DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Mnogo se radi sa studentima, tako da ih je zadnjih godina 30-setak izradilo diplomske radove iz dendrometrije. Hrvatskoj ali i svjetskoj šumarskoj znanosti i praksi prof. A. Levaković je ostavio svoje znanstvene radove u koje je ugradio cijeloga sebe. Stoga ovim Zbornikom želimo iskazati trajnu zahvalnosta tom našem velikanu. Govor akademika MIRKA VIDAKOVIĆA Budući se pokojni profesor Levaković veoma intenzivno bavio rastom i prirastom i hrasta lužnjaka to su autori ovog rada smatrali korisnim prikazati i rad na podizanju klonske sjemenske plantaže jer se i ovim putem može utjecati na rast i prirast hrastovih šuma u budućnosti. Hrast lužnjak je jedna od naših najvrednijih vrsta šumskog drveća. Zbog toga se sa šumarskog stajališta ovoj vrsti pridaje posebna pažnja. Međutim, unutar nekoliko decenija postoje problemi prirodne obnove lužnjakovih sastojina budući da urod žira nije više regularan tj. periodicitet uroda nije pravilan, kao što je bio nekada kada se obično svake 5—6 godine pojavio jedan puni urod, a između jedan ili dva manja uroda. Sada je situcija takva da se na obilni urod čeka 10 i više godina. Zbog toga nastaju problemi ne samo kod prirodne obnove već i kod popunjavanja djelomično prirodno obnovljenih površina kao i kod pošumljivanja čistina. Da se taj problem izbjegne ili umanji moguće je proizvoditi sjeme u tzv. sjemenskim plantažama. Pod sjemenskom plantažom razumijevamo kulturu genetski superiornih stabala, koja je izolirana ili tako uređena da se izbjegnu ili smanje mogućnosti oprašivanja iz vanjskih izvora od genetski inferiornih stabala, i koja se intenzivno uređuje sa svrhom učestale i obilne produkcije genetski superiornog sjemena. Prednosti proizvodnje šumskog sjemena u plantaži su velike. Proizvodnja sjemena u plantaži je veća i češća nego u prirodnim sastojinama. Osnivanjem sjemenske plantaže zaštićujemo genofond od propadanja. Međutim, najvažnija prednost je u tome što tako dobivamo veću genetsku dobit u potomstvu nego kada je potomstvo uzgojeno iz sjemena sabranog na klasičan način. Drugim riječima, biljke uzgojene iz sjemena proizvedenog u sjemenskoj plantaži u genetskom pogledu su superiorne nad biljkama dobivenim iz sjemena sabranog u sjemenskoj ili normalnoj sastojini. Kod proizvodnje sjemena u plantaži zapravo kontroliramo oprašivanje i proizvodimo sjeme od odabranih roditelja. Na taj način genetska dobit če biti 10°,i ili više. Zbog toga je dogovoreno da se osnuje klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka za potrebe Uprave šuma, Našice, Odabrano je 40 plus stabala hrasta lužnjaka. Kod izbora uzeto je u obzir 11 svojstava i to: totalna visina, prsni promjer, visina debla do krošnje, volumen s korom, radijus krošnje, debljina grana, visina do prve mrtve grane, pravnost debla, usukanost debla, rašljavost i kvaliteta stabla (debljina grana + pravnost debla). Kod visina i promjera uzeta su u obzir ona stabla koja su zadovoljila kriterij selekcije X > X + s (X = kandidirano stablo, X = prosjek sastojine, s = standardna devijacija). Svako kandidirano plus stablo komparirano je s prosjekom sastojine i s 4 najbliža susjedna tzv. komparativna stabla. Plus stabla su razmnožena cijepljenjem. Uspjeh cijepljenja je bio dobar (44%). U 1989. i 1990. godini žir je rodio i sakupljen je od plus stabala. Od žira je uzgojeno potomstvo i od njih je podignuta pokusna ploha. |