DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 71     <-- 71 -->        PDF

Levakovićevo magistralno djelo »0 analitičkom rješavanju sastojinske strukture
«, izašlo u Glasniku za šumske pokuse (1948), oživio je i konkretizirao V. Hren
u svojoj radnji: »Razvoj visinske strukture čistih sastojina hrasta lužnjaka praćen
pomoću Levakovićeve jednadžbe«.


Levakovićeve analize hrastovih i brijestovih stabala u njegovoj disertaciji ohrabrile
su K. Bezaka u pokušaju da objasni dvostruku kulminaciju prirasta pojedinih
vrsta drveća u svom referatu »Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta,
praćene Levakovićevim analitičkim izrazima«.


Levakovićeva »Dendrometrija« i njegovi članci o postotku prirasta poslužili
su R. Križancu da obradi problem »Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne
zahvate«. To je autor učinio u istoimenom referatu u kojem je pokazao da postotak
poprečnog prirasta nije dovoljno pouzdan element za prosuđivanje intenziteta
proreda.


N. Segedi se pobrinuo da uz kompjutorsku demonstraciju pokaže učesnicima
Skupa kako se mogu formule A. Levakovića primjeniti u znanstvenim istraživanjima
i u šumskom gospodarstvu. To je N. Segedi opisao u svom referatu »Primjenljivost
Levakovićeve funkcije rastenja uz dosadašnje tehničke mogućnosti«.
Sretne okolnosti da je Katica Čorkalo — upraviteljica Centra za znanstveni
rad u Vinkovcima — rođena i odrasla u Rokovcima, rodnom mjestu A. Levakovića,
ponukala su autoricu da nadopuni stručnu i znanstvenu biografiju A. Levakovića
u referatu »Podrijetlo i školovanje A. Levakovića«.


Na kraju Zbornika nalaze se 2 referata M. Vidakovića. Prvi nosi naslov »Radovi
na podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka u Š. G. Krndija
i Š. G. Papuk«. Drugi je »Čuvanje genetičkog resursa šumskog i hortikulturnog
drveća i grmlja u Hrvatskoj«


Prvi referat ima svrhu oplemenjivanja hrasta lužnjaka a drugi opisuje različite
metode kako očuvati naše vrijedne genetičke resurse u šumarstvu.


Na kraju knjige nalazi se Bibliografija Centra za znanstveni rad u Vinkovcima
(1971—1990), koju je sastavila K. Čorkalo.


Knjiga »Zbornik o Antunu Levakoviću« je lijepo tiskana i dobro opremljena
pa predstavlja dostojnu uspomenu na našeg velikana hrvatskog šumarstva Antuna
Levakovića.


Prof. dr. ANA PRANJIĆ:


Prof. dr. A. Levaković, kao predstojik katedre za dendometriju
(1919—1952)


Prigodom ovoga svečanog sjećanja na prof. dr. A. Levakovića potrebno je naglasiti
da su njegove velike zasluge i pri osnivanju fakulteta i Katedre za dendrometriju.


Nakon što je doktorirao (20. 6. 1913) u Beču radi kratko vrijeme (1913—1916)
kod Brodske imovne općine. No već 1917. godine postaje suplent na Šumarskoj
akademiji u Zagrebu gdje uz dendrometriju predaje i druge predmete.


Pored njegovih značajnih zaduženja u nastavi Laveković u to vrijeme radi
i na proširenju i osamostaljenju Šumarske akademije. On je jedan od osnivača
Poljoprivredno-šuniarskog fakulteta 1919. Tih godina (1919) osniva i Katedru za


69