DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 55 <-- 55 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 634.09 Sum. list CXVII (1993) 53 ALTERNATIVNE MOGUĆNOSTI U MALIM POLJODJELSKIM GOSPODARSTVIMA — ŠUMARSTVO, PRERADA DRVA I SPOREDNI ŠUMSKI PROIZVODI Rudolf SABADI* SAŽETAK: U Hrvatskoj je privatan zemljoposjed pretežit i ne prelazi prosjek od oko 2,6 ha po poljoprivrednom domaćinstvu. Jednako tako se u privatnom posjedu nalazi oko 0,5 milijuna ha šuma, izrazito loše kakvoće. Promjenama do kojih je došlo raspadom Jugoslavije pojavljuje se potreba radikalnog mijenjanja poljoprivredne politike i strukture privatnog šumoposjeda. Razvoj malog kombiniranog gospodarstva poljoprivreda-šumarstvo pokazao se vrlo zdravim u europskim zemljama. Na malom šumoposjedu (od 8—250 ha) drvna pričuva je vrlo visoka, gotovo u normalama. Pristup Hrvatske Europskoj gospodarskoj zajednici zahtijevat će od Hrvatske da svoju poljoprivrednu politiku prilagodi pravilima te zajednice. U tom smislu korisno je podsticati alternativne šumarske programe pri razvoju manjih poljoprivrednih gospodarstava. Ključne riječi: Kombinirano poljoprivredno šumarsko gospodarstvo; Poljoprivredno-šumarska politika. Alternative Possibilites in small Agroforestry Holings — Forestry, Wood Working and Forest by Products Summary In Croatia small farm holdings prevail, not reaching the average beyond 2.6 ha per farm holding. In the same way in private posession is 0.5 milion hectares of forests, significantly in bad shape. Changes brought by dismantling of Yugoslavia there is a necessity to change the agricultural policy radically, as well as changing of structure of private woodland holdings. The development of combined agroforestry farming has shown its advantages in European countries. In small woodland holdings (8—250 ha) growing stock is significant, almost reaching normal state. The joining of Croatia the EEC will require from Croatia to adapt its agricultural policy to Community´s rules. In this sense it is useful to promote alternative forest programmes in development of small agricultural farms. Key words : Combined agroforestry farming; Agroforestry policy. Prof. dr. Rudolf Fabadi, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 56 <-- 56 --> PDF |
UVOD — INTRODUCTION O šumarstvu u privatnim poljodjelskim gospodarstvima u nas je prilično teško govoriti na temelju nekih iskustava ili proučavanja dosadašnjeg razvoja iz više razloga. Prvo, iprivatni poljodjelski posjed sam po sebi u Hrvatskoj gotova je neznatno malen ako ga gledamo prema pojedinim gospodarstvima. Rezultata popisa iz 1991. gdje je u pitanjima bilo predviđeno da se snimi i veličina posjeda te način korištenja zemljišnih površina, još nema, a u podacima iz popisa 1981. godine takve klasifikacije zemljišta nema. Poznato je na temelju tih starih podataka, da u Hrvatskoj imamo oko 2,03 milijuna ha privatnog poljoprivrednog zemljišta (oko 63,3% od ukupnog poljoprivrednog zemljišta), a da je od toga oko 1,6 milijuna ha obrađena poljoprivredna površina. Od ukupnih oko 2,1 milijuna ha šuma oko 0,5 milijuna ha ili oko 24% su privatne šume. Prema indirektnim podacima u Hrvatskoj imamo 533.628 poljoprivrednih gospodarstava, pa je prosječna veličina posjeda negdje oko 3,8 ha po domaćinstvu. Računica uprosječenja za šume ne bi vrijedila, jer nam je poznato da velik broj poljoprivrednih domaćinstava ne posjeduje šume, tako da bi prosječna veličina šuma po jednom domaćinstvu mogla biti grubo ocijenjena, što se mora prihvatiti s velikim oprezom dok statistički podaci popisa 1991. to ne potvrde ili odbace, sa oko 0,2—3 ha šuma po domaćinstvu. Ako uzmemo u obzir da je ovakav malen posjed silno rasparceliran, tj. da domaćinstva raspolažu s prosječno čak i s po 20 parcela, očigledno je da je suvremena organizacija poljoprivredne proizvodnje na tržišnim načelima u novim uvjetima vrlo problematična. Zadovoljavajuće gospodarsko stanje privatnih poljoprivrednika svakako da je tražiti u marljivosti tog svijeta, ali znano nam je da uvjeti na ovako malom posjedu, rasparceliranom u bezbroj čestica, ne može omogućivati egzistenciju od poljoprivrede, ako bi takva domaćinstva bila prisiljena živjeti samo od rada na imanju. Pored toga, čitav niz mjera bivše države išao je za tim da spašava tzv. društvenu poljoprivredu, koja je ostala uvijek na rubu egzistencije, dok je te mjere izdašno koristio mali poljoprivrednik. Oko 0,5 milijuna ha privatnih šuma, rasparceliranih u nekoliko stotina tisuća šumskih parcela, počevši od veličine 10 ari do najviše 3—4 ha, predstavlja najdegradiraniji dio hrvatskih šuma. Prema procjenama drvna pričuva u tim šumama iznosi oko 70 m´Vha, što je po našem sudu vrlo optimistično i valja primiti s velikim oprezom. Najveće površine privatnih šumoposjeda nalaze se na području Dalmacije, 127 045 ha u ukupnoj površini šuma 457 333 ha, potom na području Rijeke, 123 813 ha od ukupnih 412 369 ha. Najviše relativno učešće privatnih šuma u ukupnim šumskim površinama je na području Hrvatskog zagorja (78,75%), s tim da je takvo učešće vrlo visoko i na području Karlovca, Zagreba, Varaždina i Siska. Najmanji udio privatnih šuma je na području negdašnje Vojne krajine. Tako je, sadašnje stanje privatnog šumoposjeda na području Istočne Slavonije (Osijek) i Like neznatno, maleno na području Bjelovara. Drugo, mjereno standardima srednjeeuropskih perfornianci u poljoprivredi, pošto u Hrvatskoj bude dovršena transformacija na tržišnu privredu, |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 57 <-- 57 --> PDF |
vjerovatno je da će doći do potrebe za povećanjem poljoprivrednih posjeda i do smanjenja broja parcela po jednom domaćinstvu. Ne ćemo ulaziti u razloge zašto do takvog procesa nije došlo ranije, jer je to vrlo opsežno pitanje i problem, koji je uostalom djelomično već i razjašnjen (Stipetić, V.). Pod pretpostavkom da se takvi procesi od strane države podstiču, ne bi trebalo biti daleko i vrijeme da poljoprivrednik zaželi, uslijed nesumnjive koristi i diversifikacije, voditi kombinirano gospodarstvo poljoprivrede i šumarstva. U tom pogledu naša iskustva nisu mjerodavna, jer se uvijek radilo kako smo istakli, o neprirodnim gospodarskim sustavima i premalenom posjedu te bez slobodnog tržišnog djelovanja. Posegnemo li za iskustvima naših susjeda, Austrije kao zemlje koja nije u Europskom tržištu i SR Njemačke koja tamo jest, vrlo ćemo brzo doći do zaključka, postupimo li kako se od nas očekuje, da će naša poljoprivreda i mali selski šumoposjed postati značajnim činiteljem nacionalnog razvoja. U Austriji srećemo vrlo uspješne selske posjede sa oko 20—40 ha obradive poljoprivredne površine i sa 8—20 ha šume. Neke od tih šumoposjeda koje smo imali mogućnost vidjeti možemo uvrstiti u uzorita gospodarstva, a prema nacionalnoj inventuri šuma, u Austriji je u malom privatnom šumoposjedu drvna pričuva po 1 ha čak oko 300 m;i/ha i više. To je više od dvostruke količine drvne pričuve po 1 ha s kojom se neki naši stručnjaci hvale kao nekom čudu i posljedicama neke posebne mudrosti. Prihodi privatnih malih kombiniranih poljoprivredno šumarskih selskih gospodarstava su takvi da u ukupnim prihodima prihod od šumarstva zauzima od petine do tri četvrtine prihoda gospodarstva. U Austriji takva kombinirana gospodarstva pokazuju veću čvrstinu i odolijevaju lakše posljedicama tržišnih kolebanja poljoprivrednih proizvoda. Nema sumnje da će ulazak Austrije u Europsko tržište za mnoge poljoprivrednike značiti priličan šok, od kojeg se mnogi ne će moći oporaviti, pa će vjerojatno raslojavanje austrijskog sela i poljoprivrede biti ubrzano nastavljeno. Analogija i primjer postoji u susjednoj Njemačkoj, koja je već u Europskom tržištu. Dinamika kretanja vlasničkih odnosa u selskim poljoprivrednim domaćinstvima pokazuje da se ubrzano nastavlja okrupnjivanje selskog posjeda, samo u deset godina povećana je prosječna veličina poljoprivrednih gospodarstava za preko 5 ha po gospodarstvu. Istovremeno se povećava u šumovlasnički posjed po selskom domaćinstvu i za vjerovati je da će on biti nastavljen. U Francuskoj okrupnjivanje selskim posjeda znatno je sporije, jednako tako i mali selski šumoposjed. Razlog je možda u konzervatizmu, visokoj diversifikaciji proizvoda francuske poljoprivrede, a vjerojatno i presporo mijenjanje poljoprivredne politike u Francuskoj, gdje se izgleda političari više boje revolta poljoprivrednika od onih u drugim zemljama. Kako god to bilo, Europa će, pod pritiskom SAD vjerojatno ubrzanije dokidati silne poljoprivredne subvencije, što će pridonijeti transformaciji u poljoprivredi. I opet valja naglasiti, da će šumoposjed u sastavu poljoprivrednog gospodarstva predstavljati doknadnu sigurnost prema ćudima tržišta, pa je za vjerovati da će nastojanja za nabavkom šumoposjeda ili njegova proširenja, odnosno pretvaranja poljoprivrednih zemljišta granične proizvednosti u šume biti užurbano nastavljen. Analogijom bi trebalo očekivati da će takvi procesi započeti poslije domovinskog rata u nas. Koliko će to brzo biti zavisi dakako o bezbroj čini 55 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 58 <-- 58 --> PDF |
telja i vrlo je nezahvalno praviti nekakve prognoze. Bitno je međutim, da će razvoj bezuvjetno krenuti tim putem, posebice ako se država počne ba „. onim zašto postoji: da stvara pogodnu poslovnu klimu za privredno djelovanje subjekata na tržištu, koji jedini mogu i smiju donositi poslovne odluke. 1. CILJEVI RAZVOJA MJEŠOVITOG POLJOPRIVREDNO-ŠUMARSKOG MALOG SELSKOG POSJEDA — THE AIMS IN DEVELOPMENT OF MIXED AGROFORESTRY FARMING Sadašnje stanje malog privatnog šumoposjeda pokazuje zabrinjujuću ravnodušnost prema gotovo bezgraničnim potencijalima koje privatan mali šumoposjed, u njegovim današnjim prostorima ima i može ostvarivati. Ako su točni navodi nesigurnih izvora da privatan šumoposjed u Hrvatskoj raspolaže: Tip privatnih Površina Drvna pričuva šuma 1000 ha 1000 itf Type of private Area Growing stock forests in 1000 ha in 1000 cu. m. Visoke šume 167,2 11038,6 Panjače 242,2 8 603,3 Šikara 20,3 137,9 Makija 59,6 568,0 Šibljak 3,2 15,3 Ukupn o 492,5 21 163,1 Godišnji prirast tih privatnih šuma procjenjuje se na ciglih 963.725 rn´ bruto, što znači na oko 1,95 m´Vha, što nam se čini daleko previsoko, jer prosječna drvna pričuva od oko 43 m´Vha teško da prirašćuje 5°o. Kakvoća privatnih šuma sigurno je uvjetovana staništem na kojem one rastu, a koje je većim dijelom inferiorno. Na 0,5 milijuna ha predstavlja, čak ako bi se radilo o najlošijem staništu ogroman biološki i ekološki potencijal koji mora pod svaku cijenu biti iskorišten. Podržavljenje privatnog šumoposjeda bio bi kontraproduktivan, čak ako bi država i imala mogućnosti da izvrši konverziju tih šuma u visoke, visokoproizvodne prirodne šume, koje bi odgovarale konkretnim staništima. Pokazalo se naime pogodnim da valja pod svaku cijenu podsticati privatnu inicijativu u podizanju i gospodarenju šumama na manjim šumskim površinama, posebno ako takvo gospodarenje omogućuje bolje izglede rentabiliteta privatnom poljoprivredno- šumarskom seljačkom posjedu. Prema naprijed iznijetom, ciljem razvijanja malog šumoposjeda u okvirima složenog poljoprivredno-šumarskog gospodarstva bio bi formulacijakonsistentne podsticajne politike ka stvaranju okrupnjelih individualnih poljoprivrednih posjeda, posebno kombiniranih sa šumoposjedom. I opet moramo ustvrditi da nam u tom pogledu nedostaju iskustva, s obzirom da u našim krajevima nikada nije postojala suvisla podsticajna šu 56 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 59 <-- 59 --> PDF |
marska politika, usmjerena na racionalno gospodarenje malim sumoposjedom. Oduvijek su u našim krajevima znani samo porezi i oduzimanja, zabrane i kazne, nikada savjest, pomoć i skrb. Posljedice koje iz povećane proizvodnje industrijskog drva možemo očekivati su po svojem multiplikativnom djelovanju po cijelo narodno gospodarstvo ogromne. Osam m:! industrijske oblovine uzgojeno, posječeno i prerađeno u Hrvatskoj donosi stalno zapošljenje za jednog radnika tijekom cijele godine, posredno i neposredno. Smijemo li uopće maštati što bi sve mogli načiniti, ako bi tijekom slijedećih 30—40 godina samo petinu privatnog malog šumoposjeda preveli u visoku prirodnu šumu? Pri tom je potrebno zapravo jako malo: treba malog šumovlasnika posavjetovati, skrbiti !.e za nj da krene na konverziju i pri tom mu pomoći, malo s besplatnim sadnim materijalom, participacijom u troškovima ili mu pomoći s mehanizacijom. Ako ga još k tome oslobodimo od plaćanja poreza za vrijednost njegova uloga u takve konverzije, vjerojatno ćemo dobiti u malom šuraoposjedniku velikog borca za boljitak hrvatskih šuma. Nema sumnje da valja isto tako porazmisliti u kojoj mjeri će sklonost takvog šumoposjednika iz pasivnog promatranja prijeći u aktivno poduzetništvo s veličinom njegova ukupnog posjeda i šumoposjeda kao dijela. Cilj unapređenja, kako to pokazuju iskustva iz europskih zemalja, biti će postignut ako se poljoprivredniku omogući da uz pomoć povoljnih kredita povećava svoj posjed, šumoposjed posebno. Bila bi prevelika šteta da se društveni poljoprivredni posjedi rasparceliraju. Daleko bi po naciju bilo povoljnije, poštujući vlasništva koja imaju svoj pravni temelj, privatizirati takve posjede bez da se razbijaju kao veleposjed, jer će time biti uništena elementarna proizvodnja po naciju bitnih kultura, što može dovesti do ozbiljnih platnobilančnih trajnih teškoća. 2. POSEBNI PROGRAMI — SPECIAL PROGRAMMES Pošavši od pretpostavke da nacija ne će nasjesti neutemeljenim željama da se razbije državni šumoposjed, sada jedinstveno ujedinjen u Javnom poduzeću HRVATSKE ŠUME, već da će privatni šumoposjed podsticati najvećim dijelom kroz intenzifikaciju postojećih 0,5 milijuna ha privatnog šumoposjeda, te da će podsticati ekstenzivno proširenje šumskih površina time što bi, kroz posebne projekte, podsticali pošumljivanja golih zemljišta i marginalnih poljoprivrednih površina. U tom smislu bi u prvom redu bilo prijeko potrebno odrediti otprilike veličinu posjeda, mjereći ga europskim standardima, koji u postojećoj tržišnoj konstelaciji omogućuje vlasniku pristojan prihod. Da bi poljoprivrednik došao do takva posjeda, sa sadašnjh bijednih 3—10 ha, potrebna su kreditsredstva uz podsticajnu kamatu na hipotekarnom načelu, da se omogući okrupnjivanje. Uz okrupnjivanje korisnik hipotekarnog kredita dakako treba stajati iza programa gospodarenja. Pri tom valja također posebno promatrati pomoć pri otkupu šuma radi složenog poljoprivredno-šumarskog gospodarenja. Pri individualnim razmatranjima i shemama beneficija, poreskih olakšica, sudjelovanja u troškovima, savjetovanju i skrbi, mora se svaki zahtjev stručno posebno ispitati i odrediti prema svakom projektu, prema rizičnosti i troš 57 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 60 <-- 60 --> PDF |
kovima, kolika je pomoć potrebna i da li ju je moguće dati, te s kakvim posljedicama. 3. TEHNIČKA PITANJA ALTERNATIVNIH PROGRAMA — TECHNICAL ISSUES OF ALTERNATIVE PROGRAMMES U okviru tehničkih pitanja i problema valja istaknuti da se u alternativnim šumarskim programima pri složenom poljoprivredno-šumarskom malom posjedu mogu razmatrati najrajličitiji projekti. Započimamo dakako s uzgojem šumskih površina, visokog tipa, autohtonih vrsta, koje odgovaraju konkretnom staništu i obećavaju najvišu moguću proizvodnost, biljno-sociološku stabilnost, kao preduvjeta visoke rezistencije takvih šuma od štetnog djelovanja različitih agenasa. Mogući su dakako posebni programi, npr. uzgajanje božičnih drvaca, na terenima pogodnim za to uzgajanje brzorastućih mekih listača u kratkim ophodnjama za proizvodnju celuloze ili drvnih ploča. Pored naprijed spomenutih tipično šumarskih ciljeva, moguće je pri alternativnom gospodarenju uzgajanje ili prikupljanje šumskih plodova, sjemenja i si. Osim toga, moguće su alternativne djelatnosti temeljene na šumi i drvu, kao što je drvorezbarstvo, drvotokarenje, izrada suvenira, igračaka i ukrasa od drva ili sušenih plodova, češera, šišarki i si. WOODLAND GRANT SCHEME »Program pomoći za pošumljavanje zemlje« (Engleske) potpomaže privatnike sa slijedećim iznosima: 1. Za izradu programa radova za koje traži pomoć 1000 FRF (francuskih franaka); 2. Za pošumljivanje površina bez šume ili sječina 6000 do 16000 FRF time da prednost imaju listače i male površine za pošumljivanja, te za šumske proplanke pripomoć može iznositi najviše 20% ukupne površine programa; 3. Za njegu kultura pripomoć se kreće od 100 do 350 FRF ha/godišnje tijekom pet godina počam od 11. godine starosti kulture. Prednost listače i male površine. Ukoliko je šuma posebno značajna za okoliš pomoć može iznositi do 450 FRF ha/godišnje; 4. Za pošumljivanje poljoprivrednih površina dodjeljuje se posebna pomoć za četinjače 4000 FRF/ha a za listače 6000 FRF/ha. O. P. * Pomoć je iskazana u francuskim francima, jer je izvor informacije francuski — FortHs de France 1992. No 358. |