DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 7 <-- 7 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*56.001 (Fagus sylvatica L.) Sum. list CXVI (1992) 501 RAZVOJ OBIČNE BUKVE (Fagus sylvatica L.) NA TRAJNOJ PLOHI MEDVEDJAK1 Nikola LUKIC, Tono KRUŽIĆ2 SAŽETAK: Autori daju pregled razvoja strukturnih elemenata obične bukve na trajnoj plohi Medvedjak. Trajna ploha je osnovana 1980. godine na području Nacionalnog parka Plitvička jezera. Ponovna izmjera je izvršena 1988. godine. Zbog namjene plohepojedini strukturni elementi su određeni kontrolnom metodom.. Distribucija promjera i visina nam govore da se radi o jednodobnoj bukovoj sastojim. Debljinski prirast, odnosno širina godaobične bukve, je relativno malen (ir = 0,141 i ir = 0,162 cm). Odnos visinskog i debljinskog prirasta indicira o kasnoj kulminacijivisinskog prirasta. Ova istraživanja su osnova za dugotrajna promatranja kretanja strukturnih promjena u sastojinama obične bukve. Ključne riječ i: obična bukva, kontrolna metoda, debljinski prirast, visinski prirast UVOD Sve manje je površina na Zemlji, gdje čovjek nije direktno ili indirektno, utjecao na razvoj biljnog i životinjskog svijeta. Od šume se stoljećima bezobzirno uzimalo, ne vodeći računa o tome da je ona ranjiva i da se može uništiti. U zadnje vrijeme čovjek je spoznao da je potrebno očuvati što više šumskih površina koje su zdrave i sposobne za regeneraciju. Radi razumijevanja razvoja prirodne vegetacije i dobivanja podataka za eventualne ispravke smjernica gospodarenja u ostalim dijelovima šuma počela su osnivanja »šumskih rezervata«. U šumskim rezervatima zabranjeno je svako iskorišćivanje drva kao i drugi zahvati gospodarenja. Ne smije se iskoristiti ni jedno stablo pa ni šušci ni izvale. Zabranjena je upotreba bilo prirodnih, bilo umjetnih gnojiva, te sredstava za zaštitu bilja. Ne smije se zasaditi ni jedna sadnica, ni sijati sjeme bilo koje biljke. Dozvoljeno je samo prikupljanje podataka biolozima, šumarima i ekolozima, da bi se utvrdio razvoj šuma u prirodnim uvjetima (A b e t z, 1988). Brdska bukova šuma (Fagetum illyricum montanum Horv. 1938) se nalazi pod utjecajem mnogih ekoloških faktora koji uvjetuju razvoj stabala 1 Istraživanja u sklopu projekta 4-04-028: Sto trajnih ploha Republike Hrvatske, voditelj projekta prot. dr. Đuro Rauš 2 Doc. dr. Nikola Lukić, Šumarski fakultet, Zagreb, Mr. Tono Kružić, Šumarski fakultet, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 8 <-- 8 --> PDF |
Šumski rezervat »Medvedjak« unutar Nacionalnog parka Plitvice bukve unutar ekosustava (Glava č i dr., 1985). Svi ti utjecaji se mogu promatrati na širini goda. To je mjerljiva veličina, stabilna, ne mijenja >e nakon formiranja. Međutim, širina goda, nastaje pod utjecajem svih pozitivnih i negativnih čimbenika nekog staništa, koji mogu djelovati pojedinačno i zajedno, a rezultat njihova djelovanja je uvijek izražen kumulativno u širini goda (Pranjić , i dr., 1989). Mnoge promjene u staništu se doga |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 9 <-- 9 --> PDF |
daju prije nego što je to moguće evidentirati. Posebno to dolazi do izražaja pri zagađivanju šume. Kisele kiše na primjer smanjuju i visinski i debljinski prirast (Pučke tt, 1982; Pranjić, i dr., 1990), ali se to ne registrira na prirastu iste godine već nešto kasnije. MATERIJAL I METODE U prirodnom šumskom rezervatu »Medvedjak«; osnovanom 1976. godine; izvršeno je 1980. godine postavljanje trajne pokusne plohe br. 31 u okviru projekta 4-04-028 »Sto trajnih ploha Republike Hrvatske«. Šumski rezervat »Medvedjak« smješten je unutar većeg šumskog kompleksa bukovih šuma, u sjeveroistočnom dijelu Nacionalnog parka Plitvice (Slika 1). Obuhvaća tri odjela (26, 27 i 61). Ukupna površina rezervata iznosi 156,3 ha. Najniža točka rezervata je 580 m, a najviša 875 m nad morem. Inklinacija je od 10° do 25°. Geološka podloga je debelo uslojeni i masivni rudistni vapnenac. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 7,9° C, a srednja godišnja količina oborina 1510 mm (prema meteorološkoj stanici Plitvički Ljeskovac). To je područje klimazonalne zajednice Fagetum illirycum montanum Horvat (P e 1ce r i dr., 1982). Ploha br. 31 postavljena je u Odjelu 27, koji je brdska šuma bukve subasocijacija tipična (Fagetum illyricum montanum subass. typicum). Tlo na istraživanoj plohi je smeđe tlo na vapnencu (M arti n ovi ć i dr., 1982). Ploha je smještena u jednoličnoj čistoj sjemenjači u stadiju tankih bukovih stabala, ekološko gospodarskog tipa I-D-10 (Cesta r i dr., 1982). N/ha Distribucija prsnih promjera obične bukve Šum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Postavljena ploha je kvadratičnog oblika, veličine 1 ha. Sva stabla na plohi su obrojčana. Prilikom utvrđivanja nultog stanja 1980. godine i ponovne izmjere 1988. godine; promjeri su izmjereni Fluryevom milimetarskom promjerkom, a visine bukovih stabala su izmjerene s Bitterlichovim zrcalnim relaskopom. Rezultate nultog stanja i ponovne izmjere smo prikazali na grafikonima 1, 2 i 3 i u tablici 1. i 2. Strukturni elementi Tablica 1. Izmjera 1980. Šušci Izmjera 1988. Distribucija prsnih promjera Broj stabala N Temeljnica G (m2) 447 42,37 29 1,99 418 45,53 Promjer sred. plošnog stabla dg (cm) 34,7 29,5 37,2 Srednji promjer d (cm) 31,9 25,2 34,6 Standd. dev. promjera sđ (cm) Koeficijent skošenosti ß4 Koeficijent spljoštenosti ß2 13,675 1,589 3,228 15,361 — — 13,636 1,542 3,044 Distribucija visina i visinska krivulja (Mihajlova funkcija) Broj visina n 118 — 79 Srednja visina h (m) 19,5 — 21,1 Stand, dev. visina sh (m) Koeficijent skošenosti ß] 4,438 —1,108 — — 3,093 —1,511 Koeficijent spljoštenosti ß2 2,058 — 3,327 Reg. konstanta b0 Reg. koeficijent bt 27,104 13,452 — — 26,909 10,322 Stand, dev. logaritma regres, konst. sbQ 0,038 — 0,038 Stand, dev. regres, koef. s^ Stand, dev. slnhl/ đ 0,016 0,094 — — 0,020 0,071 Volumen sastojine Volumen V (m3) 424,64 20,59 485,26 Iz razloga što je to šumski rezervat a i namjena trajne plohe je takva, da nismo vršili bušenje stabala za određivanje debljinskog prirasta nego samo debljinski prirast odredili pomoću kontrolne metode (Tablica 2), a i pojedinih stabala obične bukve (Tablica 3). Visinski prirast bukovih stabala smo odredili na taj način što smo konstruirali sastojinske visinske krivulje prve i druge izmjere (Tablica 1, Graf. 3). Zatim smo za svaki prsni promjer: — očitali njegovu visinu iz visinske krivulje nultog stanja tj. prve izmjere; |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 11 <-- 11 --> PDF |
505 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Obračun debljinskog prirasta primjenom kontrolne metode Šumarija: Plitvice Šumski predjel: Odjel: 27 Medvedjak Tablica 2. Primjerna ploha br. 31 Površina: 100 : < 100 m Aposlutna frekvencija Kumulativna frekvencija Prijelaz stabala Broj stabala u stupnju Periodični prirast Tečajni prirast d 1980. 1988. 1980. 1988. izlaz- ulaz Hj N; id i.t/8 10 1 1 1 1 2 12 2 2 3 3 4 14 5 3 8 6 2 8 .50 .06 2 16 13 3 21 9 14 16 1.75 .22 12 18 18 14 39 23 28 32 1.75 .22 16 20 27 14 66 37 45 41 2.19 .27 29 22 32 23 98 60 67 55 2.44 .30 38 24 32 31 130 91 77 63 2.44 .30 39 26 35 34 165 125 79 69 2.29 .29 40 28 44 42 209 167 82 86 1.91 .24 42 30 22 37 231 204 69 59 2.34 .29 27 32 30 25 261 229 59 55 2.15 .27 32 34 31 26 292 255 69 57 2.42 .30 37 36 20 32 312 287 62 52 2.38 .30 25 38 21 22 333 309 49 43 2.28 .28 24 40 8 20 341 329 36 28 2.57 .32 12 42 12 9 353 338 27 21 2.57 .32 15 44 6 15 359 353 21 21 2.00 .25 6 46 9 6 368 359 15 15 2.00 .25 9 48 6 6 374 365 18 12 3.00 .37 9 50 3 9 377 374 12 12 2.00 .25 3 52 5 3 382 377 8 8 2.00 .25 5 54 6 6 388 383 5 10 12 1.67 .21 56 3 388 386 2 7 3 4.67 .58 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Apsolutna Kumulativna Prijelaz J?], , ggj}- Tečajni prirast frekvencija frekvencija stabala stupnju prirast 1980. 1988. 1980. 1988. ^ * n; Nj iđ iđ/8 58 6 3 394 389 5 7 9 1.56 .19 60 3 4 397 393 4 9 7 2.57 .32 62 4 3 401 396 5 9 7 2.57 .32 64 2 4 403 400 3 8 6 2.67 .33 66 1 403 401 2 5 1 10.00 1.25 68 3 2 406 403 3 5 5 2.00 .25 70 4 1 410 404 6 9 5 3.60 .45 72 1 4 411 408 3 9 5 3.60 .45 74 1 2 412 410 2 5 3 3.33 .42 76 2 412 412 2 2 2.00 .25 78 2 414 412 2 2 2 2.00 .25 80 2 414 414 2 2 2.00 .25 82 1 415 414 1 1 2.00 .25 84 1 1 416 415 1 2 2 2.00 .25 86 1 417 415 1 3 1 6.00 .75 2 88 417 415 2 4 90 2 417 417 2 2 2.00 .25 92 417 417 94 417 417 96 1 418 417 1 1 1 2.00 .25 98 1 418 1 1 2.00 .25 100 r Ni iđ — periodični debljinski prirast i-tog stupnja nt — broj stabala koji prelazi u ili iz i-tog debljinskog stupnja tijekom perioda (5 ili 10 godina) Ni — broj stabala i-tog debljinskog stupnja (Ni = 2N) b — širina debljinskog stupnja 507 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 14 <-- 14 --> PDF |
— odredili smo odgovarajući prsni promjer u vrijeme druge izmjere, dodavanjem izjednačenog debljinskog prirasta prije određenog; — za taj promjer smo očitali visinu i visinske krivulje druge izmjere; — razlika visina (h1988 — hjg80) daje visinski prirast. Također smo visinski prirast odredili i za pojedina stabla bukve, uzimajući njihove stvarne visine. Volumen sastojine, na početku i na kraju periode, određen je pomoću dvoulaznih Špirančevih tablica za običnu bukvu, jednadžbe V = l(h4,477 d2,024 n1.032 REZULTATI ISTRAŽIVANJA S DISKUSIJOM Na istraživanoj trajnoj plohi br. 31 u šumskom predjelu Medvedjak distribucije prsnih promjera obje izmjere su unimodalne (Graf. 1), što je karakteristika jednodobnih sastojina. Koeficijenti skošenosti (ß,) i spljoštenosti (ßi) nam govore da su distribucije promjera desne asimetrije i pozitivne spljoštenosti, karakteristične za jednodobne bukove sastojine (Tab. 1). Distribucije visina na istraživanoj plohi kod obje izmjere su negativne skošenosti (ß, ==—1,108 i —1,511) i pozitivne spljoštenosti (Tab. 1). Visinske krivulje su po svom položaju i obliku vrlo pravilne (Graf. 3) i također nam govore da se radi o jednodobnoj sastojini obične bukve. Debljinski prirast utvrđen kontrolnom metodom smo nanijeli na grafikon kao funkciju prsnog promjera (Graf. 4), a kao težine uzeli smo broj stabala prve i druge izmjere (Tab. 2). Graf. 4. Tečajni godišnji debljinski prirast (8-god. periode) (kontrolnaŠum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27 metoda) 508 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Također smo odredili debljinski prirast pojedinačnih stabala bukve, na osnovi razlike veličina promjera između dviju izmjera, tako dobiveni debljinski prirast smo izjednačili. Krivulje izjednačenja u jednom i drugom slučaju su pravci (Graf. 4 i 5), rezultate regresijske analize smo prikazali u tablici 3. Veličine regresijskih koeficijenata (b, = 0,0014 i b, = 0,0023) nam govore da je trend debljinskog prirasta obične bukve manji nego što je uobičajeno za taj sastojinski oblik, prema istraživanjima Schobera u Njemačkoj u približno sličnim sastojinama obične bukve po strukturnim elementima i ostalim ekološkim karakteristikama prirast je veći skoro dva puta (S c h ober , 1972). u ´ ´ ´ 2t) ´ ´ "3´o ´ ´ ´ ´ .-V ´ ´ ´ io ´ ´ ´ "´ST1 ´ ´ ´ >o´ ´ ´ ´ 86 ´ 80 , >´"´> Graf. 5. Tečajni godišnji debljinski prirast (8-god. periode) (pojedinačna stabla) Šum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27 Veličine srednjeg tečajnog godišnjeg debljinskog prirasta (Tab. 3), govore nam da je prosječna širina goda obične bukve relativno mala, i,. = 0,141 i i,. = 0,162 cm. Testirali smo nagnutost pravaca tj. regresijske koeficijente i ustanovili da ne postoji signifikantna razlika za 95fl/o granicu pouzdanosti, jer je razlika (A) manja od l,96s < (0,0009 < 0,01058). Visinski prirast smo odredili kako je prije navedeno na osnovi razlike izjednačenih visina stabala bukve pojedinog promjera na početku i na kraju periode. Za postojeći raspon prsnih promjera obične bukve od 10—98 cm (Tab. 2), visinski prirast se kreće u opsegu od 0,346—0,075 m, odnosno srednji tečajni godišnji visinski prirast iznosi ih = 0,167 m, sa standardnom devijacijom sh = 0,082. Visinski prirast pojedinih stabala bukve je također određen i na osnovi razlike stvarnih visina stabala. Dobiveni visinski prirast je izjednačen kao funkcija prsnog promjera i kao funkcija visine. Krivulje izjednačenja su u oba slučaja parabole drugog reda (Graf. 6 i 7), rezultate regresijske analize smo prikazali u tablici 3. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 16 <-- 16 --> PDF |
Regresijske analize visinskog i debljinskog prirasta Tablica 3. Modeli 1 2 3 4 b 0 0,2347 0,2302 0,4364 0,3687 sb 0 0,0001 0,0261 8,4207 14,1497 b t 0,0014 0,0023 —0,0064 —0,0073 s ^ 0,0054 0,0006 1,1652 3,0270 — 0,00005 0,0001 b2 — 0,1777 0,6617 sb2 SX,y 0,057 0,080 0,065 0,084 ^ 0,282 0,324 — — sj 0,060 0,088 — — _d — 0,283 0,277 ih — si— 0,069 0,077 — n 830 69 69 69 Modeli regresijski funkcija 1. iđ = b0 + bid^M (kontrolna metoda) 2. iđ = b0 + bjdt^o (pojedinačna stabla) 3. ih = b0 + bjdi 30 + b2d21>3o 4. ih = b0 + bjh + b2h2 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Razvoj visinskog i debljinskog prirasta bukve ovisi o veličini prsnog promjera i visine stabla. Da bi što jasnije uočili promjene visinskog i debljinskog prirasta bukve promatrali smo njihov odnos na stablima bukve za koje smo po modelu 2 i 3 (Tab. 3) odredili njihove vrijednosti. Odnos visinskog i debljinskog prirasta (ih/ia) smo promatrali u ovisnosti od prsnog promjera i visine stabla bukve (Graf. 8). Bilo je za očekivati, da taj odnos visin- Graf. 7. Tečajni godišnji visinski prirast (8-god. periode) (pojedinačna stabla) kao funkcija visine Šum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27 Graf. 8. Odnos visinskog i debljinskog prirasta u ovisnosti o prsnom promjeeruŠum. predjel: Medvedjak; Ploha br. 31; Odjel: 27 i visini 511 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 18 <-- 18 --> PDF |
skog i debljinskog prirasta s porastom prsnog promjera i visine opada. Međutim, bukova stabla većeg prsnog promjera znači starija stabla odstupaju od tog našeg pravila. To nas upućuje na zaključak da se je kulminacija visinskog prirasta (tečajnog i prosječnog) obične bukve na istraživanoj plohi dogodila dosta kasno (Halaj , 1978). Volumni prirast bukovih stabala na istraživanoj plohi za promatrani period, iznosi Viggg — V1980 = 60,62 nr, odnosno tečajni godišnji volumni prirast iznosi iv = 7,58 m! (1,56%). Prema istraživanjima Cestara i dr. u ovom sastojinskom obliku na istom lokalitetu je tečajni godišnji volumni prirast iv = 9,53 (2,64%). ZAKLJUČAK Osnivanjem i izdvajanjem šumskih površina — rezervata postižemo to da se čuva autohtona vegetacija koja se prepušta svom prirodnom razvoju. U brdskoj bukovoj šumi (Fagetum croaticum montanum Horvat 1938), u šumskom predjelu Medvedjak, Nacionalni park Plitve, osnovana je 1980. godine trajna pokusna ploha broj 31 u sklopu projekta »Sto trajnih ploha Republike Hrvatske«. Na njoj je izvršena 1980. godine izmjera za utvrđivanje nultog stanja i 1988. godine je ponovljena izmjera. Uspoređujući rezultate dviju izmjera možemo zaključiti slijedeće: — Distribucija prsnih promjera se je i dalje zadržala unimodalnog oblika desne asimetrije, što je karakteristika mladih odnosno srednjedobnih bukovih sastojina; — Broj stabala se je smanjio za 29 stabala (6,5%); — Distribucija visina lijeve asimetrije unimodalnog oblika i pravilna sastojinska visinska krivulja se je i dalje zadržala; — Tečajni debljinski prirast odnosno širina goda obične bukve je relativno malen (ir = 0,141 i ir = 0,162 cm); — Srednji tečajni visinski prirast je ih = 0,167 m; — Odnos visinskog i debljinskog prirasta (ih/iđ) nam govori da se je kulminacija visinskog prirasta (tečajnog i prosječnog) vjerojatno dogodila dosta kasno; — Iako je tečajni debljinski prirast malen, drvna masa odnosno volumen se je povećao, kod prve izmjere iznosio je V19g0 = 424,64 m3 a kod druge V19gg = 485,26 m3; — Ukupni volumni tečajni periodični prirast iznosi 60,62 m3, odnosno tečajni godišnji volumni prirast iznosi 7,58 m3 (1,56%) ili po stablu 0,018 m3; — Sastojina je i dalje zadržala dobar zdravstveni izgled. LITERATURA Abetz, P., 1988.: Untersuchungen zum Wachstum von Buchen auf der Schwäbi schen Alb. Allg. Forst-u. J. — Ztg., 159 Jg., (11/12): 215—223. Cestar, D., Hren, V., Krejči, V., Bezak, K., Kovače vi ć, Z. & Krznar, A., 1982.: Sastojinski oblici, proizvodnja i kvaliteta — Prirodni šumski rezervat Medvedjak. Radovi 50:15—28, Šumarski institut Jastrebarsko. 512 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Glavač, V., Ko e ni es, H. & Prpić, B., 1985.: O unosu polutanata u bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja sjeverozapadne Jugoslavije. Šum. list 109 (9—10):429—448. Halaj , J., 1978.: Vuškov^ rast a struktura porastov. Bratislava, 283 pp. Martinović, J. & Vrbek, B., 1982.: Pedološki uvjeti — Prirodnu šumski rezervat Medvedjak. Radovi 50:13—15, Šumarski institut Jastrebarsko. Pelcer , Z. & Lindić , V., 1982.: Vegetacija — Prirodni šumski rezervat Medvedjak. Radovi 50:7—13, Šumarski institut Jastrebarsko. Pranjić , A. & Lukić , N., 1989.: Prirast stabala hrasta lužnjaka kao indikator stanišnih promjena. Glas. šum. pokuse 25:79—94, Zagreb. Pranjić , A. & Lukić , N., 1990.: Razvoj stabala crnog bora i hrasta medunca istarskog područja. Glas. šum. pokuse 26:433—446, Zagreb. P u c k e 11, L. J,- 1982.: Acid rain, air pollution, and tree growth in southeastern New York. Journal of Environmental Quality 11:376—381. Schober, R., 1972.: Rotbuche 1971. J. D. Sauer lander´s V., Frankurft, 333 pp + A112. Entwicklung der Buche (Fagus sylvatica L.) auf der Dauer fläche Medvedjak Zusammenfassung Die Autoren stellen die Entwicklung der Strukturelemente der Buche auf der Dauerfläche Medvedjak dar. Durch Gründung und Aussonderung der Waldflächen-Reservate gelingt es uns, die autochthone Vegetation zu schützen und sie ihrer natürlichen Entwicklung zu überlassen. Im Bergbuchenwald (Fagetum croaticum montanum Horvat 1938), im Waldgebiet Medvedjak, Plitvice Nationalpark, wurde im Jahre 1980 die Dauerfläche No. 31 im Rahmen des Projektes »100 Dauerflächen der Republik Kroatien gegründet«. Auf ihr wurde 1980 die Vermessung zwecks Feststellung des Null-Zustands durchgeführt, und im Jahre 1988 wurde sie wiederholt. Zwecksmäßig wurden die einzelnen Strukturelemente durch eine Kontrollmethode festgestellt. Durch Vergleich der zwei Vermessungen können wir fölendes fesstellen: — Die Verteilung der Brustdurchmesser war weiterhin von unimodaler Form der rechten Asymetrie, eine Charakteristik der jungen Buchenbäume bzw. deren im mittleren Alter; — Die Zahl der Bäume wurde um 29 reduziert (6.5i0/n); — Die Höhenverteilung der linken Asymmetrie der unimodalen Form und die gerade Bestandeshöhenkurve sind geblieben; — Der laufende Durchmesserzuwachs bzw. Jahresringbreite der Buche ist verhältnismäßig klein (ir = 0.141 u. ir = 0.162 cm); — Der laufende Mittelhöhenzuwachs ist ih = 0.167 m; — Das Verhältnis des Durchmesser- und Höhenzuwachses (\\Ji$) spricht von einer ziemlich späten Höhenzuwachskulmination (laufenden und durchschnittlichen); — Obwohl der laufende Durchmesserzuwachs gering ist, ist die Holzmasse bzw. das Volumen gestiegen; bei der ersten Messung betrug es = 3 V1980 = 424.64 m, bei der zweiten V1988 = 485.26 m3. Der gesamte periodische laufende Volumenzuwachs beträgt 60.62 m3, bzw. der lauf, jährliche Volumenzuwachs ist 7.58 ms (1.56°/o) oder 0.018 m3 per Baum; — Der Bestand behielt weiterhin einen gesunden Anblick. Diese Forschungen sin ein Grund für eine langhaltende Beobachtung der Strukturänderungen in Buchenbeständen. Schlüsselworte : Buche, Kontrollmethode, Durchmesserzuwachs, Höhenzuwachs. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 20 <-- 20 --> PDF |
NOVINE »GOSPODARSTVO« IZLAZILE SU U ZAGREBU OD 1941. DO 1944. GODINE O mogućnostima korišćenja drva i drvnog ugljena u Šumarskom listu 1933. godine (br. 4, str. 265—272) objavljen je prikaz O. Piškorić a »Drvni ualj, umjesto benzina, za pogon motornih vozila«. Između dva rata bilo je i kod nas vozila na takav pogon a tvornica avionskih bombi »VISTAD« d. d. u Višegradu koristila je bukovinu za cjelokupni pogon. Danas se pak drvo u sjeveroeuropskim zemljama počelo primjenjivati kao jedna od sirovina za proizvodnju biotoplina . |