DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UVODNIK


ULOGA ŠUMA U ODRŽIVOME RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE


U ljeto 1992. godine, kada je dio Hrvatske već razoren i okupiran
od srpskog agresora, u Rio de Jeneirou održana je Konferencija UN o
okolišu i razvoju — UNCED 92. Na tome skupu raspravljalo se o budućnosti
planeta Zemlje, glede stanja okoliša te o mjerama koje je nužno
poduzeti kako bi se čovječanstvo razvijalo u skladu s današnjim stanjem
okoliša. Osnovno pitanje skupa sastojalo se u pronalaženju načina za
postizanje održivoga razvoja. U takvome postupku razvoja čovječanstva
šume su dobile značajno mjesto.


U današnjem svijetu velikoga industrijskog razvoja ne razmišlja se


o budućnosti čovječanstva sa stajališta zdravog čovjekovog okoliša.
Gotovo svi dijelovi Zemlje u sličnome su nepovoljnom stanju bez
obzira na to radi li se o Novome ili Starome svijetu, o bogatom industrijskom
dijelu svijeta, o tehnološki zaostalim bivšim komunističkim
zemljama na čelu s Rusijom ili pak o nerazvijenim dijelovima kao što
su Azija, Afrika ili Južna Amerika. Niti u jednome dijelu Zemlje nije
se vodilo računa o biosferi pa je danas čitavo čovječanstvo u sličnome
nepovoljnom stanju glede okoliša.


Na sjevernoj polulopti s intenzivnijim industrijskim razvojem značajno
su onečišćene rijeke, mora, šume i poljoprivredne površine, dok
se urbani prostori guše u otpadu. U nerazvijenome dijelu svijeta došlo
je do prekomjernoga korišćenja prirodnih bogatstava i to ponajprije
tropskih šuma koje se godišnje sijeku na površini otprilike 20 milijuna
hektara (WWF, 1988). U tome dijelu svijeta natalitet je u velikome porastu
(»demografska eksplozija«), što u zajedništvu s onečišćenjem okoliša
izaziva nestabilnost i neuravnoteženost u razvoju najvećega dijela
svijeta.


Stanje okoliša u Hrvatskoj ne razlikuje se od stanja u ostalome dijelu
Europe. Šume i agroekosustavi su značajno opterećeni različitim
otrovima, dok se većina gradova guši u velikim količinama otpada. Stanje
oštećenosti naših šuma vrlo je slično onome u industsrijski razvijenim
europskim zemljama. Rat nam je donio nove probleme u šumama.
Neki dijelovi šuma potpuno su uništeni eksplozijama skladišta municije
(Bedenik, Delnice), u dijelovima šuma na granici »ružičastih« i UNPA zona,
gdje se vodio rat, stradala su mnoga stabla, a puno njih je neupotrebljivo
za preradu radi metalnih komadića od mina, granata i si. U
popisu ratnih šteta mogli smo obuhvatiti samo one šume kojima danas
gospodarimo, dakle šume na rubovima borbenih linija te one u našoj
pozadini na koje se pucalo. Šume u »ružičastim« i UNPA zonama u kojima
se i danas nalazi srpski agresor nismo mogli sa stajališta šteta
evidentirati, ali se pouzdano zna da su bespravne sječe vršene u Bara




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 8     <-- 8 -->        PDF

nji, Spačvi, Međustrugovima, Banovini, Kordunu, Lici, Dalmatinskoj zagori
i na dubrovačkom području.


Naročito nas zabrinjavaju štete u nacionalnim parkovima i drugim
zaštićenim šumama, te oštećenja gradskih parkova. (Petrinja, Lipik,
Kostajnica, Trsteno i dr.).


Kako je srpski agresor okupirao oko 40% šumskoga fonda Hrvatske,
osim pustošenja bespravnom sječom, ogromne štete nastaju radi
izostanka biološke reprodukcije odnosno neophodnih uzgojnih radova.
Smatramo da će te štete biti jednake, ako ne i veće od onih nastalih
agresijom.


Kako je danas nemoguće dati točan podatak o ratnim štetama u
hrvatskim šumama, potrebno je što prije poduzeti sve mjere kako bi se
do njih došlo. Danas je to moguće samo preko UNPROFORA, a Hrvatsko
šumarsko društvo je u tome smislu poduzelo određene korake.


U svjetskoj ekološkoj politici održivoga razvitka, šuma je radi općekorisnih
funkcija dobila posebno mjesto. Na Zemlji je petina kopna
pokrivena šumom, a koliko je njeno značenje, usprkos relativno malenoj
površini, vidi se iz godišnje proizvodnje šumske biomase koja u odnosu
na sveukupno proizvedenu biomasu na Zemlji iznosi 42%, a zelena
biomasa u šumama iznosi čak 90% od sveukupne biomase na kopnu.


Šuma je još značajnija u svome klimatskome, protuerozijskom i
hidrološkom djelovanju u prostoru, a naročito je značajan njezin utjecaj
na pitku vodu. Kako je šuma obnovljivo prirodno bogatstvo, proizvodnja
drvne sirovine pokriva troškove jednostavne biološke proizvodnje,
a stručnim djelovanjem značajno se povećava ekološka vrijednost
šume.


U programu održivoga razvoja šuma je neophodna infrastrukturna
kategorija koja svojim općekorisnim funkcijama vrlo značajno utječe
na kakvoću čovjekova okoliša. Ugradnjom ugljičnoga dioksida u svoju
biomasu šuma ublažuje učinak »staklenika atmosfere«, ona pročišćava
onečišćeni zrak i na vlastitu štetu usporava učinak »kemijske tempirane
bombe«. Radi rastuće ekološke uloge u prostoru, ali i radi njene velike
ugroženosti propadanjem, u šume će trebati uložiti više rada i sredstava
nego prije, i to na razini države kao i na međunarodnoj razini, podrediti
je načelu održivoga razvoja, što u slučaju šume znači povećanje njene
površine te održavanje njene prirodnosti i raznolikosti. Uravnoteženi
šumski ekosustavi dati će istovremeno i najveće moguće učinke u bioproizvodnji.


Današnje stanje naših šuma oštećenih ratom i propadanjem ne može
nas zadovoljiti, pa je pred šumarskom strukom velik zadatak i dugotrajan
posao.


Branimir Prpić