DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 61 <-- 61 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 674.02 Sum. list CXVII (1993) 59 SMANJENJE EFIKASNOSTI PRERADE DRVA USLIJED RATNIH ŠTETA Denis JELACIĆ* SAŽETAK: Drvna industrija Republike Hrvatske jedna je od značajnijih gospodarskih grana. Ta industrijska grana ostvarivala je najveći neto devizni efekt u Republici. Napadom agresora drvna je industrija teško ranjena. Velik je broj poduzeća uništen ili oštećen, mnogo je zaposlenih ostalo bez radnog mjesta. Proizvodnja je pala za trećinu. Potencijal za. kvalitetnu proizvodnju jošpostoji, no proći će dosta vremena dok se dosegne prethodnarazina efikasnosti proizvodnje. 1. UVOD Drvna industrija jedna je od industrijskih grana koja je bila značajan nosilac gospodarskog razvoja, izvoza i zapošljavanja Republike Hrvatske. Prije ovog genocidnog rata u industrijskoj preradi drva u oko 200 poduzećabilo je oko 51 000 zaposlenih, što je činilo 10,2°/o svih zaposlenih u industriji. Ova privredna grana ostvarivala je izvoz u vrijednosti oko 640 milijuna DEM godišnje, što je iznosilo oko J4,5°/o robnog izvoza Republike. Drvna industrija Hrvatske ostvarivala je oko 8° U društvenog proizvoda Republike, a vrlo je važno napomenuti da je u ovoj privrednoj grani ostvarivan najveći neto devizni efekt od svih industrijskih grana.1 Značajno obilježje prerade drva je i to što je disperzirana po cijelom teritoriju Republike Hrvatske, kao nijedna druga industrija, što je utjecalo na gospodarski razvoj nedovoljno razvijenih krajeva Republike i zapošljavanje radne snage. Osim toga drvna industrija Hrvatske u posljednjih je pet godina ostvarivala godišnju stopu porasta izvoza od preko 15°/o. Najveći izvoz ostvarivan je najvećim dijelom na konvertibilno tržište, a najviše u Italiju oko 40°/o, Njemačku oko i5*/o i Veliku Britaniju oko 5"/». Uz to u drvnoj industriji Hrvatske postoji duga i vrlo njegovana tradicija s velikim brojem visoko i srednje obrazovanih kadrova. Instalirana oprema u pogonima drvne industrije, uz kvalitetnu domaću, pretežno je uvezena od najboljih europskih i svjetskih proizvođača. Uz podatak da se radi o vrlo kvalitetnoj domaćoj drvnoj građi lako je uočljivo da je ova industrijska grana imala i, unatoč ratu i ratnim razaranjima velikog broja pogona, još uvijek ima veliki potencijal. * Denis Jelačić, dipl. inž. Katedra za organizaciju proizvodnje u drvnoj industriji, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu 1 Podaci za 1990. Croatiadrvo d. d. Zagreb. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 62 <-- 62 --> PDF |
U ovom je ratu drvna industrija Hrvatske teško ranjena. Velik je broj objekata bio vrlo primamljiv cilj za četničke topnike, pa su neki objekti potpuno uništeni ili spaljeni. Neki su vrlo oštećeni tako da je u njima rad gotovo nemoguć, dok ima objekata koji se mogu sanirati uz veće ili manje investicije. Ono što je, međutim, nenadoknadivo su ljudski životi. Smrtno stradale zaposlene i članove njihovih obitelji nije moguće vratiti. Slika 1. Drvna industrija Republike Hrvatske s prikazom oštećenih i otetih poduzeća 2. ZAPOSLENI Govoreći o stradalima u ovom ratu treba pažnju usredotočiti na zaposlene u ovoj privrednoj grani. Iz podataka skupljenih na više razina znamo da ima: preko 100 smrtno stradalih, preko 300 ranjenih. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 63 <-- 63 --> PDF |
Preko 2 500 zaposlenih kolega u drvnoj industriji bilo je mobilizirano u obrani drage nam Domovine. Tome još treba pridodati da oko 21 700 zaposlenih, što čini 43°/o, nema gdje raditi ili radi nadljudskim naporima u nemogućim uvjetima, budući da su poduzeća u kojima su radili uništena ili teže oštećena. Osim radnih mjesta mnogim zaposlenima u ratom zahvaćenim područjima uništena je ili oštećena imovina, što još više otežava njihov položaj. 3. PODUZEĆA DRVNE INDUSTRIJE Tijekom rata, kakav nikada u povijesti nije vođen, uništeno je ili teško oštećeno oko 40 poduzeća drvne industrije. Među takvim poduzećima nalazi se velik broj prije rata uspješnih kolektiva kao što su: MOBILIA — Osijek DRAVA — Osijek BELISĆE — Belišće SPAČVA — Vinkovci ORIOLIK — Oriovac SLAVONIJA — Slavonski Brod GAJ — Podravska Slatina STJEPAN SEKULIĆ — Nova Gradiška SLAVONIJARADINOST — Nova Gradiška PAPUK — Pakrac FIO — Okučani TROKUT — Novska SAVA — Sunja TUROPOLJE — Turopolje 1NDUSTROGRADNJA — Brinje PERU SIC — Perušić Uništeno je oko 20«/» kapaciteta, a otprilike isto toliko nalazi se na trenutno okupiranom području. Tako su oteti i slijedeći pogoni: GLINA — Glina VRGINMOST — Vrginmost VRHOVINE — Vrhovine LIKAPROIZVOD — Udbina ŠAMARICA — Dvor MAJUR — Kostajnički Majur PLJEŠIVICA — Donji Lapac PILANA — Bjelopolje JAVORNIK — Mazin Ova poduzeća prije rata zapošljavala su oko 2 000 radnika. Ukupne štete u hrvatskoj drvnoj industriji u 1991. procjenjuju se na 1 milijardu DEM, a procjene govore da je u 1992. iznos približno jednak. Vrijednost otetih poduzeća procjenjuje se na oko 9,5 miliona DEM. U 1991. godini izgubljeno je u proizvodnji oko / milijun radnih dana, a u 1992. godini, samo u siječnju, još oko 200 000. Procjenjuje se gubitak u 1992. od oko 600 000 radnih dana. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 64 <-- 64 --> PDF |
Evo još nekih podataka dobijenih putem anketa koje su sproveli Croatiadrvo d. d. — Zagreb i Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Pad proizvodnje u 1991. 11 0/ U (i Proizvodnja piljene građe 37 Proizvodnja finalnih proizvoda 29 Proizvodnja i prerada papira 33 Tablica 2. Direktne štete u % Građevinski objekti 20 Strojevi i uređaji 25 Energetska postrojenja 30 Poslovne zgrade 5 Poslovni inventar 1 Prodajni prostor 2 Skladište sirovina 3 Skladište poluproizvoda 1 Skladište gotovih proizvoda 7 Transportna sredstva 5 Ukupno oko 200 mil. DEM 100 Tablica 3. Neke indirektne štete u 1991. u mil. DEM Nenaplaćena potraživanja 15 Gubici u proizvodnji 260 Gubici zbog sirovina 80 Gubici smanjenog plasmana 170 Izgubljena dobit 32 4. ZAKLJUČAK Unatoč ovim zastrašujućim podacima valja imati na umu da je duh hrvatskih ljudi neuništiv i da je cijela država, pa tako i drvna industrija sposobna obnoviti porušeno. Idealan primjer pružaju zaposleni ORIOLIK-a. Pogon tapeciranog namještaja u Oriovcu direktno pogođen zapaljivom granatom izgorio je do temelja. Zaposleni su preselili u nove pogone u Gradiškoj i nastavili s proizvodnjom. Veliku pomoć pružili su im i privatne radionice u tom kraju, a Oriolik je na ovogodišnjoj Ambijenti sklopio nove i potvrdio stare ugovore sa stranim partnerima iz Njemačke i Austrije. Hrvatska je drvna industrija tradicionalno izvozom povezana sa velikim dijelom svijeta, a posebno Europe, jer 66<>/o njenog izvoza otpada na EEZ. Velik je broj prijatelja koji brinu o stanju drvne industrije Hrvatske i nude pomoć. Ona je u ovom trenutku neophodna, kako bi se ponovno osposobila za kvalitetan daljnji rad, kao, uostalom i cijela Republika. Hrvatska uz pomoć prijatelja ima potencijala da ostvari ponovo rezultate koje je dosizala prije srpske agresije. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 65 <-- 65 --> PDF |
LITERATURA Brežnjak , M.: ŠTETE U DRVNOJ INDUSTRIJI HRVATSKE USLIJED SRPSKE AGRESIJE NA REPUBLIKU HRVATSKU, Šumarski list, Zagreb, 1991. »Croatiadrvo« : STANJE I POLOŽAJ PRERADE DRVA U REPUBLICI HRVATSKOJ S POSEBNIM OSVRTOM NA PROBLEM FINANCIRANJA, dopis od 15. travnja 1992., Zagreb, 1992. Klepac , D.: HRVATSKO ŠUMARSTVO DANAS I SUTRA, Vjesnik HAZU, 5—6/ /1992., godište I, Zagreb, 1992., str. 57—70. Radoš , M.: HRVATSKA DRVNA INDUSTRIJA TEŠKO JE RANJENA, Drvna industrija, 43 (1), Zagreb, 1992., str. 18—19. Šumarsk i fakulte t Sveučilišta u Zagrebu: STRUČNJACI-SUDIONICI U OBRANI DOMOVINE I ŠTETE U ŠUMARSTVU I PRERADI DRVA ZBOG SRPSKE AGRESIJE NA HRVATSKU, Anketa provedena u drvnoj industriji Hrvatske, Zagreb, prosinac 1992. Wood Industry Efficiency Decrease as a Result of War Damages Summary Croatian wood industry si one of the most important economy branches. Before war that industry achieved the larget currency net income of all. Because of aggression wood induströ is badly wounded. Many firms are damaged or destroyed, many employees have nowhere to work. Production decreased for one third. Potential for quality production still exists, but a great deal of time will pass before production reaches up to prewar efficiency. |