DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 7     <-- 7 -->        PDF

UVODNIK


ULOGA ŠUMA U ODRŽIVOME RAZVOJU REPUBLIKE HRVATSKE


U ljeto 1992. godine, kada je dio Hrvatske već razoren i okupiran
od srpskog agresora, u Rio de Jeneirou održana je Konferencija UN o
okolišu i razvoju — UNCED 92. Na tome skupu raspravljalo se o budućnosti
planeta Zemlje, glede stanja okoliša te o mjerama koje je nužno
poduzeti kako bi se čovječanstvo razvijalo u skladu s današnjim stanjem
okoliša. Osnovno pitanje skupa sastojalo se u pronalaženju načina za
postizanje održivoga razvoja. U takvome postupku razvoja čovječanstva
šume su dobile značajno mjesto.


U današnjem svijetu velikoga industrijskog razvoja ne razmišlja se


o budućnosti čovječanstva sa stajališta zdravog čovjekovog okoliša.
Gotovo svi dijelovi Zemlje u sličnome su nepovoljnom stanju bez
obzira na to radi li se o Novome ili Starome svijetu, o bogatom industrijskom
dijelu svijeta, o tehnološki zaostalim bivšim komunističkim
zemljama na čelu s Rusijom ili pak o nerazvijenim dijelovima kao što
su Azija, Afrika ili Južna Amerika. Niti u jednome dijelu Zemlje nije
se vodilo računa o biosferi pa je danas čitavo čovječanstvo u sličnome
nepovoljnom stanju glede okoliša.


Na sjevernoj polulopti s intenzivnijim industrijskim razvojem značajno
su onečišćene rijeke, mora, šume i poljoprivredne površine, dok
se urbani prostori guše u otpadu. U nerazvijenome dijelu svijeta došlo
je do prekomjernoga korišćenja prirodnih bogatstava i to ponajprije
tropskih šuma koje se godišnje sijeku na površini otprilike 20 milijuna
hektara (WWF, 1988). U tome dijelu svijeta natalitet je u velikome porastu
(»demografska eksplozija«), što u zajedništvu s onečišćenjem okoliša
izaziva nestabilnost i neuravnoteženost u razvoju najvećega dijela
svijeta.


Stanje okoliša u Hrvatskoj ne razlikuje se od stanja u ostalome dijelu
Europe. Šume i agroekosustavi su značajno opterećeni različitim
otrovima, dok se većina gradova guši u velikim količinama otpada. Stanje
oštećenosti naših šuma vrlo je slično onome u industsrijski razvijenim
europskim zemljama. Rat nam je donio nove probleme u šumama.
Neki dijelovi šuma potpuno su uništeni eksplozijama skladišta municije
(Bedenik, Delnice), u dijelovima šuma na granici »ružičastih« i UNPA zona,
gdje se vodio rat, stradala su mnoga stabla, a puno njih je neupotrebljivo
za preradu radi metalnih komadića od mina, granata i si. U
popisu ratnih šteta mogli smo obuhvatiti samo one šume kojima danas
gospodarimo, dakle šume na rubovima borbenih linija te one u našoj
pozadini na koje se pucalo. Šume u »ružičastim« i UNPA zonama u kojima
se i danas nalazi srpski agresor nismo mogli sa stajališta šteta
evidentirati, ali se pouzdano zna da su bespravne sječe vršene u Bara