DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Levakovićevo magistralno djelo »0 analitičkom rješavanju sastojinske strukture «, izašlo u Glasniku za šumske pokuse (1948), oživio je i konkretizirao V. Hren u svojoj radnji: »Razvoj visinske strukture čistih sastojina hrasta lužnjaka praćen pomoću Levakovićeve jednadžbe«. Levakovićeve analize hrastovih i brijestovih stabala u njegovoj disertaciji ohrabrile su K. Bezaka u pokušaju da objasni dvostruku kulminaciju prirasta pojedinih vrsta drveća u svom referatu »Prigušene oscilacije fenomena rasta i prirasta, praćene Levakovićevim analitičkim izrazima«. Levakovićeva »Dendrometrija« i njegovi članci o postotku prirasta poslužili su R. Križancu da obradi problem »Postotak prirasta kao pokazatelj za sječne zahvate«. To je autor učinio u istoimenom referatu u kojem je pokazao da postotak poprečnog prirasta nije dovoljno pouzdan element za prosuđivanje intenziteta proreda. N. Segedi se pobrinuo da uz kompjutorsku demonstraciju pokaže učesnicima Skupa kako se mogu formule A. Levakovića primjeniti u znanstvenim istraživanjima i u šumskom gospodarstvu. To je N. Segedi opisao u svom referatu »Primjenljivost Levakovićeve funkcije rastenja uz dosadašnje tehničke mogućnosti«. Sretne okolnosti da je Katica Čorkalo — upraviteljica Centra za znanstveni rad u Vinkovcima — rođena i odrasla u Rokovcima, rodnom mjestu A. Levakovića, ponukala su autoricu da nadopuni stručnu i znanstvenu biografiju A. Levakovića u referatu »Podrijetlo i školovanje A. Levakovića«. Na kraju Zbornika nalaze se 2 referata M. Vidakovića. Prvi nosi naslov »Radovi na podizanju klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka u Š. G. Krndija i Š. G. Papuk«. Drugi je »Čuvanje genetičkog resursa šumskog i hortikulturnog drveća i grmlja u Hrvatskoj« Prvi referat ima svrhu oplemenjivanja hrasta lužnjaka a drugi opisuje različite metode kako očuvati naše vrijedne genetičke resurse u šumarstvu. Na kraju knjige nalazi se Bibliografija Centra za znanstveni rad u Vinkovcima (1971—1990), koju je sastavila K. Čorkalo. Knjiga »Zbornik o Antunu Levakoviću« je lijepo tiskana i dobro opremljena pa predstavlja dostojnu uspomenu na našeg velikana hrvatskog šumarstva Antuna Levakovića. Prof. dr. ANA PRANJIĆ: Prof. dr. A. Levaković, kao predstojik katedre za dendometriju (1919—1952) Prigodom ovoga svečanog sjećanja na prof. dr. A. Levakovića potrebno je naglasiti da su njegove velike zasluge i pri osnivanju fakulteta i Katedre za dendrometriju. Nakon što je doktorirao (20. 6. 1913) u Beču radi kratko vrijeme (1913—1916) kod Brodske imovne općine. No već 1917. godine postaje suplent na Šumarskoj akademiji u Zagrebu gdje uz dendrometriju predaje i druge predmete. Pored njegovih značajnih zaduženja u nastavi Laveković u to vrijeme radi i na proširenju i osamostaljenju Šumarske akademije. On je jedan od osnivača Poljoprivredno-šuniarskog fakulteta 1919. Tih godina (1919) osniva i Katedru za 69 |