DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 21     <-- 21 -->        PDF

Kao supstrat u kojem su se reznice zakorjenjivale, upotrebljavana je
mješavina pijeska i treseta (2:1), postavljena u odgovarajuće sandučiće. U
ovako priređeni supstrat polagane su reznice nakon potrebnog tretmana te
držane u stakleniku, gdje su ostale za čitavo vrijeme trajanja pokusa.


REZULTATI I RASPRAVA


Prema dobivenim rezultatima, zapažaju se znatne razlike između nicanja
kontrolnog i stratificiranog sjemena kao i između zakorjenjivanja kontrolnih
i tretiranih reznica božikovine.


Analizom rezultata ispitivanja klijavosti sjemena (Tabl. 1) uočavamo postotak
klijavosti od 18°/o za kontrolno sjeme, dok za ono koje je bilo strati-


Rezultati ispitivanja klijavosti sjemena božikovine
Tablica 1.
Redni
broj
pokusa
Datum
sjetve
Početak
klijanja
Klijavost
stratificirano
%
sjemena
kontrola
%
Razlika
klijavosti
%
1. 28.
28.
12.
03.
1987.
1988.
K
S
01
25
.04.
.03.
1990.
1990.
_
41
18
-23
2. 08.
08.
12.
03.
1988.
1989.
K
S
07
02
. 04.
. 04.
1991.
1991.

54
21
-33


LEGENDA: K = Kontrolno sjeme
S = Stratificirano sjeme


ficirano iznosi 41%. Dobivena pozitivna razlika od 23% klijavosti u prilog
stratificiranog sjemena ima svoje ekonomsko tj. praktično značenje (redni
br. pokusa 1.). Pokus za ispitivanje klijavosti sjemena božikovine postavljen
je i naredne godine — redni broj pokusa 2 (Tab. 1.). Klijavost od 21% iznosi
za kontrolno sjeme, a 54% za sjeme koje je bilo stratificirano. Pozitivna razlika
od 33% u korist stratificiranog sjemena i ovdje je veoma značajna.


U ovim istraživanjima, vrijeme potrebno za nicanje sjemena vrste Ilex
aquifolium, podudara se s navodima i drugih autora npr. Hartman ,
Keste r (1975) i Kriissman n (1978), prema kojima sjeme božikovine
proklije tek 2 godine nakon sjetve.


Rezultati ispitivanja stimulativnog djelovanja naftalenoctene kiseline na
zakorjenjivanje reznica božikovine prikazani su u tablici 2. Pokazalo se da
sve tri primijenjene koncentracije posjeduju stimulirajuće djelovanje na regeneraciju
reznica vrste Ilex aquifolium. Naime, bez obzira na koncentraciju
naftalenoctene kiseline od 0,1%, 0,3% i 0,6%, ona je ovdje na 91%, 100% i
98% tretiranih reznica formirala korijen, dok se kod 2% i 9% reznica razvio
jedino kalus. U njemu nije došlo do diferencijacije stanice, pa time ni do
stvaranja korijena. U kontroli se zakorjenilo, međutim, svega 17%, 21% i 23%
reznica. Sijedom navedenoga vidljiva je pozitivna razlika od 74%, 79%. i 75°/o,
a u korist tretiranih reznica. Također, vrijeme u koje je ova skupina pokusa
bila postavljena je vrlo povoljno (redni broj pokusa 1. — tab. 2.). Obzirom