DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 86 <-- 86 --> PDF |
do 1952. Po tom dobiva radno mjesto i položaj upravitelja Šumarije u ubavom mjestu požeške kotline, u Velikoj. 1960. god. izbran je za direktora Šumskog gospodarstva Požege, i od tada upravlja radom Gospodarstva sa šest šumarija požeškog područja. Od 1972. do prelaska u mirovinu 1987. proveo je na radu u centralnoj ustanovi šumarstva Hrvatske — Općem udruženju šumarstva i prerade drva u Zagrebu, u svojstvu savjetnika za unapređivanje proizvodnje. Glavninu svog radnog vijeka, pa i vrhunac svojih stručnih i radnih sposobnosti, proživljava u šumarstvu Požeške kotline... za koju se može reći da je jedan od bisera naše domovine, pa stoga i nosi od starine naziv — ´valis aurea´ (zlatna dolina), radi ljepote prirode i obilja prirodnih bogatstava. ´Zlatna dolina´ okružena šumovitim padinama i obroncima slavonskih gora: Papuka, Psunja, Krndije, Požeške i Dilj-gore spada u šumom najbogatije, jer sama šumska površina iznosi 540 km2 (54.000 ha), što predstavlja ogromnu gospodarstvenu a isto tako i opću (rekreacija, utjecaj na klimu i dr.) vrijednost. Doduše, poslije rata kada je kolega Igrčić preuzeo upravu nad šumama požeške općine, te šume su bile u velikoj mjeri posječene pa i opustošene radi prejakih sječa, ne toliko za vrijeme koliko poslije 2. Svjetskog rata, radi potrebe za obnovu od rata opustošene zem- Ije. Zahvaljujući radnom zalaganju stručnjaka i radnika na čelu s direktorom Igrčićem, opće stanje šuma na cijelom tom području je popravljeno... opustošene površine ponovno pošumjene, mlade šumske sastojine valjano njegovane, vode se pravilne sječe na osnovi propisa gospodarskih osnova. A uz to izgrađivane su šumske ceste, sagrađene potrebne gospodarske i upravne zgrade, nabavljena mehanizacija i alati, te je uopće od cijelog šumskog područja stvoren uzoran gospodarski objekt. Za čovjeka koji je posvetio svoje tjelesne i umne snage toliko značajnoj djelatnosti, kao što je održavanje i unapređivanje šuma i šumskog gospodarstva, može se reći da je doživio ispunjenje zadataka kojem je posvetio svoj život. I u kasnijem radu kao savjetnik za unapređivanje šumske proizvodnje — u Udruženju šumskih i drvno-ind. organizacija Hrvatske — kolega Igrčić, uz ostale poslove svog djelokruga rada, glavni je i odgovorni urednik stručnog časopisa »Mehanizacija šumarstva«, a također surađuje s operativom oko izbora i nabave nove mehanizacije u šumskoj proizvodnji. Hrvatsko šumarsko društvo na rastanku sa svojim dugogodišnjim članom dipl. inženjerom šumarstva Velimirom Igrčićem odaje mu priznanje, koliko za uspješan rad u gospodarenju šumama Hrvatske, toliko i za njegov doprinos u korist naše šumarske organizacije. Vladimir Špoljarić, dipl. iiiž. |