DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 35 <-- 35 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PRELIMINARY COMMUNICATION UDK 630*95:311.17 Sum list. CXVII (1993) 33 KAKO EVIDENCIJI SJEČA PO BROJU STABALA PROŠIRITI STUPANJ INFORMATIVNOSTI (Evidencija po godinama sječe) Radovan KRIŽANEC* Povodom 40-god. kontinuiranograda NPŠO — Zalesina SAŽETAK: Medu brojne taksacijske elemente na temelju kojih se u prebornoj šumi analizira dosadanje gospodarenje, prikazuje stanje šuma u vrijeme uređivanja i prognozira buduće gospodarenje, ubrajamo i evidencije sječa u koje se kronološki tijemom gospodarnja bilježe posječena stabla i njihove drvne mase. Evidencije sječa, se uglavnom vode u okvirima zakonski propisanog minimuma u svrhu kontrole izvršenja osnovom ili planovima sječa predviđenih drvnih masa za sječu ili etata. Ovom vrlo jednostavnom i direktno mjerljivom taksacijskomelementu može se uz dodatne informacije poboljšati sadržajnosti proširiti primjena. U radu je na jednom praktičnom primjeru obrađen postupakvođenja kvalitativno poboljšane evidencije sječe po broju stabala. Rezultati istraživanja pokazali su, da bi opisani postupak — a naročito grafičke analize evidencije — valjalo usvojiti kao nezaobilazne pokazatelje uspješnosti gospodarenja, što bi obzirom na stanje šuma pridonijelo njihovoj bržoj normalizaciji. Ključne riječi: preborna šuma, evidencija sječa. PREDGOVOR Pažnje vrijedan jubilej: 40-obljetnica kontinuiranog edukativnog djelovanja Nastavno pokusnih šumskih objekata (NPŠO) Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu — Uprava Zalesina, potaknuo nas je na publiciranje ove parcijalne retrospektive gospodarenja nastavnim objektom »Belevine« sa svrhom, da sve generacije studenata koji su dio terenske nastave obavili u prebornim šumama Gorskog Kotara kao i stručnu šumarsku javnost upozna s pažnje vrijednim jubilejom, koji je nažalost prošao nezapaženo, ne zbog zaborava, već zbog nenormalnih uvjeta rada i većeg oštećenja studentskih nastambi u Zalesini raketiranjem okupatorskog zrakoplovstva. * Doc. dr. Radovan Križance, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 36 <-- 36 --> PDF |
UVOD Razvitak preborne šume je trajni proces (po kojem se prebornoj šumi pridaje atribut — trajna šuma). Ispravna predodžba o dinamici i tempu njena razvitka može se steći samo kontinuiranim praćenjem promjena taksacijskih elemenata i svih ostalih za razvitak šume relevantnih činitelja. Dinamiku i tempo promjena razvitka, uređivanja šuma prati i prikazuje u tri kronološki kontinuirane, no — iz praktičnih razloga — vremenski razlučene periode, koje u uređajnom elaboratu nose sinonime »dosadanje gospodarenje «, »stanje šume u vrijeme uređivanja« i »buduće gospodarenje«. Dinamika i tempo razvitka prebornih sastojina, prosuđuje se na osnovu proučenih promjena osnovnih pokazatelja razvitka između uzastopnih inventura i međuodnosa taksacijskih elemenata utvrđenih u inventurama. Među brojnim pokazateljima promjena, značajno mjesto zauzimaju konkretni, direktno mjerljivi pokazatelji »dosadanjeg gospodarenja« — broj i drvna masa posječenih stabala, evidentirani u tzv. »Kontrolnoj knjizi« ili »Evidenciji sječa«. Evidencija sječa je vrlo jednostavna informacija, čije vođenje ne zahtijeva visoku stručnost ali pretpostavlja savjesnost i točnost u radu stručnjaka na terenu i evidentičara u uredu, uz obostranu obvezu trajnog arhiviranja dokumenata (manuala doznake i kontrolne knjige). Prema Zakonu o šumama (N. N. br. 52/90) i Pravilniku (N. N. br. 42/85, br. 36/89 i br. 6/91), evidencije sječe se obvezno vode u zakonski nužnom obujmu. No, one se mogu voditi i s proširenim dijapazonom informacija. To im povećava stupanj informativnosti kao pokazateljima promjena razvitka, uspješnosti dosadanjeg i prognoze budućeg gospodarenja. IDEJA Ideja o vođenju kvalitativno informativnije evidencije sječa od postojeće, propisane zakonskim minimumom, javila se tijekom dugogodišnjeg osobnog odabira i obilježavanja stabala za sječu (doznake) kao i vođenja evidencije sječa za NPŠO (Nastavno pokusne šumske objekte) Šumarskog fakulteta u Zalesini. Na realizaciju ideje utjecalo je nekoliko momenata: — posebna namjena šume odnosno njena edukativna uloga u obrazovanju budućih visokokvalificiranih šumarskih stručnjaka; — namjera, da se doznake i evidencije sječa vode primjereno pravilnom gospodarenju u sklopu suvremene teorije; — spoznaja, da sumarni brojčani podaci ne pružaju dovoljno informacija o uzrocima i posljedicama promjena tijekom razvitka sastojina, naročito pri ekstremnim i negativnim biotičkim i abiotičkim pojavama; — potreba, da se što brže upotpuni praznina nastala zbog brojnih izgubljenih i propalih evidencija sječa tijekom prošlog rata, organizacijskih promjena službe uređivanja šezdesetih godina (Drndeli ć M., 1971., str. 111—112) a naročito tijekom ovog rata; 34 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— poticaj provo´diteljima radova, da na prezentiranom primjeru uoče, kako se jednostavno i uz malo truda mogu značajno proširiti mogućnosti korištenja rezultata evidencije sječa i postupak primijeniti u praksi — naravno u okviru potreba i namjene šume za koju se evidencije vode. OPIS GOSPODARSKE JEDINICE Prikazana evidencija sječa odnosi se na gospodarsku jedinicu NPŠO Belevine, šumu posebne namjene za nastavu i znanstvena istraživanja. Osnovne podatke o gospodarskoj jedinici prikazali smo> zajedno s podacima zadnje inventure (1989/90) u tabeli 1, sa stanjem 01. 01. 1990. godine. Šume ove gospodarske jedinice uređuju se i planski gospodare od 1891/ /92. godine kad je izrađena prva Osnova gospodarenja. U proteklih sto godina izvršeno je devet inventura koje se međusobno razlikuju po intenzitetu i kvaliteti izmjere, metodama uređivanja i načinu gospodarenja. Te promjene odražavaju se i u stanju šume utvrđenom u posljednjoj inventuri 1989/90. godine. Danas se gospodari po Novom sistemu uređivanja prebornih šuma D. K1 e p c a, grupimičnim načinom. Odabir i obilježavanje stabala za sječu (doznaka) Ako odabir stabala za sječu (doznaku) shvatimo kao najodgovorniji stručni rad u šumarstvu, a evidenciju sječa kao logičan nastavak ili sastavni dio toga rada, tada samo sustavno, savjesno i korektno vođenje manuala doznake i evidencije sječa jamči kontinuitet praćenja uspješnosti doznake i utjecaja gospodarskih postupaka na razvitak i promjene stanja sastojina. Neosporno je, da kancelarijskom dijelu (evidenciji) ne pridajemo isti ponder kao i terenskom (doznaci), iako oba čine nerazdvojnu cjelinu. Neodgovoran pristup vođenju i analizi evidencije sječa nanosi šum. gospodarstvu znatne materijalne i stručne štete, koje se — uvjereni smo — mogu izbjeći. Ovaj rad to nedvosmisleno potvrđuje. Stabala za sječu odabirana su slijedom prioriteta opisanih u Instrukciji od 1937. god., dopunjenih kriterijima J. Š afa r a (1948), V. Alabovsko g (1951), N. Eića (1962), D. Klepca (1965), D. Cestara & V. Hrena (1967) i dr., te ZOŠ-a i »Pravilnika« uz dosljednju primjenu osnovnog kriterija doznake Kontrolne metode, prema kojem za sječu valja uvijek obilježiti stabla, koja smetaju boljima od sebe. Svake godine obavljene su dvije doznake — prema godišnjim planovima i redoslijedu propisanom u Općoj osnovi sječa. Najprije je obavljena »SANITARNA « doznaka na cijeloj površini gospodarske jedinice a zatim REDOVITA do propisanog etata. Prema potrebi (izgradnja šumskih cesta, dalekovoda i dr.) vršene su izvanredne doznake i posebno evidentirane u manualima tekuće godine. Doznačena stabla obilježavana su kolobrojem i doznačnim čekićem. U manualima doznake su — bez obzira na vrstu doznaka upisani: doznačili broj stabala, vrsta drveća, prsni promjer i uzrok odnosno razlog doznake. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Opis gospodarske (Stanje 1. Naziv: 2. Položaj: a) zemljopisni b) mjesni c) šumskogospodarski d) šumskogospodarska oznaka 3. Površina - produktivna - ukupna 4. Edafski faktori: 5. Topografski faktori: a) nadmorska visina b) ekspozicija c) inklinacija 6. Klimatski faktori: a) tip klime b) sred. god. temperat. c) sred. relat. vlaga zr. d) sred. kol. god. obor. 7. Vegetacijski faktori: a) zona b) pojas c) potpojas d)razred e) red f) sveza g) asocijacija 8. Tipološka jedinica: a) područje b)zona c) tip 9. Bonitet po tablicama Šurič-Pranjić Taksacijski elementi: a) broj stabala po hektaru (N) b) omjer smjese po broju stabala c) temeljnica po hektaru (G) d) drvna masa po hektaru (V) e) omjer smjese po drvnoj masi f) srednji prsni promjer ds jedinice »Belevine« 1.1. 1990.) Tablica 1. Belevine Gosp. jedinica Belevine je NPŠO (nastavno pokusni šumski objekt) Šumarskog fakulteta u Zalesini, u Gorskom kotaru (R Hrvatska) na 45°26´ geogr. širine i na 14°53´ geogr. dužine istočno od Greenwicha. Udaljena je od Zagreba 130 km, a nalazi se neposredno uz naselje Zalesina. Oblast prebornih šuma, Goransko-primorsko šumsko- gospodarsko područje, Šumsko gospodarstvo Delnice. Gosp. jedinica: Belevine, odjeli 1-17 i Dedinski vrh, odjel 18 258,24 + 17,93 = 276,17 hektara 275,54 + 18,40 = 293,94 hektara Matični supstrat: karbonski konglomerati i pješčenjaci na kojima su razvijena distrična smeđa tla, bruni podzoli i podzoli, naročito izraženi na karbonskim konglomeratima. 720 - 870 m W -S - SW 0 - 20° Prema Köppenu: C-klima, tipa ,,cfsbx" Prema Thornthwaitu: područje perhumidne klime Prema Bertoviću: područje šuma bukve i jele (Fagetum croalicum abictetosum). 6,7° 81% 2074 mm Fagion illyricum Fagetum croaticum Abieti fagetum illyricum Vaccinio piceetea Br.-Bl. 1939 Vaccinio piceetalia (Pavl. 1928) emend. Br.-Bl. 39. Piceion excelsae (Pavl. 1928) Šuma jele s rebračom (Blechno-Abietetum Horv. 1938/1950). 1 - Dinarsko C - jele, bukve i smreke 40 Jela + Smreka Bukva + Ostalo Ukupno II II III III II Jela+Smreka Bukva + Ostalo Ukupno 213 163 376 0,57 0,43 29.32 7,27 36,59 m2/ha 395,96 67,07 463,03 mVha 0,86 0,14 41,8 23,6 35,2 cm |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 39 <-- 39 --> PDF |
Broj doznačenih i posječenihNPŠO Gosp. jed. Belevine stabala (N) (1959-1989) Tablica 2. Godina Jela i smreka ... Bukva i cimuvimvin /- r>r> n o r-CD Ukupn o . , SVEUKUPN O sječe1959 GRP 646 G1P GSP 726 ´ 1372 ostalo 33 1405 1960 375 160 535 27 562 1961 1686 287 1973 154 2127 1962 1119 507 1626 1056 2682 1963 1378 81 1459 224 1683 1964 513 186 699 699 196519661967 422 673 841 318 293 363 179 715 1036 1338 2 154 108 717 1190 1446 1968 450 485 935 98 1033 1969 230 502 732 19 751 1959-69 8333 318 3769 12420 1875 14295 1970 87 501 588 87 675 1971 368 228 596 1274 1870 19721973 58 585 99 146 2451 94 2608 825 411 293 3019 1118 1974 704 85 272 1061 109 1170 1975 944 231 239 1414 170 1584 1976 779 101 414 1294 1193 2487 1977 812 384 1196 577 1773 1978 592 208 51 851 695 1546 1979 826 260 1086 273 1365 1970-79 5755 870 4894 11519 5088 16607 1980 589 317 904 52 956 1981 634 305 939 593 1532 1982 983 100 1083 78 1161 1983 584 109 452 1145 130 1275 1984 702 1 161 864 29 893 1985 595 255 850 89 939 19861987 679 714 50 14 337 128 1066 856 364 255 1430 1111 1988 658 23 93 774 241 1015 1989 454 270 724 173 897 1980-89 6590 197 2418 9205 2004 11209 1959-80 20678 1385 11081 33144 8967 42111 Godišnje 667 45 357 1069 289 1358 Omjer % 49,1 3,3 26,3 78,7 21,3 100,0 (Izvod iz evidencije sječa) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 40 <-- 40 --> PDF |
a a |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Na taj smo način evidencijama sječa proširili stupanj informativnosti podataka o doznaci. Iz manuala doznake podaci su svake godine uneseni u Evidenciju sječa (Kontrolnu knjigu), a po isteku ophodnjice deponirani u arhivu Uprave. Kontrola sječe doznačenih stabala vršena je pomoću »manuala primanja«. Evidencija sječa U NPŠO — Belevine vode se evidencije doznačenih i posječenih stabala: po godinama, odjelima i vrstama prihoda. Evidencije sadrže podatke o sječi po vrstama drveća i to: po broju stabala, po drvnoj masi i po uzrocima ili razlozima doznaka, bez obzira na vrstu sječe. Evidencije sa strukturama po broju stabala, po drvnoj masi i uzrocima doznake obuhvaćaju razdoblje od 1959—1989. god. (31 godinu) a sumarne evidencije po drvnoj masi razdoblje od 1947—1989. god. (43 godine). Dužine perioda evidencije sječa razlikuju se zbog toga, što su od 1947. do 1958. god. u Kontrolnim knjigama evidentirane samo ukupno posječene drvne mase po godinama i jedinicama prostorne podjele a od 1959. god., od kada osobno vodimo evidenciju, sve se evidencije vode i po debljinskim stupnjevima. Materijal je opsežan i nemoguće je sve evidencije cjelovito prikazati u jednom radu. U ovom donosimo samo rezultate evidencije o broju i strukturi posječenih stabala po godinama sječe. Ostale evidencijeprikazati ćemo kao cjeline u narednim radovima. Evidencija broja posječenih stabala pogodinama (1959—1989) i debljinskimstupnjevima Podaci o posječenom broju stabala mogu se u taksatorske svrhe upotrijebiti samo ako su prezentirani po debljinskoj strukturi koja omogućuje komparaciju sa strukturom po broju stabala utvrđenom u inventurama. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 42 <-- 42 --> PDF |
40 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 43 <-- 43 --> PDF |
U tu svrhu smo krajem svake godine doznačena i posječena stabla u pojedinoj godini (tabela 2) razvrstali iz manuala doznake u njemačke debljinske stupnjeve od 5 cm, kako je to prikazano za ophodnjicu 1959—1969 u tabeli 3. Kako su evidencije u naredne dvije ophodnjice identične, prikazali smo (zbog štednje na prostoru) u tabeli 4 samo sumarne podatke o debljinskoj strukturi realiziranog etata po broju stabala za sve tri ophodnjice (1959—69, 1970—79 i 1980—89) i sveukupne podatke za promatranu periodu od 1959— —1989. godine. U tabelama 2, 3 i 4 stabla su razvrstana prema vrstama prihoda (čl. 22 Pravilnika) u GRP — glavni redoviti prihod GIP — glavni izvanredni prihod GSP — glavni slučajni prihod po slijedećim kriterijima: — kao glavni redoviti prihod evidentirani su — broj (i drvna masa) posječenih stabala, odabranih i obilježenih u redovnoj doznaci, — kao glavni izvanredni prihod — broj (i drvna masa) posječenih stabala nakon izvanredne doznake (trase šumskih cesta, prosjeke, elektro i telefon- vodova i dr.), a — kao glavni slučajni prihod — broj (i drvna masa) stabala posječenih nakon »sanitarne« doznake (sanitarne sječe). Analiza debljinske strukture etata po broju stabala Kod izrade Osnova (pri opisu i ocjeni »dosadanjeg gospodarenja«) utvrdili smo, da brojčani podaci o doznačenom i posječenom broju stabala — i uz konzultacije »Šumske kronike« — ne daju sve nužne informacije o pojavama, koje su u pojedinoj godini presudno utjecale na realizaciju doznake. To se posebno odnosi na informacije o zahvaćanju u strukture sastojina po vrstama prihoda. Izuzev izvanredne prihode, na debljinsku strukturu kojih se doznakom nemože utjecati, redovna i sanitarna doznaka su u vezi utjecaja na promjenu strukture sastojina, dva značajna no kontradiktorna postupka. Kod prvog (redovna doznaka) doznačujemo stabla u svrhu pozitivne selekcije, normalizacije strukture, oslobađanja prirodne regeneracije i reguliranja omjera smjese. Kod drugog (sanitarna doznaka) prisiljeni smo doznačiti za sječu i ona stabla, koja su u prethodnim doznakama bila predodređena kao stabla budućnosti. Redovnoj doznaci prethodi studij debljinske strukture sastojina po broju stabala (u uredu) kao nužna pretpostavka valjane realizacije doznake (na terenu). Sanitarna doznaka je direktno saniranje posljedica izazvanih izvanrednim, neplaniranim i nepredvidivim ekstremnim utjecajima abiotičkih i biotičkih faktora na razvitak sastojina. Uz pojačan intenzitet može i jednokratna pojava bilo kojeg od njih u vrlo kratko vrijeme obezvrijediti dugogodišnji |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 44 <-- 44 --> PDF |
mukotrpni trud provoditelja stručnih radova, što se bez valjane evidencije može paušalno tumačiti i kao posljedica pogrešnog ili neadekvatnog gospodarenja. Zbog toga se ovoj doznaci i njenoj analizi mora posvetiti posebna pažnja. To očito potvrđuju brojčani podaci tabela 2—4 a još očiglednije grafikoni slika 1, 2a, 2b, 2c i 3. Globalni dojam o ukupno posječenom broju stabala po godinama i vrstama prihoda (tab. 2 i si. 1) je neujednačenost izvršenih sječa. |-BROJ DOZNAČEN/H I POSJEČENIH STABALA (N) NPSO -Gosp. jed. BEL EVINE (1959 -1989) Sumarni brojčano i grafički predočeni podaci evidencije ukupnih sječa koriste se za identifikaciju godine ili razdoblja sa izrazitim nepravilnostima i anomalijama u realizaciji etata. Isto tako, iz brojčanih podataka evidencije sječa (tab. 3 i 4) ne može se cjelovito ocijeniti oblik debljinske distribucije doznačenog broja stabala i utjecaj doznake na promjene strukturnih odnosa. Za cjelovitu i realnu ocjenu uspješnosti »dosadanjeg gospodarenja« neophodno je brojčane podatke realiziranog etata po broju stabala — prikazati i analizirati grafički — po debljinskoj strukturi i vrstama prihoda. Grafičke slike neminovno povećavaju stupanj informativnosti podataka evidencije sječa, kako to pokazuje analizirani primjer. (Na grafikonima si. 2a, 2b i 2c podaci o GIP crnogorice su zbog malog učešća, nemogućnosti točnog grafičkog prikaza u nužnom mjerilu kao i preglednost grafikona prikazani zajedno s GRP, a za bjelogoricu iz istih razloga svi prihodi sumarno). 42 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 45 <-- 45 --> PDF |
DEBUINSKA STRUKTURA DOZNAČENIH I POSJEĆENIH STABALA NPŠO - Gosp.jed. BELEVINE 1959-1969 (Jelaisrnreka--UGRP + GIP; 2=GSP; 3=Bukva i ostalo) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 46 <-- 46 --> PDF |
DEBUINSKA STRUKTURA DOZNAČENIH I POSJEĆENIH STABALA NPŠO - Gosp. jed. BEL E VINE 1970-1979 (Jela i smreka-. UGRP+GIP; 2´GSP-, 3=Bukva i ostalo ) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 47 <-- 47 --> PDF |
DEBUINSHA STRUKTURA DOZNAČENIH I POSJEĆENIH STABALA NPŠO - Gosp.jed. BELEVINE 1980-1989 (Jela i smreka: UGRP´GIP; 2=GSP-, 3=Bukva i ostalo) |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Krajem svake ophodnjice su analizom grafikona struktura doznačenih i posječenih stabala (si. 2a, 2b i 2c) utvrđeni po vrstama prihoda utjecaji izvršenih sječa na promjene struktura sastojina po broju stabala i doneseni zaključci o uspješnosti provedenih postupaka po vrstama prihoda. Analizom grafikona struktura broja posječenih stabala po godinama i ophodnjicama (si. 2a, 2b i 2c) proširili smo saznanja o »dosadanjem gospodarenju « u gospodarskoj jedinici Belevine slijedećim novim informacijama. Prva, izuzetno važna informacija dobivena grafičkim prikazom realiziranog etala su oblici poligona debljinskih struktura doznačenih i posječenihstabala. Iz slika 2a, 2b i 2c vidimo, da se poligoni struktura od godine do godine međusobno razlikuju po obliku, disperziji, spljoštenosti i učestalosti pojave još jedne kulminacije u nižim debljinskim stupnjevima. No, za gotovo sve poligone glavnog redovnog prihoda (GRP) svojstven je osnovni oblik identičan normalnoj razdiobi s kulminacijom između 50—60 cm prsnog promjera uz jedno izrazito odstupanje (1972. god.), nekoliko modaliteta oblika i učestaloj pojavi druge kulminacije (bimodalna razdioba). Doznaka se kao svojevrstan uzorak uzet iz populacije — preborne šume, bez obzira na njezinu specifičnu unutrašnju izgrađenost, stalnu nejednoličnost vanjskog izgleda i promjenljivost strukture, distribuira identično strukturi populacije. Distribucije doznačenih stabala u ovom radu odraz su prevođenja struktura sastojina iz visoke regularne u prebornu, kako je to propisano ciljem gospodarenja od 1954. godine (D. Klepac , 1954). Strukture redovnih doznaka odraz su struktura sastojina prijelaznih oblika gospodarenja a ukupne strukture odraz nepredvidivih negativnih utjecaja na razvitak stabala. Svako odstupanje strukture doznačenog GRP od normalne distribucije ukazuje na negativno dominantno djelovanje jednog ili više čimbenika, a jačina promjene oblika distribucije, na intenzitet djelovanja. Specifičan primjer je struktura etata u 1972. godini. Iz brojčanih se podataka teško može sagledati specifičnost strukture doznačenih stabala. Grafički prikaz — međutim — hiperboličnom strukturom jasno odražava štetne posljedice pojave visokog i mokrog snijega s ledenim ovojem zimi 1971/72. godine u cijeloj regiji. Dugogodišnjim stručnim radom iniciranu pojavu i praćenjem razvitka osiguravan opstanak prirodne regeneracije — do evidentiranja priliva u mjerenom dijelu sastojina — ekstremni je faktor (kako vidimo iz slike 2b za 1972. god.) desetkovao u jednoj sezoni. Kako u većini slučajeva na takve i slične uzroke — nerijetko katastrofalnih razmjera — ne možemo utjecati, preostaje nam, da u što kraće vrijeme raspoloživim gospodarskim postupcima što bolje saniramo posljedice, što je u ovoj gospodarskoj jedinici i učinjeno. Druga značajna informacija grafičkih prikaza doznake su strukture s dominacijom učešća GSP u ukupnom etatu. One npr. u godinama 1959, 1968—1970, 1972, 1974—1977, 1983 i 1986. indiciraju izrazito nenormalne uvjete razvitka. Uzroci mogu biti različiti a posljedice su — kako to pokazuju grafikoni — manje više slične. Zbog toga su neophodne konzultacije »šumske kronike«. 46 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Na pr., povećano učešće GSP u 1959 te 1968—1970. posljedica su pojačane pojave sušaca jele izazvane napadima različitih defolijatora a posebno moljca jelinih iglica (Argyresthia fundella). Detaljnije informacije zainteresirani mogu naći u radu — D. Klepac 1975. Od 1974—1977. evidentirano je u GSP povećano učešće vjetroizvala, stabala prekomjerno zaraženih imelom i postupno povećavanje broja sušaca, nastalih naglim smanjivanjem asimilacijskog aparata zbog odumiranja i otpadanja iglica. Bili su to prvi nagovještaji pojačanog sušenja jele. Ono je u godišnjim etatima GSP od 1974. stalno prisutno a jače izraženo u razdoblju od 1983—1986. godine. O uzrocima sušenja iznijeto je niz hipoteza. Prevladava mišljenje, da se radi o kompleksu uzroka koji djeluju istovremeno ili se jedan nastavlja na drugi. Premda osnovni uzroci sušenja još nisu izdvojeni, posljedice su očigledne i zabrinjavajuće, jer moramo (što smo već istakli) stalno narušavati strukturu obilježavanjem za sječu i onih stabala, koja smo u prethodnim doznakama — obzirom na zdravstveno stanje, izgled i položaj u sastojini — tretirali kao stabla budućnosti. Treća informacija koju dobivamo grafičkim prikazom struktura doznačenih i posječenih stabala je učestalost pojave još jedne kulminacije u distribuciji doznake. Druga — nazovimo je sporedna kulminacija — ukazuje na binarnu strukturu doznake. Ukupnu strukturu možemo jasno razlučiti na dvije manje-više normalne distribucije različitog položaja, amplituda i područja definiranosti. Binarna ili bimodalna distribucija pokazuje, da se doznačena stabla spontano grupiraju u dva stratuma, bez voljnog utjecaja prevoditelja radova. S toga aspekta doznaka u prebornoj šumi identična je s doznakom u dvoslojnim sastojinama. Identifikacija ove pojave iz brojčanih je podataka teška i nesigurna. Dijapazon i jačina mogu se cjelovito sagledati na grafičkim prikazima (vidi godine 1959, 1961—1963, 1966—1970, 1972 i 1976—1977 na si. 2a, 2b i 2c). Prvi uzrok ove pojave u strukturi doznake GRP je pozitivni propis Osnove prema kojem treba gospodariti u prebornom obliku grupimičnim načinom. Povećan broj doznačenih tanjih stabala u GRP rezultat je uzgojnih radnji u dobro oblikovanim no pregustim grupama koje tvore stabla prvog proširenog debljinskog razreda (od 10—30 cm prsnog promjera). Drugi uzrok pojave sporedne kulminacije, rjeđi u GRP a učestao u GSP, posljedica je prevelike pokrovnosti odnosno zastrtosti stabala prvog proširenog debljinskog razreda krošnjama nadstojnih stabala. Pokušaj preživljavanja plagiotropnim razvitkom krošanja zbog nedovoljnih količina svijetla savršava sušenjem. Podstojna stabla nemaju uvjeta za normalni razvitak zbog brojnosti i nepovoljnog površinskog rasporeda nadstojnih stabala. Visina maksimuma prve (sporedne) kulminacije je u strukturama doznake vrlo važan indikator stanja dijela sastojina kojeg tvore stabla prvog proširenog debljinskog razreda. Promjene stanja ovog dijela sastojina mogu se dobro pratiti komparativnom analizom triju grafikona ukupnih struktura doznake GRP i GSP po ophodnjicama. U prvoj (1959—1969) sporedni maksimum GRP je izrazit, u drugoj (1970—1979) je osjetno niži a u trećoj (1980—1989) je izostao. Maksimum GSP je u drugoj ophodnjici veći od onog u prvoj, zbog specifične doznake u 1972. godini, u kojoj su stabla debljinskog razreda tankog drva |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 50 <-- 50 --> PDF |
— desetkovana. U GRP su zbog toga od 1980—1989. izostale doznake i sječe kronično deficitarnih stabala prvog proširenog debljinskog razreda. Prema Sommeru (1961) — ključni ili kritični momenat u oblikovanjuprebornih struktura — je zadovoljavajuće prelaženje stabala iz debljinskog razreda tankog drva (10—30 cm) u debljinske razrede srednjedebelog drva (31—50 cm). Posljedica zakašnjelih ili izostalih intervencija u nadstojne slojeve krošanja radi oslobađanja stabala najvitalnijeg (kritičnog) stadija razvitka pre- borne šume su nepovoljno oblikovani vertikalni profili nepravilnih struktura po broju stabala (često izobličenih krošanja) koje zbog teoretski nedefiniranih struktura nazivamo »prijelazni oblici«. Ovom stadiju razvitka sastojina u našoj se praksi ne pristupa dovoljno studiozno. Pri oblikovanju prostornog rasporeda nadstojnih stabala nužni gospodarski postupci radi oslobađanja stabala najvitalnijeg dijela sastojina kasne ili izostaju. STRUKTURA ETATA BUKVE I OTL. NPŠO-O.j.BELEVINE (1959-1919) N 000 rrJ 000 21 52,5 SI.3 Grafikoni evidencija sječa po ophodnjicama pokazuju, da su opisani problemi iz objektivnih razloga (prevođenje visoke regularne u prebornu strukturu) bili prisutni i u intenzivno gospodarenim sastojinama gospodarske jedinice Belevine, no oni su unatoč brojnim negativnim utjecajima na razvitak — kako vidimo — uspješno sanirani. 4S |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 51 <-- 51 --> PDF |
Evidencije sječa bukve pokazuju — izuzev specifičnog slučaja u 1971. godini — pojačane sječne zahvate u nižim debljinskim stupnjevima u 1962, 1976—1978 i 1981. godini. Sječe su šumsko — uzgojnog karaktera. Provođene su u svrhu reguliranja odnosa crnogorica — bjelogorica i oslobađanja jelove regeneracije od prekobrojne zastupljenosti fiziološki jačeg konkurenta — bukve. Od 1986—1989. godine za sječu su sistematski obilježavana bukova stabla, koja su počela urastati u slojeve nadstojnih stabala i zauzimati prostor na štetu jele. Za opisani način doznake tijekom 30-god. periode 1959—1989. (propisan Osnovama gospodarenja) karakteristična je hiperbolična struktura doznačenih i posječenih stabala bukve (vidi sliku 3). Struktura doznake identična je učešću bukve i ostalih listača u strukturi broja stabala gospodarske jedinice (K r i ž a n e c R., 1989). ZAKLJUČAK Saznanja stečena tijekom 30-godišnjeg vođenja doznake i evidencije sječa za nastavno-pokusni-šumski objekt gospodarske jedinice Belevine, mogu se za evidencije sječa po broju stabala sažeti u slijedeće zaključke: 1. Pri odabiru i obilježavanju stabala za sječu (doznaci) spoznali smo — da evidencije doznačenih stabala vođene u manualima doznake kronološki po rednom broju uz ubilježene primjedbe o stanju i razlozima odabira svakog za sječu doznačenog stabla, proširuju dijapazon primjene podataka evidencije sječa. 2. Tijekom analize i tumačenja podataka evidencije sječa utvrdili smo — da se brojčanim podacima evidencije sječa povećava točnost analize kad su prikazani po vrstama prihoda i pritom razvrstani po debljinskim stupnjevima; — da se stupanj informativnosti brojčanih podataka evidencije sječa po broju stabala značajno proširuje grafičkim prikazom debljinskih struktura doznačenih i posječenih stabala po vrstama prihoda. 3. Analizom grafikona debljinskih distribucija doznačenih i posječenih stabala utvrdili smo — distribucija doznačenih i posječenih stabala mogu biti unimodalnog, bimodalnog i hiperboličnog oblika; — da oblik distribucije ovisi o vrsti i učešću pojedinog prihoda u ukupnoj strukturi doznake; — da hiperbolični oblik distribucije indicira pojavu ekstremnih negativnih utjecaja jednog ili više faktora širokog dijapazona i jakog intenziteta. 4. U radu prikazani postupci vođenja doznake i evidencije sječa mogu se, osim za oficijelno propisanu kontrolu izvršenja planovima sječa predviđenog etata po mjestu, vremenu, vrsti drveća, količini i vrsti prihoda, uspješno primijeniti i kao vjerodostojni — direktno izmjereni pokazatelji za: |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 52 <-- 52 --> PDF |
— točno obrazloženje uzroka doznake i sječe, — ispravno tumačenje ekstremnih pojava u vezi s pojačanim sječama, — stjecanje realnije slike o kretanju danas posebno aktuelnog pitanja zdravstvenog stanja šume, — valjanu procjenu stanja sastojina obzirom na promjene struktura izvršenim sječama, — procjenu uravnoteženosti između produkcije i korištenja odnosno sječe i priliva, — analizu uspješnosti dosadašnjeg i prognozu budučeg gospodarenja, i — tumačenje ostalih specifičnih pojava vezanih uz doznaku i sječu, nastalih tijekom gospodarenja. Uvjereni smo, da će opisani postupci a naročito grafički prikazi realiziranog etata po debljinskim stupnjevima — obzirom na točnost podataka, jednostavnost prikazivanja i efikasnost interpretacije — postati nezaobilazni pokazatelji u analizi i tumačenju evidencija sječa, naravno u okviru potreba i namjene šume za koju se evidencije vode. LITERATURA Alabovski , V., 1951: Doznaka stabala, Narodni šumar V (7—8): 240—244. Sarajevo. Cestar , D. & Hren , V., 1967: Prilog načinu doznake stabala kod prebornog gospodarenja. Šumarski list XCI (11—12): 452—455, Zagreb. E i ć, N., 1954: Vođenje evidencije sječa i obračun doznačene drvne mase. Narodni šumar VIII (7—8): 314—321, Sarajevo. E i ć, N., 1962: Priručnik za praktično uređivanje i procjenu šuma u BiH. Zavod za izdavanje udžbenika: 131—139, Sarajevo. Hadžiahmetović , M., 1955: Doznaka stabala, sječa i evidencija sječa na FŠOD »Igman«. Narodni šumar IX (11—12): 495—503, Sarajevo. Klepac , D., 1961: Novi sistem uređivanja prebornih šuma. Polj.-šum. komora Zagreb, 46 pp. Klepac , D., 1965: Uređivanje šuma. Nakladni zavod Znanje: 261—264, Zagreb. Klepac , D., 1972: Istraživanja o utjecaju defolijatora na prirast jelovih šuma. Šumarski list XCVI (1—2): 40—62, Zagreb. Klepac , D., 1975: Gubitak prirasta u jelovim šumama koje se suše. Šumarski institut Jastrebarsko. Radovi (23): 130—139, Zagreb. K r i ž a n e c, R., 1969: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine (1970—1979). Šumarski fakultet Zagreb, 142 pp. K r i ž a n e c, R., 1979: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine (1980—1989). Šumarski fakultet Zagreb, 264 pp. Križanec , R., 1986: Nastavno-pokusni šumski objekti (NPŠO) Zalesina. Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje 2: 291—296. Zagreb. Križanec , R., 1989: Osnova gospodarenja za NPŠO gospodarsku jedinicu Belevine (1990—2000). Šumarski fakultet Zagreb, 243 pp. Matić , V., 1952: Doznaka u prebornim šumama. Narodni šumar Sarajevo, 51 pp. Pogačnik , F., 1947: O kontrolirani prebiralni sečnji. Gozdarski vestnik VI: 173— —176, Ljubljana. Sommer , H. G., 1961: Tannenkronen im Plenterwald. Forstwiss. CBL. Paul Parey Verlag, Hamburg-Berlin. Š a f a r, J., 1948: Doznaka stabala u prebornim šumama. Šumarstvo I (3): 47—52. Žufa, L., 1954: Kartoteka sastojina. Šumarstvo VII (5): 301—302. 50 |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 53 <-- 53 --> PDF |
Manuali doznake u NPŠO gospodarskoj jedinici Belevine 1959—1989. Pravilnik o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama. Narodne novine br. 42/1985. Zagreb. Pravilnik o dopuni Pravilnika o doznaci stabala, žigosanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu. Narodne novine br. 36/1989. Zagreb. Uputstva za doznaku stabala i određivanje prihoda u prebornim šumama. Beograd 1937. Zakon o šumama. Narodne novine br. 52/1990. i na osnovu ovog Zakona donesene izmjene i dopune PRAVILNIKA od 1985. god. Narodne novine br. 6/1991. Zagreb. HOW RECORD KEEPING ON FELLINGS BY THE NUMBER OF TREES CAN BE BROADENED BY THE LEVEL OF INFORMATIVENESS (Record keeping by thee years of fellings) Summary Keeping records of fellings is one of numerous elements in the estimation of forests by which in a selection forest, management is analysed, the condition of the forest presented and future management forecasted. Such records include dat on the trees felled and their volumes of wood. Records of fellings are mainly kept within the limits of the legaly prescribed minimum with the aim of controlling the fulfillment of basic or planned volumes of wood or felling quantities. To this very simple and directly measurable element in the estimation of a forest, by providing additional information, content can be improved and application widened. This paper, by giving a practical example, demonstrates the procedure of improved record keeping on fellings by the number of trees. The results showed that the procedure described, paricularly graphical analyses of records keeping, should be adopted as essential indicators of success in management, which in view of the condition of forests would contribute to their faster normalization. Key words : selection forest, keeping records on felling |