spremaju naši neprijatelji, upravo tada Hrvatska je akademija sa čitavom šumarskom znanošću i strukom znala da treba reći pravu riječ o znanstvenom djelu jednog velikana šumarske misli, u jedno teško doba, u predvečerje krvavog rata, kad se posvuda po hrvatskim povijesnim granicama čulo zveckanje srpskog oružja, plaćenog našim novcem. Samo je takva zemlja kakva je Hrvatska mogla i htjeti u takvo doba priređivati znanstvene i kulturne skupove i priredbe, stvarti i djelovati kao u najmirnije vrijeme. Primjer A Levakovića samo je jedan od tisuću. I dok je njegova i naša Slavonija na istoku Hrvatske pružala nadljudski otpor neprijatelju, dok je mjesecima odolijevao junački Vukovar, kad je srbovojska zauvijek zaustavljena na vinkovačkim linijama bojišnice, tiskali smo ovaj Zbornik čovjeku, koji je baš tada, u vrijeme sveopćeg narodnog otpora i jedinstva, napokon dobio to što je otprije zaslužio. I premda znamo da je to trebalo biti prije, osjećamo da je sada baš pravo vrijeme za jednog takvog umnog čovjeka naše 72 |