DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 85     <-- 85 -->        PDF

drugim pravcem. Tako se dogodilo da
je i naš kolega Ivo, s jedne strane visoko
cijenjen kao dobar stručnjak i rukovodilac
na području šumarstva, uz to
nadaren govornik, po svome temperamentu
i bliskosti s ljudima njegove Slavonije
može se reći da je bio tipičan
narodski čovjek, tako je naš kolega uvučen
u politički život Općine. Ubrzo se i
na tome području istakao, te je i960, god.
izabran za predsjednika Općine Slavonski
Brod. Na tome položaju proveo je
7 godina.


Izišao je, doduše, iz šumarstva, ali je
u duši ostao šumar. Za vrijeme njegovog
predsjednikovanja grad i područje
općine intenzivno su izgrađivani, te dobili
suvremen izgled. A posebno želim
istaći, da je to razdoblje bilo i vrijeme
intenzivnog ozelenjavanja, koliko grada
(gradski parkovi i nasadi), toliko većih
sela. Na njegov potica´j uključili su se u
taj rad i svi šumari iz šumskog gospodarstva
i područnih šumarija, pa je u
nekoliko godina podignuto više kilometara
drvoreda po selima, zelenila oko
javnih zgrada, seoskih groblja i t. d.


VELIMIR IGRČIC,
dipl. ing. šumarstva
(1921—1992.)


Poslije dva mandata na položaju predsjednika
općine izabran je za direktora
uglednog i velikog hotelskog poduzeća
u Brodu »Brodsko vinogorje«, koje je
uspješno vodio do odlaska u mirovinu.


Hrvatsko šumarsko društvo i njegovi
kolege šumarske i drvno-ind. struke, na
rastanku sa svojim dugogodišnjim članom
i suradnikom Ivom Borevkovićem


— kojega ´je aktivnost snažno vezala uz
šumarstvo, drvnu industriju i javni politički
život jedne velike općine — Slavonski
Brod, odaje mu puno priznanje,
koliko za uspješan rad u struci, isto
tako uspješan na visokom političkom
položaju, pa i na zadnjem položaju, uspješnog
rukovodioca velikog privrednog
poduzeća s kojim je i završio svoj plodan
radni vijek.
Poštovanoj obitelji pokojnika, svoj
rodbini i prijateljima, i u svoje ime kao
bliskog prijatelja i suradnika izražavamo
naše iskreno saučešće.
Zagreb, 11. svibnja 1992.


Vladimir Špoljarić, dipl. inž.


Podmukla bolest skratila je jedan
plodan život posvećen šumarstvu Hrvatske,
a posebno unapređivanju šumskog
gospodarenja. No, iako i nešto kraći,
taj život je bio veoma uspješan u odabranom
zvanju i profesionalnom radu.
Postigao je položaj upravitelja šumarije i
direktora jednog velikog i značajnog
šumskog gospodarstva, po tom i savjetnika
za unapređivanje šumske proizvodnje
u Udruženju šumskih gospodar


stava Hrvatske.


Životni put kolege Velje Veliinira
Igrčića počeo je u Sisku gdje je rođen
1921. god., u tom gradu završio osnovno
i srednje obrazovanje, a zatim odabrao
za svoj životni poziv — šumarstvo. Studije
završio 1947.


U šumarstvu započeo je s radom u
Hrvatskoj Baranji, ondje radio od 1947.




ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 86     <-- 86 -->        PDF

do 1952. Po tom dobiva radno mjesto i
položaj upravitelja Šumarije u ubavom
mjestu požeške kotline, u Velikoj. 1960.
god. izbran je za direktora Šumskog
gospodarstva Požege, i od tada upravlja
radom Gospodarstva sa šest šumarija
požeškog područja.


Od 1972. do prelaska u mirovinu 1987.
proveo je na radu u centralnoj ustanovi
šumarstva Hrvatske — Općem udruženju
šumarstva i prerade drva u Zagrebu, u
svojstvu savjetnika za unapređivanje
proizvodnje.


Glavninu svog radnog vijeka, pa i
vrhunac svojih stručnih i radnih sposobnosti,
proživljava u šumarstvu Požeške
kotline... za koju se može reći da je
jedan od bisera naše domovine, pa stoga
i nosi od starine naziv — ´valis aurea´
(zlatna dolina), radi ljepote prirode i
obilja prirodnih bogatstava. ´Zlatna dolina´
okružena šumovitim padinama i
obroncima slavonskih gora: Papuka, Psunja,
Krndije, Požeške i Dilj-gore spada
u šumom najbogatije, jer sama šumska
površina iznosi 540 km2 (54.000 ha), što
predstavlja ogromnu gospodarstvenu a
isto tako i opću (rekreacija, utjecaj na
klimu i dr.) vrijednost.


Doduše, poslije rata kada je kolega
Igrčić preuzeo upravu nad šumama požeške
općine, te šume su bile u velikoj
mjeri posječene pa i opustošene radi
prejakih sječa, ne toliko za vrijeme koliko
poslije 2. Svjetskog rata, radi potrebe
za obnovu od rata opustošene zem-


Ije.


Zahvaljujući radnom zalaganju stručnjaka
i radnika na čelu s direktorom
Igrčićem, opće stanje šuma na cijelom
tom području je popravljeno... opustošene
površine ponovno pošumjene,
mlade šumske sastojine valjano njegovane,
vode se pravilne sječe na osnovi
propisa gospodarskih osnova. A uz to izgrađivane
su šumske ceste, sagrađene
potrebne gospodarske i upravne zgrade,
nabavljena mehanizacija i alati, te je
uopće od cijelog šumskog područja stvoren
uzoran gospodarski objekt.


Za čovjeka koji je posvetio svoje
tjelesne i umne snage toliko značajnoj
djelatnosti, kao što je održavanje i unapređivanje
šuma i šumskog gospodarstva,
može se reći da je doživio ispunjenje
zadataka kojem je posvetio svoj
život.


I u kasnijem radu kao savjetnik za
unapređivanje šumske proizvodnje — u
Udruženju šumskih i drvno-ind. organizacija
Hrvatske — kolega Igrčić, uz ostale
poslove svog djelokruga rada, glavni
je i odgovorni urednik stručnog časopisa
»Mehanizacija šumarstva«, a također surađuje
s operativom oko izbora i nabave
nove mehanizacije u šumskoj proizvodnji.


Hrvatsko šumarsko društvo na rastanku
sa svojim dugogodišnjim članom
dipl. inženjerom šumarstva Velimirom
Igrčićem odaje mu priznanje, koliko za
uspješan rad u gospodarenju šumama
Hrvatske, toliko i za njegov doprinos u
korist naše šumarske organizacije.


Vladimir Špoljarić, dipl. iiiž.