DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 56 <-- 56 --> PDF |
AKTUALNO OSVRT NA OŠTEĆENJA NASTALA RATNIM RAZARANJEM U ARBORETUMU TRSTENO Opis i značaj arboretuma Arboretum Trsteno je jedan od najstarijih i najznačajnijih objekata vrtnog graditeljskog naslijeđa i ladanjskog gospodarskog kompleksa dubrovačkog područja, s gotovo u cijelosti očuvanom povijesnom tlocrtnom shemom i kompozicijom vrta i perivoja. Arboretum se pruža na južnim padinama Hrvatskog primorja sve do pitome i slikovite morske uvale u mjestu Trsteno koje je udaljeno 17,5 km od Dubrovnika u pravcu zapada. S oblikovanjem perivoja započeo je plemeniti Ivan G o z z e (Gučetić), na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće, podižući renesansni vrt oko svoje ladanjske vile po uzoru na tadašnje talijanske vrtove s brojnim vrtno-arhitektonskim sadržajima čija je osnovna gradbena komponenta kamen. Renesansna kompozicija vrta očuvala se sve do danas i očituje se u pravilno ortogonalnom rasteru šetnica, oivičenih niskim kamenim zidićima koji u geometrijskim likovima (pačetvorina) omeđuju plohe za sadnju biljaka. Iz toga vremena je i impozantan slikoviti akvadukt koji se pruža u osi ladanjske vile u dužini od 70 metara i koji dovodi vodu od izvora do fontane. Raskošna fontana sjeverno od vile sa skulpturama Neptuna, nimfi na delfinima koji izranjavaju iz vode i grotom (pećinom) je preoblikovana u vrijeme baroka u 18. stoljeću. Prvotna fontana je bila znatno skromnija i manja. Od ostalih prepoznatljivih arhitektonskih elemenata renesansnoga vrta je Setnica ispred južnog pročelja vile s pergolom i odrinom, koja se pruža u cijeloj dužini tadašnjeg vrta. Od šetnice s pergolom odvaja se staza k paviljonu — vidikovcu na strmoj padini iznad mora. U vlasništvu obitelji Gučeti ć ostaje arboretum sve do prvog svjetskog rata, potom prelazi u vlasništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU). Posljednji vlasnik perivoja plemeniti Vito Bassegli Gozze proširio je stari vrt na zapad u predjelu zvanom »Drvarica « u stilu romantizma s unošenjem vrtne plastike iz starog vrta, kao kamene vaze, stupove sa skulpturama i si. Tijekom pet stoljeća vrt se kontinuirano razvijao, širio i mijenjao od renesansnog, baroknog, do romantičnog parka s prijelaza 19. u 20. stoljeće, ocrtavajući razvoj hrvatske vrtne arhitekture u mediteranskom podneblju. U arboretumu su kroz razne stilske i razvojne faze oblikovanja unošene brojne korisne i dekorativne vrste biljaka s raznih kontinenata koje su se skladno ukomponirale s prirodnim vrstama i estetski i sadržajno oplemenile i obogatile kraški krajolik. Najbrojnije egzotične i unesene vrste nalaze se u najstarijem dijelu perivoja (u renesansnom vrtu), od kojih se ističe kamforovac (Cinnamonum camphora), stoljetne cikas palme (Cycas revoluta), kanarske palme (Phoenix canariensis), bungenvilija (Bougainvillea spectabilis), penjačica s karmin crvenim cvjetovima koja je postala glavni vrtni ukras pretprostora obiteljskih kuća, vila i palača primorskoga područja. Prema popisu Biološkog instituta |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 57 <-- 57 --> PDF |
HAZU iz 1973. godine u Delectus seminum, u arboretumu je zastupljeno 1308 biljnih vrsta. Bujnost i bogatstvo raslinja arboratuma odraz su općih i lokalnih ekoloških prilika, od kojih je najvažnije spomenuti jak prirodni izvor vode i duboka plodna tla uz ljubav i trud roda Gučetić prema prirodi. Ljubav prema prirodi i umijeće oblikovanja izražavaju i uklesane riječi IVANA Gučetića na kamenoj ploči u starom vrtu: »Dičim se susjedima, no još se više ponosim vodom, zdravim podnebljem i obradom svijetloga gospodara. Evo ti, putniče, očitih tragova ljudskoga rada, gdje valjano umijeće usavršava divlju prirodu«. LADANJSKO GOSPODARSKI KOMPLEKS ARBORLTUMA TRStENO Na parkovo oblikovanje površine zapadno i južno nastavlja se prirodna mediteranska šuma hrasta crnike i graba (Orno-Quercetum ilicis), koja prema strmoj kamenitoj obali mora prelazi u stadij gariga. Sjeverozapadni dio arboretuma čine kultivirane poljoprivredne površine; maslinici, voćnjaci i oranice. Šume i kultivirane površine čnile su gospodarski prostor ladanjskog kompleksa vile, vrta i perivoja. Ladanjski kompleks je uglavnom u cijelosti sačuvan i svjedoči o visokom stupnju kulture dubrovačkog života. Ladanjski kompleks obitelji Gučetić je 1948. godine proglašen prirodnom rijetkošću Rješenjem zemaljskog zavoda za zaštitu prirode NRH u površini ocl 28,5 hektara. Osnivanjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode i važećeg Zakona o zaštiti prirode, Rješenje je 1962. godine preoblikovano u kategoriju spomenika vrtne |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 58 <-- 58 --> PDF |
arhitekture. Površina najstarijeg dijela perivoja; Gučetićevog renesanskog vrta iznosi oko 1,8 ha, a ukupna površina vrta i perivoja u području »Drvarice« iznosi 6 hektara. Arboretum Trsteno je u Republici Hrvatskoj najstariji spomenik vrtne arhi tekture, te znanstveno-istraživački objekt koji omogućuje rad na području bo tanike, šumarstva, hortikulture i poljoprivrede. Osim toga arboretum Trsteno s ladanjskom vilom je kulturno historijski spomenik, a njegova bujna vegetacija postala je u turističkom pogledu evropska zanimljivost. Ratna razaranja U surovom ratu protiv Hrvatske krajem 1991. godine došlo je i do okupacije i razaranja dubrovačkog područja koje je zahvatilo i povijesnu cjelinu arboretuma Trs tena. Sa srbočetničkog broda »Zelenika« topovskim granatama gađano je priobalno područje i pritom je nastao požar koji se širio prema ladanjskoj vili, arboretuma i magistrali. U požaru je potpuno izgorjela izvorna mediteranska šuma hrasta crnike i graba (Oriio-Quercetuni ilicis) u sklopu arboretuma. Požar se širio na zapad u priobalnom području izgorjela šuma alepskog bora na poluotoku Osmolišu i šuma hrasta crnike i graba s pojedinačnim grupama čempresa u Brsečinama koja se nadovezuje na poluotok Osmoliš. Štete u arboretumu možemo razlučiti na štete koje su nastale na objektima vrtne i parkovne arhitekture i štete nastale na biljnom materijalu. Štete na objektima vrtne i parkovne arhitekture Izgorio je paviljon ispred južnog pročelja Gučetićeve vile i u neposrednoj blizini polomljeni staklenici. Razrušeno je i nekoliko stupova u pergoli. Kamene vaze su napuknute i razbijene. Šetnice u renesansnom dijelu perivoja su obrasle korovom i travom, a podzidi šetnica izvedenih od prirodnog kamena su na pojedinim mjestima razvaljeni. Oštećene su i ograde vidikovca s ukrasnim vazama. Stepenice su dijelom razrušene, a putovi i staze prema moru i uvali Trsteno razoreni prolazom teških vojnih vozila i tenkova. Zdrobljeni su rigoli i ivičnjaci staza u dijelu Drvarice. Biljni materijal arboretuma Požar koji je zahvatio pojas šume arboretuma vatrenim plamenom je zahvatio i pojedine skupine drveća i grmlja u najstarijem dijelu arboretuma i »Drvarici « te maslinike. U najstarijem dijelu vrta zahvaćen je drvored kanarskih i datuljastih palmi (Phoenix canariensis i Phoenix dactylieera) duž pergole i ispred južnog pročelja uz šetnicu do vidikovca — paviljona. Plamenom je zahvaćen i slikoviti drvored kanarskih palmi u Drvarici sa živicom od šimšira u dužini 150 metara. Zanimljivo je vidjeti poput ugljena izgorjela debla palmi, a na vrhu njihovih krošanja mlade svijetlozelene listove, uz suhe i opržene. Može se zaključiti da je srž stabala zdrava i da se palme neće osušiti. U predjelu Drvarice izgorjela su sađena stabla piramidalnog čempresa (Cupressus pyramidalis) u skupinama i pojedinačno. U arboretumu ima i nekoliko izvaljenih stabala koja se nisu u ovom obilasku mogla detaljno determinirati. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1992 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Neodržavanjem perivoja od okupacije pa sve do oslobađanja raširio se korov i samoniklo rašće koje guši i zatvara pogled na kvalitetne i dekorativne vrste grmlja i drveća. Uklanjanje nastalih šteta i obnova Trstena mora se odvijati u skladu sa stručnim znanstvenim metodama obnove povijesnih perivoja i šumskih kompleksa. U ovome razdoblju i mogu se izvesti slijedeći radovi: — čišćenje cjelokupne površine perivoja od zaostalog streljiva, građevinskog i ostalog otpada; — uklanjanje izvaljenih stabala i skidanje (rezanje) suhih listova palmi i suhih grana u krošnjama drveća; — čišćenje šetnica, staza od korova i trave; a — nakon ovih najnužnijih radova snimiti današnje stanje arboretuma sa svim arhitektonskim i biljnim sadržajima Gučetićevog ladanjskog kompleksa; — izraditi povijesnu studiju i projekt obnove renesansnog vrta i perivoja Drvarice. Radovi na obnovi šume mogu započeti odmah ukoliko je prethodno teren očišćen od zaostalog streljiva. U programu obnove šumarski stručnjaci će nakon detaljnijih obilazaka utvrditi štete i metode obnove izvorne mediteranske šume. Obnova parka i obnova arboretuma Trstena mora se provoditi u skladu sa stručnim znanstvenim metodama obnove povijesnih perivoja i šumskih kompleksa. Prije pristupa izradi projekta obnove potrebno je izraditi program rada s obveznim snimanjem šteta nastalih ratnim razaranjima na prethodno izrađenoj geodetskoj podlozi ladanjskog kompleksa perivoja, šume i kultiviranih površina sa svim arhitektonskim objektima arboretuma. LITERATURA Grui ć N. (1991.): Ladanjska arhitektura dubrovačkog područja Fiskovi ć C. (1964.): Dalmatinska renesansna hortikultura. »Hortikultura« 1964. g. Split, Fisković C. (1966.) Kultura dubrovačkog ladanja. Ugrenović A. (1953.) Trsteno. Amalija Denich, dipl. ing. agr. |