DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 36 <-- 36 --> PDF |
UVOD Razvitak preborne šume je trajni proces (po kojem se prebornoj šumi pridaje atribut — trajna šuma). Ispravna predodžba o dinamici i tempu njena razvitka može se steći samo kontinuiranim praćenjem promjena taksacijskih elemenata i svih ostalih za razvitak šume relevantnih činitelja. Dinamiku i tempo promjena razvitka, uređivanja šuma prati i prikazuje u tri kronološki kontinuirane, no — iz praktičnih razloga — vremenski razlučene periode, koje u uređajnom elaboratu nose sinonime »dosadanje gospodarenje «, »stanje šume u vrijeme uređivanja« i »buduće gospodarenje«. Dinamika i tempo razvitka prebornih sastojina, prosuđuje se na osnovu proučenih promjena osnovnih pokazatelja razvitka između uzastopnih inventura i međuodnosa taksacijskih elemenata utvrđenih u inventurama. Među brojnim pokazateljima promjena, značajno mjesto zauzimaju konkretni, direktno mjerljivi pokazatelji »dosadanjeg gospodarenja« — broj i drvna masa posječenih stabala, evidentirani u tzv. »Kontrolnoj knjizi« ili »Evidenciji sječa«. Evidencija sječa je vrlo jednostavna informacija, čije vođenje ne zahtijeva visoku stručnost ali pretpostavlja savjesnost i točnost u radu stručnjaka na terenu i evidentičara u uredu, uz obostranu obvezu trajnog arhiviranja dokumenata (manuala doznake i kontrolne knjige). Prema Zakonu o šumama (N. N. br. 52/90) i Pravilniku (N. N. br. 42/85, br. 36/89 i br. 6/91), evidencije sječe se obvezno vode u zakonski nužnom obujmu. No, one se mogu voditi i s proširenim dijapazonom informacija. To im povećava stupanj informativnosti kao pokazateljima promjena razvitka, uspješnosti dosadanjeg i prognoze budućeg gospodarenja. IDEJA Ideja o vođenju kvalitativno informativnije evidencije sječa od postojeće, propisane zakonskim minimumom, javila se tijekom dugogodišnjeg osobnog odabira i obilježavanja stabala za sječu (doznake) kao i vođenja evidencije sječa za NPŠO (Nastavno pokusne šumske objekte) Šumarskog fakulteta u Zalesini. Na realizaciju ideje utjecalo je nekoliko momenata: — posebna namjena šume odnosno njena edukativna uloga u obrazovanju budućih visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka; — namjera, da se doznake i evidencije sječa vode primjereno pravilnom gospodarenju u sklopu suvremene teorije; — spoznaja, da sumarni brojčani podaci ne pružaju dovoljno informacija o uzrocima i posljedicama promjena tijekom razvitka sastojina, naročito pri ekstremnim i negativnim biotičkim i abiotičkim pojavama; — potreba, da se što brže upotpuni praznina nastala zbog brojnih izgubljenih i propalih evidencija sječa tijekom prošlog rata, organizacijskih promjena službe uređivanja šezdesetih godina (Drndeli ć M., 1971., str. 111—112) a naročito tijekom ovog rata; 34 |