DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 19 <-- 19 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*232.325.001/2 (Ilex aquifolium L.) Sum. list CXVI1 (1993) 17 RAZMNOŽAVANJE BOŽIKOVINE (Ilex Aquifolium L.) Mato JURKOVIC* SAŽETAK: Kontrolnim i stratificiranim sjemenom vrste Ilex aquifolium L. Postavljena su dva pokusa. Pokazalo se da dobivene pozitivne razlike klijavosti od 23«lo i 33°lo, a za sjetvu obavljenu sa stratificiranim sjemenom u usporedbi s onom sjetvom gdje jeupotrebljeno kontrolno sjeme, imaju ekonomsko i praktično značenje. Istraživano je stimulativno djelovanje NOK na procese nastanka adventivnog korijena kod reznica božikovine. Aktivnu materiju u praškastom preparatu čini a-naftalenoctena kiselina koja se nalazi u koncentraciji od 0,l°/o, 0,3°lo i 0,6°/a. Upotrebljeni preparat podsticao je rizogenezu i zahvaljujući tome povećao postotak zakorjenjenih reznica. Postavljena su dva pokusa, a u svakom pokusu nalazile su se tretirane reznice s tri različite koncentracije NOK i kontrolne reznice. Dobivene pozitivne razlike zakorjenjivanja od 74«/», 79»lo, 75°lo, 64%, 75% i 62% očite su u prilogtretiranih reznica. Ključne riječi: Božikovina, razmnožavanja, rizogenezu, reznica... UVOD Rod Ilex L. ima oko 300 vrsta u Limjerenom i tropskom području. U Europi raste samo jedna vrsta Ilex aquifolium L. Ona je rasprostranjena u atlanskom dijelu zapadne Europe (od južne Norveške, Engleske do južnih dijelova Pirenejskog poluotoka), srednjoj i južnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi (Alžir, Tunis), Maloj Aziji i sjevernom Iranu. Na području Hrvatske ova vrsta ima disjunktni areal, a dolazi u mediteranskim mezofilnim i kontinentalnim termofilnim i mezofilnim zajednicama brdskih i nizinskih područja (Šegulja i Lovašen-Eberhard, 1987). Areal vrste Ilex aquifolium u posljednje se vrijeme smanjuje, zbog intenzivnog branja, osim na zaštićenim površinama, gdje se dobro razmnožava i pokazuje dobru vitalnost. U literaturi se samo ukratko navodi da se vrste roda Ilex L. razmnožavaju generativno i vegetativno. Ba u ley (1942) i Becket t (1983) bilježe razmnožavanje sjemenom, koje klija tek dvije godine nakon sjetve i razmnožavanje reznicama u kasno ljeto. Prema Hartmann-u i Kester-u * Mr. Mato Jurković, dipl. inž. šumarstva, Botanički vrt PMF-a Sveučilišta u Zagrebu. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 20 <-- 20 --> PDF |
(1975) klijavost sjemena vrsta Ilex L. je veoma nepravilna; neke od vrsta npr. Ilex crenata Thunb., Ilex cassine L., Ilex glabra (L.) Gray, Ilex vomitoria Ait. i Ilex amelanchier M. A. Curtis klijaju brzo. Sjeme drugih vrsta, Ilex aquifoliiim L., Ilex cornula Lindl. et Paxt., Ilex verticillata (L.) Gray, Ilex decidua Walt, i Ilex opaca Ait. klija tek nakon jedne ili dvije godine poslije sjetve i ako je sjeme bilo stratificirano, vjerojatno zbog slabo razvijenog embria u vrijeme sabiranja plodova. Za razmnožavanje reznicama isti autori smatraju najpovoljnije vrijeme od sredine do kraja ljeta, ali uz primjenu sintetskih ivari rastenja za nastajanje kalusa i korijena. Krüssman n (1978) smatra potrebnim stratifikaciju sjemena, a reznice se mogu koristiti od srpnja do prosinca. Ovim istraživanjima nastojimo dati osobni prilog za generativno i vegetativno razmnožavanje božikovine (Ilex aquifolium L.). MATERIJAL I METODE Plodovi sa sjemenom sakupljeni su ujesen 1987. i 1988., a reznice 1988. i 1989. godine s primjeraka vrste Ilex aquifolium L., koji se uzgajaju u arboretumu Botaničkog vrta Prirodoslovno-matematskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Metodom slučajnog izbora sjemena izdvojeni su radni uzorci. Postavljena su dva pokusa, a svaki pokus s dvije varijante: kontrolno i stratificirano sjeme. Istraživanjem je obuhvaćeno 4 radna uzorka, a svaki uzorak sadržavao je 100 sjemenki. Kontrolno sjeme sijano je odmah nakon ubiranja plodova 28. 12. 1987. i 08. 12. 1988. u drvene sandučiće u mješavinu komposta, listovke i pjeska (2:1:1). Zasijano je 200 sjemenaka, koje su postavljene u otvoreno i hladno klijalište. Odmah nakon sazrijevanja i ubiranja plodova obavljena je stratifikacija sjemena u supstratu pijeska i treseta (3:1). Postupak stratifikacije proveden je u hladnjaku na temperaturi od 4 °C, a u vremenskom razdoblju od tri mjeseca. Nakon provedenog predsjetvenog tretiranja sjemena obavljena je sjetva sjemena 28. 03. 1988. i 08. 03. 1989. godine. Sijano je ukupno 200 sjemenaka u drvene sandučiće te uz isti postupak koji je opisan kod kontrolnog sjemena. U ovim istraživanjima u svrhu indukcije rizogeneze kod reznica božikovine upotrebljen je komercijalni praškasti preparat koji je sadržavao kao aktivnu materiju a-naftalenoctenu kiselinu (NOK) koja se nalazila u koncentraciji od 0,l°/o, 0,3% i 0,6»/o. Postavljena su dva pokusa, a svaki pokus sadržavao je tretirane reznice s tri različite koncentracije naftalenoctene kiseline i netretirane (kontrolne) reznice. Istraživanjem je obuhvaćeno 12 radnih uzoraka, a svaki uzorak je sadržavao 100 reznica. Pokusi zakorjenjivanja reznica postavljeni su u dva vremenska intervala: od 13. 09. 1988. do 31. 12. 1988. (110 dana) i od 21. 09. 1989. do 12. 02. 1990. (145 dana). Zadržavanje praškastog preparata na donjem dijelu reznice postignuto je prethodnim umakanjem iste u vodu, a zatim u praškasti preparat. Ovakovim postupkom praškasti preparat se zadrži na odgovarajućem dijelu reznice u potrebnoj količini. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Kao supstrat u kojem su se reznice zakorjenjivale, upotrebljavana je mješavina pijeska i treseta (2:1), postavljena u odgovarajuće sandučiće. U ovako priređeni supstrat polagane su reznice nakon potrebnog tretmana te držane u stakleniku, gdje su ostale za čitavo vrijeme trajanja pokusa. REZULTATI I RASPRAVA Prema dobivenim rezultatima, zapažaju se znatne razlike između nicanja kontrolnog i stratificiranog sjemena kao i između zakorjenjivanja kontrolnih i tretiranih reznica božikovine. Analizom rezultata ispitivanja klijavosti sjemena (Tabl. 1) uočavamo postotak klijavosti od 18°/o za kontrolno sjeme, dok za ono koje je bilo strati- Rezultati ispitivanja klijavosti sjemena božikovine Tablica 1. Redni broj pokusa Datum sjetve Početak klijanja Klijavost stratificirano % sjemena kontrola % Razlika klijavosti % 1. 28. 28. 12. 03. 1987. 1988. K S 01 25 .04. .03. 1990. 1990. _ 41 18 -23 2. 08. 08. 12. 03. 1988. 1989. K S 07 02 . 04. . 04. 1991. 1991. — 54 21 -33 LEGENDA: K = Kontrolno sjeme S = Stratificirano sjeme ficirano iznosi 41%. Dobivena pozitivna razlika od 23% klijavosti u prilog stratificiranog sjemena ima svoje ekonomsko tj. praktično značenje (redni br. pokusa 1.). Pokus za ispitivanje klijavosti sjemena božikovine postavljen je i naredne godine — redni broj pokusa 2 (Tab. 1.). Klijavost od 21% iznosi za kontrolno sjeme, a 54% za sjeme koje je bilo stratificirano. Pozitivna razlika od 33% u korist stratificiranog sjemena i ovdje je veoma značajna. U ovim istraživanjima, vrijeme potrebno za nicanje sjemena vrste Ilex aquifolium, podudara se s navodima i drugih autora npr. Hartman , Keste r (1975) i Kriissman n (1978), prema kojima sjeme božikovine proklije tek 2 godine nakon sjetve. Rezultati ispitivanja stimulativnog djelovanja naftalenoctene kiseline na zakorjenjivanje reznica božikovine prikazani su u tablici 2. Pokazalo se da sve tri primijenjene koncentracije posjeduju stimulirajuće djelovanje na regeneraciju reznica vrste Ilex aquifolium. Naime, bez obzira na koncentraciju naftalenoctene kiseline od 0,1%, 0,3% i 0,6%, ona je ovdje na 91%, 100% i 98% tretiranih reznica formirala korijen, dok se kod 2% i 9% reznica razvio jedino kalus. U njemu nije došlo do diferencijacije stanice, pa time ni do stvaranja korijena. U kontroli se zakorjenilo, međutim, svega 17%, 21% i 23% reznica. Sijedom navedenoga vidljiva je pozitivna razlika od 74%, 79%. i 75°/o, a u korist tretiranih reznica. Također, vrijeme u koje je ova skupina pokusa bila postavljena je vrlo povoljno (redni broj pokusa 1. — tab. 2.). Obzirom |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Kezultali vegetativnog razmnožavanja božikovine Tablica 2. Redni I roj pokusa Zakorjenjivanje (dana) 13. 09. 1988. DO 31. 12. 1988. (110 DANA) Koncentracija NOK 0,1% 0,3% 0,6% Zakorjenjeno reznica tretirano kontrola 0/ 0/ /u /o 91 100 98 17 21 23 Razlika zakorjenjivanja °/ 74 79 75 2. 21.09. 1989. DO 12. 02. 1990. (145 DANA) 0,1% 0,3% 0.6% 95 100 92 » 25 30 64 75 62 NOK = Naftalenoctena kiselina na broj reznica, na čijim je bazama došlo do nastajanja dobro razvijenog korjenovog sustava kod tretiranih reznica u usporedbi s kontrolnim (si. 1.) možemo reći da su naši rezultati vrlo slični rezultatima drugih autora npr. H a r t m a n n i K e s t e r (1975) i Krüssmann (1978). SI. 1. Zakorjenjene reznice božikovine K = kontrola netretirane reznice, T = tretirane reznice Druga skupina pokusa isto je postavljena u kasno ljeto (redni broj pokusa 2. — tab. 2.). Pokazalo se i ovdje da sve tri koncentracije naftalenoctene kiseline imaju stimulirajuće djelovanje na indukciju rizogeneze kod reznica božikovine. Tako je koncentracija od 0,l°/o, 0,3»/0 i 0,6% naftalenoctene kisc |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 23 <-- 23 --> PDF |
line rezultirala nastajanje korijena na 95%, 100°/u i 92% reznica, a dok 5% i 8% reznica razvio samo kalus. Kod kontrolnih reznica formiran je korijen na svega 31%, 25%. i 30% reznica. Dobivena pozitivna razlika od 64%, 75% i 62% u prilog tretiranih reznica i ovdje je vidljiva te ima veliko praktično značenje. Ako se usporedi djelovanje komercijalnog preparata u kojem aktivnu materiju čini a-naftalenoctena kiselina u koncentraciji od 0,1%, 0,3% i 0,6%, odnosno u usporedbi ovih koncentracija međusobno, može se uočiti da je njihovo djelovanje bilo jednako ili slično. Iako rezultati nisu statistički obrađeni oni se mogu interpretirati pouzdanim, budući su ispitivanja obavljena s velikim brojem reznica. Kod razmnožavanja biljaka reznicama osim učešća zakorjenjenih reznica značajna je i razvijenost njihovog korjenovog sustava, budući od toga ovisi broj primljenih biljaka, a posebno njihov početni rast poslije presađivanja u rasadnik. ZAKLJUČAK Ispitivana je klijavost stratificiranog i kontrolnog sjemena vrste Ilex aquifolium L. Postavljena su dva pokusa, a svaki pokus s dvije varijante — stratificirano i kontrolno (nestratificirano) sjeme. Istraživano je stimulativno djelovanje NOK na procese nastanka kalusa i adventivnog korijena kod reznice božikovine (Ilex aquifolium L.). Postavljena su dva pokusa, a u svakom pokusu nalazile su se tretirane reznice s tri različite koncentracije (0,1%, 0,3%, 0,6%) a-naftalenoctene kiseline i kontrolne (netretirane) reznice. U tijeku rada postignuti su slijedeći rezultati: Klijavost sjemena od 18% i 21% iznosi za sjetvu kontrolnog sjemena, dok za sjetvu stratificiranog sjemena iznosi 41% i 54%. Dobivene pozitivne razlike od 23% i 33% (Tab. 1.) očite su u prilog sjetve stratificiranog sjemena. Za generativno razmnožavanje ispitivane vrste važno je predsjetveno tretiranje sjemena (stratifikacija), a u vremenskom razdoblju od tri mjeseca. Iz dobivenih rezultata može se zaključiti da sjetva stratificiranog sjemena ima značajne praktične prednosti za razmnožavanje božikovine, a u usporedbi sa sjetvom kontrolnog sjemena. Istraživanje stimulativnog utjecaja NOK kod ispitivane vrste podsticaio je rizogenezu i zahvaljujući tome povećalo postotak zakorjenjenih reznica. Pokazalo se da formiranje adventivnog korijena na bazama reznica, koje su tretirane praškastim preparatom u koncentraciji 0,1%, 0,3% i 0,6%, gdje aktivnu materiju čini a-naftalenoctena kiselina iznosi 91%, 100%, 98%, 95%, 100%, i 92% zakorjenjenih reznica. Međutim, u kontroli se zakorjenilo, samo 17%, 21%, 23%, 31%, 25% i 30% reznica. Pozitivne razlike od 74%, 79%, 75%, 64%, 75% i 62% (Tab. 2.) u korist tretiranih reznica u usporedbi s kontrolnim reznicama i ovdje su od značajne praktične važnosti. Božikovina je veoma cijenjena vrsta u hortikulturi zbog interesantnih zimzelenih listova, kompaktnog i pravilnog habitusa, te zbog crvenih plodova, koji se preko zime zadržavaju na grančicama. Ovim istraživanjima nastojalo se dati operativnim stručnjacima, često puta nedostatno saopćenje o mogućnostima koje pruža generativno i vegetativno razmnožavanje ove dekorativne vrste. |
ŠUMARSKI LIST 1-2/1993 str. 24 <-- 24 --> PDF |
LITERATURA Bailey , L. H. 1942: The standard cyclopedia of horticulture. Vol. II. The Macmilla Company. New York. Beckett , K. A. 1983: The concise encyclopedia of garden plants. London. Fukarek, P. 1980: Ilex aquifolium L.: Šumarska enciklopedija 1, 185—186. Leksikografski zavod, Zagreb, Hart mann, H. T., Kester, D. E. 1975: Plant propagation — principles and practices. Prentice-Hall, Inc., Englewood Cliffs, New Jersey. Kriissmann , G. 1962: Handbuch der Laubgehölze. Band IL Verlag Paul Parey, Berlin and Hamburg. Kriissmann , G. 1978: Die Baumschule. Verlag Paul Parey, Berlin und Hamburg. R e h d e r, A. 1958: Manual of cultivated trees and shrubs. The Macmillan Company, New York. Šegulja, N., Lovašen-Eberhard, Ž, 1987: Florogenetsko značenje vrste Ilex aquifolium L.: Treći kongres biologa Hrvatske, 109. Hrvatsko biološko društvo, Zagreb. Webb, D. A. 1968: Ilex L.: Flora Europaea 2, 241. Cambridge University Press. Propagation of English Holly (Ilex aquifolium L.) Summary English or common holly is an indigenous plant in Europe including Great Britain to W. Asia and N. Africa. Ilex aquifolium L. is extremely variable and has given rise to numerous forms, differing in leaf shape and colour, growth habit and colour of berries. Germination of holly seed is very erratic; those of some species, Ilex crenata, Ilex vomitoria, germinate promptly and should be planted as soon as they are gathered. Seeds of other species, Ilex aquifolium, Ilex cornuta and Ilex verticilata, do not germinate until a year or more after planting even though stratified, owing probably to rudimentary embryos at time of harvest (Hartmann and Kester 1975). Seeds of Ilex aquifolium should be collected and cleaned as soon as the fruit is ripe in the fall and then stored at about 4°C until spring in a mixture of moist sand and peat moss. Germination in those species generally does not occur a year later. In our study the germination test includet the seed of Ilex aqufolium, picked- up from bush grown in the Botanical Garden, of the Department of Botany, at the Science Faculty, Zagreb. From control seed we obtained 18% and 21% of germinate seed, but from stratified seed gave a result of 41% an 54% of germinate seed. The difference between the two manner used (23%,, 33%) in the germinate process is evident in favour of procedure of stratified seeds. The propagation of English holly from cuttings has been employed in horticultural practice. Best rooting is usually obtained from mid- to late summer, but cuttings may be successfully taken on into the following spring. Wounding the base of the cuttings helps induce root formation. In our experiments the effect of NAA at different concentrations (0,1%, 0,3%,, 0,6%) on the formation of adventitious roots of English holly was investigated. The chemical under consideration induced rhizogenesis and consequently increased the percentage of rooted cuttings in plant species investigated. From cuttings treated with NAA we obtained 91%, 100%,, 98%, 95%, 100% and 92% of rooted cuttings, while those untreated (control) resulted in 17%,, 21%, 23%, 31%, 25% and 30% of rooted cuttings. The differences of 74%, 79%, 75%, 64%,, 75%, and 62% in the rooting process proved to be statistically significant in favour of procedure of treated cuttings (Tab. 2). |